Актуелно

Danica_Grujičić

Ministarka zdravlja, dr Danica Grujičić, izjavila je da će, od druge polovine decembra, biti ukinuto zakazivanje termina kod lekara od 1. do 5. u mesecu preko IZIS-a i da će pacijenti imati mogućnost da preglede u bolnicama zakažu tokom celog meseca.

– Mi koji radimo u klinikama, jednom nedeljno imamo svoj ambulantni termin i nismo ni bili svesni da je to zaista samo od 1. do 5. Naravno da svo vreme treba da budu otvoreni termini. Meni je potpuno nejasno zašto je to bilo od 1. do 5. – navela je Grujučićeva za RTS.

Ona je objasnila da svi lekari specijalisti rade po istim protokolima, po istim principima, te da nema nikakvog razloga da pacijenti traže starijeg ili mlađeg lekara.

– Ali ako neko hoće određenog lekara, onda će možda sačekati nedelju ili dve, ali je važno da doktori u domovima zdravlja ne moraju da gledaju prvih pet dana u ekrane, već da zakazuju kad god im dođe pacijent i to će biti u stanju da rade bilo kada u mesecu, radnim danima. Ono što je hitno, ide u Urgentni centar.

Svakodnevno zakazivanje termina za pregled specijaliste počeće da se primenjuje od 20. decembra, najavila je ministarka i dodala da će uvek morati da bude otvorenih termina.

– Ako ne mogu da se popune, onda su odgovorni direktori. Znači, stalno mora da bude zeleno. Neka bude 25 pregleda što da ne, koliko puta sam ostala do 7 sati uveče da pregledam pacijente. Neka se plati to ljudima, ja nemam ništa protiv, prekovremeni sati, kako god, ali ne može da se desi da ja pregledam petoro u državnoj službi, a onda 25 u privatnoj – ističe ministarka.

Minsitarka je rekla da svi koji imaju problem sa zakazivanjem mogu da joj se obrate na mejl danica.grujicic@zdravlje.gov.rs.

– Stalno gledam mejlove, ako pacijenti imaju bilo kakav problem da bilo šta zakažu, neka pišu na tu mejl adresu. Prvo ćemo im zakazati, a drugo, ja ću da vidim zbog čega ljudi moraju da se obraćaju Ministarstvu da bi došli do termina.

Takođe, ukazala je da su aparati nabavljeni i da će sada svaka bolnica imati skener.

– Nemoguće je da ljude šalju privatno to da rade. Ako direktor nije u stanju da svoje radiologe organizuje tako da oni moraju da prime pacijenta koji ima državno zdravstveno osiguranje, e pa onda neće biti direktori – poručila je ministarka.

Takođe je izjavila da je digitalizacija veoma važna za zdravstveni sistem i da je bitno dovesti optički kabl do ambulanti u svakom selu.

Pijaca nova

Na sastanku predstavnika Ministarstva finansija i Udruženja pijačnih prodavaca Opstanak usaglašeno je da se do 31. decembra 2023. produži rok u kome obavezu fiskalizacije nemaju obveznici fiskalizacije koji se bave prometom dobara i usluga na pijačnim tezgama, rečeno je Tanjugu u ministarstvu.

Ministarstvo finansija će inicirati odgovarajuću izmenu Uredbe o određivanju delatnosti kod čijeg obavljanja ne postoji obaveza evidentiranja prometa na malo preko elektronskog uređaja.

Pijačni prodavci su bili izuzeti od primene novog zakona o fiskalizaciji do početka naredne godine, a sada će im biti rok produžen do kraja 2023. godine.

 

puder od ludaje 1

Poljoprivredno gazdinstvo Krstonošić posvećeno je proizvodnji zdrave hrane. Proizvodnju hladno ceđenih ulja, počeli su pre dve godine. Njihovi proizvodi naišli su na veliko interesovanje kupaca, a nedavno su proširili  asortiman proizvodnjom biljnih putera. Probna serija putera od semena ludaje golice planula je tokom proteklih Dana ludaje.  Ukusan i zdrav namaz proizveden je bez ikakvih dodataka, a pogodan je i za vegetarijanski ili postan režim ishrane.

