Актуелно

tv

Član 58 novog Zakona o elektronskim medijima definiše pružaoce medijskih usluga koji su u nadležnosti Republike Srbije.

Stav 2, tačka 1 ovog člana glasi: „Pružalac medijske usluge u nadležnosti je Republike Srbije ako: 1) je osnovan u Republici Srbiji.“ U stavu 3, tačka 2 dalje stoji: „Smatra se da je pružalac medijske usluge osnovan u Republici Srbiji ako je ispunjen jedan od sledećih uslova: […] 2) ako pružalac medijske usluge ima sedište u Republici Srbiji i uredničke odluke o medijskim uslugama se donose u drugoj državi članici Evropske unije, ili obrnuto, a u Republici Srbiji radi značajan deo njegove radne snage (lica angažovana ugovorom o radu ili na drugi način) koji obavlja aktivnosti u vezi sa programskim sadržajem čijim objavljivanjem se pruža medijska usluga.”

Deo u stavu 3, tačka 2 „ili obrnuto” znači da se smatra da je pružalac medijske usluge osnovan u Republici Srbiji, pa samim tim i da je u nadležnosti Republike Srbije, i kada „pružalac medijske usluge ima sedište u drugoj državi članici Evropske unije i uredničke odluke o medijskim uslugama se donose u Republici Srbiji, a u Republici Srbiji radi značajan deo njegove radne snage (lica angažovana ugovorom o radu ili na drugi način) koji obavlja aktivnosti u vezi sa programskim sadržajem čijim objavljivanjem se pruža medijska usluga.”

U članu 4, tačka 15 novog Zakona o elektronskim medijima definisan je pojam medijske usluge televizije: „Medijska usluga televizije (linearna audio-vizuelna medijska usluga) je usluga koju pružalac audio-vizuelne medijske usluge obezbeđuje radi istovremenog praćenja programa na osnovu programske šeme.“ Istim članom, u tački 29, definisan je pojam uredničke, odnosno uređivačke odluke: „Uređivačka odluka je odluka koja se redovno donosi u sprovođenju aktivnosti za koje postoji uređivačka odgovornost, a u vezi sa svakodnevnim funkcionisanjem medijske usluge.“

Članom 58, stav 3, tačka 2 smatra se da je pružalac medijske usluge Junajted medija osnovan u Republici Srbiji, pa samim tim i da je u nadležnosti Republike Srbije, jer je reč o pružaocu medijske usluge koji „ima sedište u drugoj državi Evropske unije“ (Luksemburg), a uredničke odluke o medijskim uslugama, koje su prema definiciji u vezi sa „svakodnevnim funkcionisanjem medijske usluge“, donose se u Republici Srbiji u kojoj „značajan deo radne snage radi na proizvodnji programskog sadržaja čijim objavljivanjem se pruža medijska usluga”.

Stav 1 ovog člana glasi: „Pružalac medijske usluge u nadležnosti Republike Srbije, dužan je da se pridržava propisa koja se primenjuju na medijske usluge u Republici Srbiji.“ Telo koje se po Zakonu o elektronskim medijima stara o primeni propisa o medijskim uslugama u Republici Srbiji je Regulatorno telo za elektronske medije (REM). Među propisima koji se primenjuju na medijske usluge je i onaj o pribavljanju dozvole za emitovanje kablovskih televizija.

U članu 35, stav 2 novog Zakona o javnom informisanju i medijima, pojam medija razvezan je od uslova registracije u Registar medija brisanjem poslednjeg dela „a koji su registrovani u Registru medija, u skladu sa ovim zakonom“ i sada glasi: „Pod medijem se u smislu ovog zakona naročito podrazumevaju dnevne i periodične novine, servis novinske agencije, radio-program i televizijski program i elektronska izdanja tih medija, kao i samostalna elektronska izdanja (uređivački oblikovane internet stranice).“Krovni medijski zakon odnosi se na sve forme medija iz člana 35, stav 2, bez obzira na to da li su oni registrovani u Registru medija ili nisu, što je slučaj sa televizijama, tj.medijskim uslugama Junajted medije kao što su TV N1 Beograd, TV Nova S, TV SportKlub i drugim.

Navedene formulacije iz člana 4 i 58 Zakona o elektronskim medijima prepisane su iz regionalne legislative (Hrvatska, Slovenija, BiH) i usklađene su sa Direktivom Evropske unije o audio-vizuelnim uslugama, vodećim dokumentom EU u oblasti medija koji nadilazi Evropsku konvenciju o prekograničnim televizijama Saveta Evrope. Status prekograničnog emitovanja, na koji se poziva Junajted medija, prema članu 58, stav 3, tačka 2 nije više presudan u određivanju nadležnosti. Deo u tački 2 koji to omogućuje, „ili obrnuto”, nije se nalazio u prethodnom Zakonu o elektronskim medijima.

