Актуелно

Predstavnici Fondacije „Dajana Paunović“ boravili su danas u Kikindi. Na temu socijalne politike sa njima su, u Gradskoj kući, sastanak održali gradonačelnik, Nikola Lukač, i njegova zamenica, Dijana Jakšić Kiurski. U oblasti socijalne i populacione politike, Grad izdvaja značajna sredstava iz budžeta za sprovođenje mera kojima se osnažuje porodica, ekonomski osnažuju žene i pospešuje rađanje, rečeno je na sastanku.

”Kikinda je ušla u program ‘Tri plus’, a uveli smo i novu meru, izdvajanje sredstava za vantelesnu oplodnju. Možemo da se pohvalimo da smo u ovoj godini dobili Povelju kao jedna od najboljih lokalnih samouprava u sprovođenju mera populacione politike. Razgovarali smo i o organizovanju edukacija za decu i roditelje, kako bi život u našem gradu bio što kvalitetniji”, rekao je gradonačelnik.

Fondacija “Dajana Paunović” ima za cilj afirmaciju i ekonomsko osnaživanje žena, podsticanje preduzetništva i promociju jednakih mogućnosti. Prioritet su i finansijska pomoć lokalnim sredinama i izmena zakonske regulative.

”Posetili smo već tridesetak lokalnih samouprava, od kojih se svaka suočava sa specifičnim problemima. Najveći problem sa populacionom politikom imamo u većim centrima, ali i to je rešivo, samo moramo pristupiti problemu adekvatno i težiti ka održivim strateškim rešenjima”, izjavila je predsednica Fondacije, Dajana Paunović.

Predsednik Upravnog odbora Fondacije, Marko Matić istakao je neophodnost tačnog određivanja ciljnih grupa.

”To treba da uradimo na terenu i u tome je važna uloga lokalne samouprave jer su uslovi specifični u svakoj sredini. Lokalne zajednice su te koje formulišu i kreiraju svoje projekte, a mi se zalažemo za to da država obezbedi značajnija sredstva u narednom periodu”.

Radni sastanci organizuju se kako bi se što lakše i brže sprovodila strategija za još uspešniju populacionu politiku, zaključeno je na sastanku.

Osnovnim školama ”Vuk Karadžić” i ”Jovan Popović” u Kikindi, i ”1. oktobar” u Bašaidu, i Predškolskoj ustanovi ”Dragoljub Udicki”, Rotarijanci su poklonili informatičku opremu. Ugovori o donaciji, sa direktorima ustanova, potpisani su u Gradskoj kući. Sekretarka kikindskog Rotari kluba, dr Tatjana Pecarski, izrazila je zadovoljstvo što su članovi Kluba uspeli da održe kontinuitet darivanja đaka i predškolaca.

”Drago mi je što smo i ove godine uspeli da doniramo opremu koja će doprineti tome da naša deca zakorače u svet modernih tehnologija. Vrtićima smo donirali table za crtanje, ormariće, lap- top, kamere, i sve što će im koristiti u radu. Prošle godine smo školama donirali dronove, a sada i mBotove ustanovama koje ih nisu dobile. Nadam se da ćemo i ubuduće doprinositi našoj zajednici kroz neke druge projekte”, rekla je dr Pecarski.

Svaka od tri škole dobila je po pet mBot robota pomoću kojih mlađi uzrast uči programiranje. Na poklonima je, u ime Grada, zahvalila Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika.

”Dugujemo veliku zahvalnost kikindskom Rotari klubu jer svojim akcijama redovno sledi svoju misiju. Ovo tumačimo kao veliku pomoć našem obrazovnom sistemu i kvalitetu nastave. Vidimo da je donacija potpuno prilagođena današnjim trendovima koji će, u svakom slučaju, deci pomoći da unaprede svoju informatičku i digitalnu pismenost. Živimo u svetu razvoja informacionih tehnologija, budućnost se oslanja na digitalizaziju poslovnih proseca i na novac koji dolazi iz sfere informacionih tehnologija. Naša zemlja takođe se nalazi na putu digitalne transformacije. Mislim da je prostor za napredak neograničen, pre svega za mlade ljude, koji su se oprobali u svetu računarstva”, istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Kako bi pomogli u digitalizaciji nastavnog procesa, članovi Rotari klubova u Srbiji potpisali su memorandum sa Ministarstvom prosvete pre pet godina, kada je u školama nedostajalo oko pet hiljada računara.