-Dobija se od blago pečenog semena golice kada se samelje na mlinu velike snage i sa velikim brojem obrtaja. Nije potrebno dodavati ni kap ulja, nikakvu tečnost, ni zrno soli niti šećera, samo 100 odsto seme golice. Pomeša se sa sopstvenim uljem i pretvori u pastu, poput putera od kikirija,  istom tehnologijom se dobija.Neutralnog je ukusa, ni slano ni slatko. Kao namaz  je najpopularniji, a ima dosta recepata na internetu kako se sve može upotrebiti- kaže Vladimir Krstonošić.

Ovo poljoprivredno gazdinstvo  proizvodi hladno ceđenja ulja od osam vrsta sirovina- suncokreta, lana, kikirikija, konoplje, uljane repice, maka, uljane tikvice i crnog kima. Sve biljke uspevaju na severnobanatskim poljima.

-Neke od ovih uljarica sami proizvodimo, a neke nabavljamo u kompenzaciji za usluge ceđenja. Počeli smo pre tačno dve godine, kada smo krajem novembra nabavili presu u čemu nam je značajno pomogao konkurs grada. Proizvodimo i proteinska brašna od pet vrsta uljarica. U početku je prodaja nadmašila naša očekivanja, a sada se to stabilizovalo. U međuvremenu smo počeli smo da snabdevamo jednu prodavnicu zdrave hrane u Beogradu i jednu u Kosovskoj Mitrovici.

Golica je specifična vrsta bundeve čije seme nema opnu. Seme je bogato aminokiselinama, zdravim masnoćama, proteinima i vitaminskim kompleksom. Pored putera od semena ludaje golice, PG Krstonošić proizvodi i puter od kikirikija.

Teglica od 280 grama putera od semena bundeve košta 650 dinara, dok teglica od 300 gr putera od kikirikija staje 400 dinara. Ista je zapremina, ali razlika u masi nastaje zbog toga što kikiriki sadrži veći procenat masnoće, a ludaja suve materije. Cene ulja kreću se od 350 dinara za ulje od suncokreta ili uljane repice (0,75 l) pa do najskupljeg- ulja od crnog kumina (1 dl košta 800 dinara i 2,5 dl 1800 dinara).

 

parking mesta

Privedena je kraju izgradnja novih parking mesta na tri lokacije u Kikindi. Nakon što su građani nadležnima u lokalnoj samoupravi opravdano ukazali na nedostatak adekvatnih mesta za parkiranje na više lokacija u gradu, njihovi apeli uslišeni su- posle rebalansa gradskog budžeta.

Nova parking mesta izgrađena su u Mikronaselju, u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, potom u ulici Ive Lole Ribara, nedaleko od raskrsnice sa Svetosavskom kao i na početku ulice Uglješe Terzina, kod ukrštanja sa ulicom Miloša Velikog.

 

 

 

vatrogasci

Statistika i iskustvo Vatrogasno-spasilačke jedinice u Kikindi pokazuju da smo prilično nemarni kada su u pitanju instalacije za grejanje, grejna tela, odlaganje pepela.

Požara na objektima ove godine bilo je nešto manje, ali nepažnje i dalje ima, dok su rizici brojni i svakodnevni.

 

 

 

soja

Iz budžeta grada u ovoj godini je za programe podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju izdvojeno 15 miliona dinara. Za 18 mera stiglo je 605 zahteva poljoprivrednih gazdinstava, od kojih su odbijena samo 22 – zbog nepotpune dokumentacije ili jer su sredstva za određenu meru već bila utrošena, kaže rukovodilac Odseka za poljoprivredu Gradske uprave, Dalibor Oličkov.

– Najinteresantnije su bile mere nabavke opreme za sistem „kap po kap“ i za bušenje bunara, zatim mere podrške mladima u ruralnim područjima, subvencionisanje troškova osiguranja useva i nabavke opreme za pčelarstvo. Za te četiri mere bilo je izdvojeno oko 8,5 miliona dinara, što je više od polovine budžeta za ove programe. Potrudićemo se da, i narednih godina, finansiramo mere koje su najviše tražene – objašnjava Oličkov

Najviše zahteva, ukupno 194, podneto je iz gazdinstava koja se bave ratarstvom i to za meru osiguranja useva.

– Mnogo zahteva imali smo i za novu meru u okviru stočarstva, koja je ove godine prvi put uvedena i odnosi se na subvencionisanje troškova matičenja – kaže Oličkov. – U te svrhe utrošeno je milion dinara.