”Tada smo donirali 600 računara i na taj način smo animirali i druge kompanije da pomognu. Zatim smo, zajedno sa Fondacijom B92, poklonili robote, a prošle godine smo donirali dronove za učenje programskih jezika“, rekao je Vladimir Matić, past guverner Rotari Distrikta Srbije i Crne Gore i čarter predsednik Rotari kluba Beograd – Čukarica.

Članovi Rotari klubova najavili su da će, u naredne dve godine, obezbediti robote, dronove i svu neophodnu opremu za sve škole u Kikind

U Kikindi je danas predstavljena mogućnost da se, proizvodnjom električne energije pomoću solarnih panela za sopstvene potrebe, ostvari i prodaja dobijenog viška. U Gradskoj kući obuku je organizovao zrenjaninski Regionalni centar za društveno-ekonomski razvoj “Banat”.

Projekat pod nazivom “Promocija korišćenja solarne energije kroz pristup kupac-proizvođač” finansira Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ). Obuci je prisustvovao i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov.

”Energetska zavisnost veoma je nestabilan faktor u privredi, ekonomiji i društvu uopšte. Zato je prelazak sa klasičnih vidova korišćenja energije ka zelenoj energiji cilj prema kome će naše društvo morati da se kreće. u narednom periodu. U našoj sredini već se, u značajnoj meri, sprovode ovakvi projekti – u Sajanu postoji solarni park, a u toku je projektovanje vetroparka u Bašaidu. Imamo i privredna društva u kojima već rade mini solarni parkovi za njihove potrebe, a neke ustanove, poput Opšte bolnice i Sportskog centra ‘Jezero’, takođe koriste solarnu energiju”, rekao je Tanackov.

Korišćenje i prodaja solarne energije, osim lokalnim samoupravama, predstavlja se i obrazovnim institucijama, nevladinim organizacijama i građanima. Predavač, prof. dr Filip Kulić sa Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu, istakao je da izvore električne energije treba razvijati ravnomerno.

”Važno je da ne dođemo u stiuaciju da se stihijski razviju neki izvori, kao što je sad jako popularno ulagati u solarne panele. U tom slučaju, može da se desi da imamo suviše energije koju ne možemo da apsorbujemo u sistem. Iz tog razloga mora da se radi planski, da se odrede tačne količine koje mogu da budu prihvaćene”, objasnio je profesor Kulić.

Vrednost projekta predstavljanja obnovljivih izvora energije je 1,5 milion evra. Sporazum o njegovom sprovođenju, sa nemačkom organizacijom potpisala je ministarka rudarstva i energetike, Zorana Mihajlović. Ona je napomenula da njeno ministarstvo, u tom smislu, svim građanima koji žele da postanu kupci-proizvođači, omogućava da dobiju subvencije od 50 odsto za postavljanje solarnih panela

Građani koji odluče da postanu kupci-proizvođači, prestaju da zavise od tržišta električne energije, ostvaruju uštedu i prihod, i doprinose zaštiti životne sredine, izjavio je Til Bajmajer, vođa ovog projekta Nemačke organizacije za međunarodnu saradnju.

Kako bi se omogućio razvoj proizvodnje solarne energije kroz pristup kupac-proizvođač i u našoj zemlji, osim za energetske menadžere, biće organizovane obuke i za instalatere solarnih fiotonaponskih sistema i učenike srednjih škola i studente.

Koncept proizvodnje električne energije uz ustupanje – prodaju proizvedenog viška, sve je prisutniji u svetu. Broj takozvanih prozjumera (eng. prosumer – potrošač i proizvođač el. en.), samo u Nemačkoj je, od februara 2019. do januara 2020. godine, porastao za gotovo sto hiljada.

Crveni krst Kikinda organizovaće u subotu, 1. oktobra, 33. „Trku za srećnije detinjstvo“, svoju tradicionalnu i najmasovniju aktivnost kojom podstiče humanost, zdrav stil života i volonterski rad.

Programi Trke svake godine okupe ogroman broj dece, mladih i roditelja. Ovoga puta očekuje se takmičenje u čak 25 kategorija. Biće održana i trka na rolerima, a nekadašnja trka majki s bebama, već nekoliko godina postoji kao revijalni deo, tačnije šetnja, dok se nagrada dodeljuje izvlačenjem učesničkog broja.