S obzirom na to da je budžet ostvaren u potpunosti, u Odseku za poljoprivredu su sigurni da će za sledeću godinu moći da traže i više novca, kao i da će zadržati mere za koje je bila najveća zainteresovanost. Kažu da su u stalnom kontaktu sa poljoprivrednicima kako bi sagledali njihove potrebe za unapređenje proizvodnje i kako bi što bolje raspodelili budžetska sredstva.

U ovoj oblasti, Grad Kikinda će uskoro ostvariti još jednu značajnu saradnju. Na inicijativu zaposlenih na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, ova ustanova i lokalna samouprava uskoro će potpisati sporazum o saradnji kojim će biti omogućena razmena informacija, znanja i iskustava, kaže Oličkov.

Studentima će biti omogućena praktična nastava na gazdinstvima i na oglednim poljima Poljoprivredne stručne službe. Takođe, postojanje sporazuma omogućiće Fakultetu i Gradu da, sa projektima u oblasti poljoprivrede, zajedno apliciraju za pristup IPA fondovima.

uhapseni

Radna grupa, koja je formirana po nalogu ministra unutrašnjih poslova, nastavljajući dalji rad na suzbijanju ilegalnih migracija, u današnjoj akciji, u saradnji sa pripadnicima Policijske uprave u Kikindi, na teritoriji Horgoša, uhapsila je dvojicu iregularnih migranata iz Maroka, zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivična dela nedozvoljen prelaz državne granice i krijumčarenje ljudi.

Policija je osumnjičene pronašla u jednom napuštenom objektu na teritoriji Horgoša, a pregledom prostorije, koje su koristili, pronađeno je 9.255 evra, 202  falsifikovane lične karte iz trinaest država Evrope, 283 kartice nepoznate namene, kao i pet pečata.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova nakon čega će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Subotici.

 

 

sova ušara

Dodeljene su diplome i prigodni pokloni za nagrađene kolekcije radova koji su učestvovali na likovnom konkursu Centra za stručno usavršavanje „Sova ušara redovan gost našeg grada”.

Ove godine konkurs je bio namenjen deci od tri do sedam godina. Pristigla su ukupno 232 rada. Profesorka Mirjana Kojić i Marijana Mirkov nagradile su pet kolekcija radova:

Vrtić „Mendo“ vaspitač Vesna Majstorović

radovi: Damjan Savanov, Nina Trifunac, Jovana Živanov, Marijana Novak, Tea Čekić, Vanesa Barbul, Vuk Zarić, Ivona Simić, Lena Udicki

Vrtić „Kolibri“ vaspitači Sanja Konjik i Tijana Francuski

radovi: Andrej Pancel, Nađa Kosarenko, Petra Nemet, Vladimir Felbab, Ognjen Žikić, Nađa Grujić, Jana Živanov, Anđelija Kormanjoš, Vedrana Martinov

Vrtić „Leptirić“ vaspitač Branislava Gecić

radovi: Sara Erdeg, Mateja Šanta, Aleksandar Berbakov, Anja Ćirić, Ivana Tornji, Lenka Šibul, Mihajlo Terzin

Vrtić „Mendo“ vaspitač Ljubica Čoti

radovi: Vukašin Pilipović, Tijana Katai, Nikola Milanov, Pavle Bubalo, Branislav Čolak, Nikolina Lejić, Simona Stojkov

Vrtić „Bubamara“ Rusko Selo, vaspitač Jelena Molnar

radovi: Sofia Kočiš, Kalina Marković, Tanja Zeljković, Miroslava Nenadić, Nina Sredić, Danijel Marić

Profesorka Mirjana Kojić i Marijana Mirkov posebno su pohvalile uložen trud Alesie Trie koja je poslala svoj rad iz italijanskog grada Akvaviva dele Fonti.

Pohvaljeni su i pojedinačni radovi dece: Leda Rekić, Strahinja Rofa, Emilija Otoran, Mihailo Komlenić, Aleksa Doroslovac, Nađa Romakov, Vasilije Krnić, Lena Šili, Stefan Zekonja, Milica Munćan, Anđela Vasilev, Mateja Barta i Tea Stojiljković

Rečju ka svetlosti

Organizacija slepih i slabovidih „Severni Banat“  priredila je Zbornik poezije slepih stvaralaca „Rečju ka svetlosti“ koji je promovisan danas u prostorijama udruženja. Zastupljene su pesme šest autora iz cele Srbije: Jelke Bota, Danke Avramović Mijatović, Ratomira Šćepića, Emilije Matić, Dragana Popovića Kuruzlije i Jagode Nakrajkućin.