Startni brojevi, po ceni od 50 dinara, već su u prodaji u školama i vrtićima, a moći će da se kupe i kod volontera u subotu. Organizatori i ovoga puta očekuju više hiljada učesnika. Prihod od Trke namenjen je vrtićima i školama.

Pokrovitelj manifestacije je Grad Kikinda. Donatori su „Grindeks“, „Kolačić sreće“, „Jafa Banini“ i mnogi drugi. Ovogodišnji slogan je „Detinjstvo je trka, zdravlje je svrha“. Otvaranje Trke je u 9.30, na početku Svetosavske ulice.

U Etno kući ”Torontal” u Ruskom Selu održan je, proteklog vikenda, deveti Festival gomboca. Tradicionalnu poslasticu vojvođanske kuhinje pravile su žene iz desetak udruženja i društava sa teritorije Grada.

Gosti manifestacije bili su gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, zamenica gradonačelnika, Dijana Jakšić Kiurski  i članica Gradskog veća, Ramona Tot.

”Rusko Selo je multinacionalna sredina, koja čuva tradiciju, kulturu i običaje svih naroda koji ovde žive. Uticaji različitih kuhinja daju i najbolje recepte za sve gurmanske poslastice, koje su sigurno očaravajuće za svakoga ko ih proba. Lepo je ovde videti i podmladak, koji će od majki i baka naučiti recepte i produžiti tradiciju pravljenja gomboca”, rekao je Lukač.

Predsednik Mađarskog kulturno–umetničkog i omladinskog centra ”Torontal” u Ruskom Selu i pomoćnik gradonačelnika, Šandor Talpai, zadovoljan je što je Festival, i ove godine, okupio veliki broj ekipa.

„Takmičenje je veoma interesantno jer se gomboce prave na različite načine i od različitog materijala, iako su najpoznatije sa šljivama. Na teritoriji našeg grada sve je više gastronomskih festivala, oseća se potreba za seoskim turizmom, a cilj je da ovakvih manifestacija bude što više i da budu što masovnije”, dodao je Talpai.

 

Milenko-Jovanov

Šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke Milenko Jovanov izjavio je da svaki građanin Srbije i svaki Srbin u svetu može da bude ponosan na način na koji je predsednik Aleksandar Vučić u Ujedinjenim nacijama preneo poziciju naše zemlje, ali i ukazao na politiku koja se vodi u svetu.

„Predsednik Vučić je pred celim svetom izneo argumente Srbije, i kada je u pitanju pozicija Srbije, ali i kada je u pitanju politika koja se trenutno vodi u svetu koji je obuzet krizama na različitim mestima, a te krize dalje prete da naruše čitav do sada poznat međunarodni poredak“, rekao je Jovanov novinarima u Skupštini Srbije.

Jovanov je istakao da je Vučić na vrlo jasan i direktan način, hrabro pred svima, rekao da svetom vladaju dvostruki aršini i da je Srbija vrlo često bila žrtva tih dvostrukih aršina, te pozvao svetske lidere da se vrate onome što je bio međunarodni pravni okvir koji je držao svet u miru svih ovih godina.

„Nadam se da su svi dobro razumeli poruku koju je predsednik rekao i da će bar razmisliti što je rečeno jer bi to bilo važno za budućnost čovečanstva“, rekao je Jovanov.

Tokom 37. Dana ludaje, a povodom 15. Mini sajma preduzetništva, u Kikindi su se okupili direktori većeg broja Regionalnih privrednih komora: iz Beograda, Novog Sada, Kraljeva, Valjeva, Užica, Požarevca, Sremske Mitrovice, Pančeva, Zrenjanina, Subotice i Kikinde, kao i direktori i predsednici Mađarsko-srpske trgovinsko-industrijske komore, Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Virovitica, Trgovinsko-industrijske komore Budimpešte, Privredne komore Republike Srpske – Područna privredna komora Doboj i Trgovinsko-industrijsko agrarne komore županije Timiš iz Temišvara.

-Nakon otvaranja i posete 15. Mini sajmu preduzetništva, u prostorijama Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga, upriličeno je svečano potpisivanje sporazuma o saradnji. Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga Kikinda i Područna privredna komora Doboja potpisali su novi Sporazum o saradnji, na petnaestogodišnjicu potpisivanja prethodnog sporazuma. Nakon toga su predsednik Mađarsko-srpske trgovinsko-industrijske komore Đerđ Terek i direktor Područne privredne komore Doboj Srećko Stojaković potpisali Sporazum o saradnji- navodi Tibor Horvat, direktor RPK  u Kikindi.

Predsednik Opšteg udruženja preduzetnika Kikinda, Siniša Pašić, dodelio je zahvalnice institucijama i osobama koje su doprinele organizaciji Mini sajma preduzetništva. Zahvalnice su dobili Privredna komora Srbije – Regionalna privredna komora Severnobanatskog upravnog okruga, Nermina Ljubović i Miloš Jelić, predstavnici Privredne komore Srbije, kao i PKV i predsednik PKV-a Boško Vučurević, koji je zbog obaveza bio odsutan.

Usledili su poslovni razgovori, tokom kojih su sa Trgovinsko industrijskom komorom Budimpešte dogovorene dalje aktivnosti i saradnja, posebno oko promovisanja preduzetništva.

Fijakeri

U Konjičkom klubu „Banat” neguju tradiciju i ljubav prema ovim plemenitim životinjama, a tradicionalna revija paradnih zaprega koju organizuju jedna je od tri najstarije manifestacije tog tipa u Srbiji.

27. Revija paradnih zaprega na pogonu III okupila je šezdesetak učesnika iz Vojvodine koji su se nadmetali u kategorijama: jednopreg, dvopreg, četvoropreg i petopreg, ali i deca i jahači.

Događaju je prisustvovao Mladen Bogdan, predsednik gradske skupštine, koji je ukazao da je tradicionalna fijakerijada ulepšala „Dane ludaje” i da će lokalna samouprava nastaviti da podržava popularizaciju konjičkog sporta. Prema rečima Jelene Šorak iz KK „Banat”, ovaj klub okuplja tridesetak članova koji uspešno učestvuju na brojnim smotrama i takmičenjima.

Tibor Kookai
Ovogodišnja džinovska pobednica teži 716,5 kg. Tibor Kokai iz Mađarske ne samo da je odbranio prošlogodišnju titulu, već je postavio i novi rekord na Danima ludaje. Prethodna rekorderka, iz 2019. godine, težila je 639,5 kg.
Najdužu tikvu, od 259 cm, doneo je Dušan Jankov iz Čuruga. To mu nije jedina nagrada sa ovogodišnjeg takmičenja, jer je u kategoriji najtežih bundeva osvojio vicešampionsko mesto sa plodom od 501 kg. Treće mesto među teškašicama pripalo je Goranu Laziću (295,5kg).
U kategoriji najdužih bundeva drugo mesto je osvojila Ružica Jankov (253cm), a treće Nađa Jankov (247 cm).
CDA_5349-w1024

Gradonačelnik Nof Hagalila, Ronen Plot i njegovi saradnici, borave u našem gradu tokom manifestacije „Dani ludaje“. Za njih je, u petak, prijem organizovao gradonačelnik Nikola Lukač.

Kikinda je sa Nof Hagalilom, gradom u Izraelu, pre tri decenije potpisala Povelju o bratimljenju, koja do danas nije ostvarena u praksi.

”Obnovljenom saradnjom trebalo bi da pronađemo sve dodirne tačke između naša dva grada. Siguran sam da ćemo uspešno sarađivati, pre svega u oblasti kulture i edukacije, po projektima razmene dece i mladih, kako bi oni upoznali kulture naših gradova i država. Želja nam je da iskoristimo sve mogućnosti veza Srbije i Izraela, dve bliske zemlje, i prednosti prijateljstva naših gradova”, istakao je gradonačelnik, Nikola Lukač.

Nof Hagalil (ranije – Gornji Nazaret) je grad na severu Izraela, po broju stanovnika sličan Kikindi. Boravkom u našem gradu izraelska delegacija završava dvonedeljni program poseta bratskim mestima.

”Srećni smo što ćemo, na inicijativu vašeg gradonačelnika, obnoviti veze Kikinde i Nof Hagalila. Razgovarali smo o zajedničkim projektima u oblasti kulture, obrazovanja, sporta i industrije. Pozvao sam gospodina Lukača da, što je pre moguće, uzvrati posetu i dođe u Izrael, kako bismo razmotrili sve vidove dalje saradnje”, rekao je gradonačelnik Ronen Plot.