-U Zborniku čije objavljivanje je omogućio Grad Kikinda zastupljene su pesme slepih i slabovidih lica iz cele Srbije od kojih su tri autora iz Kikinde.  Zahvaljujemo se Gradu koji je prepoznao potrebe i značaj projekta kako bi se slepi i slabovidi pesnici predstavili široj javnosti. Ovo je treći zbornik koji je udruženje objavilo- kaže Jagoda Nakrajkućin, jedna od autorki i urednica Zbornika.

Početkom novembra, Kikinda je bila domaćin 23. Smotre stvaralaštva slepih i slabovidih umetnika Srbije koja je okupila učesnike iz cele zemlje.

-Organizacija „Severni Banat“ je, od osnivanja 2007. godine, svojim aktivnostima pokazala da je od velikog značaja za grad, pre svega zbog organizovanja različitih manifestacija- sportskog, kulturnog, edukativnog sadržaja kojima okuplja slepa i slabovida lica, članove njihovih porodica, ali i druge građane. Siguran sam da će sa ovakvim aktivnostima i manifestacijama nastaviti uspešan rad- ukazao je Ivan Ninčić, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

 

Trkulja 3

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi održana je tribina – veče posvećeno profesoru Đuri Radloviću, začetniku tehnike mozaika u slikarstvu koji je, prvi put posle 14. veka i Nemanjića, vratio mozaike u srpske crkve.

O njegovom životnom i profesionalnom putu govorio je profesor Pravnog fakulteta u Beogradu, Kikinđanin, Jovica Trkulja. Profesor Trkulja inicirao je organizovanje tribine jer je, kako je naglasio, veoma važno da ljudi u zavičaju, Kikindi i Nakovu, saznaju za dostignuća i umetničke domete profesora Radlovića.

– Talenat Đure Radlovića zapazili su još nastavnici u školi u Nakovu u koje je kolonizovana njegova porodica. Ipak, posle završene zanatske škole u Kikindi, radio je kao moler. Njegov talenat primetio je jedan profesor kome je krečio stan i nagovorio ga da upiše likovnu akademiju – ispričao je profesor Trkulja o umetničkim počecima prvog slikara mozaičara u Srbiji.

Prvi susret sa ovom tehnikom imao je u Veneciji, u Crkvi Svetog Marka, ukrašenoj mozaikom čije postavljanje je trajalo 600 godina, kaže profesor Radlović.

–  Zatim sam, u toku studiranja, naišao na Hristov portret u Aja Sofiji, to je nešto najlepše što sam u životu video. Počeo sam da radim mozaike fakultativno. Moj profesor me je naterao da specijaliziram tu tehniku iako ona do tada nije ni postojala na fakultetu. Po završetku studija, dobio sam da ukrasim mozaikom kapelu Svete Petke na Kalemegdanu, i tako je počeo moj put u sakralnoj umetnosti.

Slede izrade mozaika u Hristovoj crkvi u Banjaluci, crkvi na Ozrenu, u manastiru kralja Dragutina, crkvama u Bijeljini i Mrkonjić gradu, u Rusiji. I to je samo deo njegovog umetničkog puta.

– Profesor Radlović je pionir na ovom prostoru u novijem vremenu, najveća radionica mozaika u regionu. On je ustanovio tehnologiju, poseban postupak koji je razvio do najvišeg profesionalnog nivoa, zato je i mogao da napravi takvu produkciju. Važno je i to da radionica ima kontinuitet, sve vreme se podiže kvalitet i, tehnološki i poetički, dostiže se najviši nivo – rekao je Radomir Knežević profesor na Fakultetu likovnih umetnosti.

Najnovije, grandiozno delo profesora Radlovića su mozaici koji nastaju uz pomoć njegovih studenata u Crkvi Svetog Marka u Beogradu: ceo crkveni ikonostas, zatim mozaik „Krunisanje cara Dušana” koji se nalazi iznad groba poglavara, „Nedremano oko“ iznad moštiju patrijarha Germana i oltar od venecijanskog murano stakla. Završen je i mozaik Bogorodice ispod kojeg će biti postavljena kompozicija „Pričešća svetih apostola“, dimenzija 19 sa šest metara, koja je već ocenjena kao najveća i najlepša na svetu.

error: Content is protected !!