Očekuje se da Regulatorno telo za elektronske medije (REM) postupi po zakonu.

Ištvan Kaić

Autor je analitičar medija i specijalni savetnik ministra informisanja

(Politika)

aleksandar vučić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić ukazom je raspustio Narodnu skupštinu i raspisao vanredne parlamentarne izbore za nedelju, 17. decembar. Istog dana biće održani i lokalni izbori u 65 gradova i opština u Srbiji, koje je raspisao predsednik Skupštine Vladimir Orlić.

-Poštovani građani, želim vam srećne izbore, živimo u vremenima koja su teška za ceo svet, u vremenu globalnih izazova, ratova i sukoba, u vremenu u kojem je neophodno da svi budemo ujedinjeni u borbi za očuvanje vitalnih nacionalnih i državnih interesa Republike Srbije, u vremenu u kojem ćemo biti suočeni sa brojnim pritiscima zbog odnosa prema Kosovu i Metohiji i drugih regionalnih i svetskih pitanja – istakao je Vučić.

Uveren je da ovim izborima učvršćujemo demokratiju u Srbiji i istovremeno i obezbeđujemo siguran put u budućnost deci i državi. Vučić  je dodao  i da je veoma važno da Srbija sačuva mir, stabilnost i unutrašnju koheziju i pokaže demokratičnost.

– Ova kampanja prilika je da na civilizovan način prikažemo različite ideje, programe, politike koji treba da se takmiče, ali koji nikada neće ugroziti naše vitalne državne, narodne i nacionalne interese –  istakao je predsednik Vučić.

 

Svim učesnicima u kampanji poželeo je dobar rezultat u predstavljanju svojih ideja i ciljeva.

-Želim im da sve to čine na demokratski i civilizovan način, za građane Srbije je važno da najbolji programi i ideje pobede. Uveren sam da učvršćujemo demokratiju i obezbeđujemo siguran put u budućnost našoj deci. Živela Srbija, neka su nam srećni izbori –  precizirao je Vučić.

 

aleksandar vučić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će raspisati izbore u sredu ili četvrtak i da je važno da oni proteknu u demokratskoj atmosferi, dodajući da je važno da ljudi racionalno donesu odluku kakvu budućnost žele.

Vučić je za TV Pink rekao da su izbori demokratska tekovina i da je važno da ljudi mogu da iskažu svoju slobodnu volju i racionalno donesu odluku kakvu budućnost žele i da li žele da se vrate u prošlost.

Nikada neki ljudi neće biti zadovoljni, uvek će neko drugi biti kriv za nečije neuspehe, vi to slušate od pamtiveka. Ono što je važno je da ljudi mogu da iskažu svoju slobodnu volju. Važno je da ljudi racionalno donesu odluku kakvu budućnost žele, da li žele da se zemlja vrati u prošlost,  da se vrati u vreme katančenja fabrika, razaranja srpskih nacionalnih interesa, u vreme kada je 550.000 ljudi izgubilo posao, rekao je Vučić.

Rekao je da danas ima za 500.000 ljudi više formalno zaposlenih nego što je bilo 2012. godine i da ti rezultati prave ogromnu razliku.

Dodao je da za vreme vlasti od 2000. do 2012. godine nije bilo novoizgrađenih zdravstvenih objekata i bolnica, a da je za vreme aktuelne vlasti izgrađeno 147 objekata.

Predsednik Srbije je rekao da je Srbijavoz odlučila da da popust 30 odsto nosiocima penzionerskih kartica.

“Imam dobru vest za penzionere, nosioce penzionerskih kartica. Srbijavoz je donela odluku da za svakog penzionera, koji poseduje penzionersku karticu, 30 odsto ide popust. Uskoro očekujte za aviokarte Er Srbije, očekujem najmanje 10 odsto popusta, možda i 15 odsto popusta za naše penzionere koji budu imali penzionersku karticu. Ja mislim da je to najbolji poziv da ljudi uzmu penzionersku karticu, jer to su zaista ogromne, zaista sjajne vesti i ogromne uštede”, poručio je Vučić.

road-220058_1280

U Pekingu je danas potpisano nekoliko bilateralnih dokumenata, kojima se unapređuje saradnja Srbije i Narodne Republike Kine.

Ministarstvo sabraćaja, infrastrukture i građevinarstva potpisalo je tri komercijalna ugovora sa kineskim kompanijama, koji se odnose na izgradnju infrastrukture u Srbiji, a ministar građevinarstva Goran Vesić je rekao Tanjugu da je vrednost tih ugovora skoro četiri milijarde evra i da to donosi skoro 300 kilometara novih puteva.
Printskrin RTS
Ministar Vesić potpisao je ugovor o izgradnji brze saobraćajnice granični prelaz Bački Breg – Sombor – Kula – Vrbas – Srbobran – Bečej – Kikinda – Granični prelaz Srpska Crnja sa kompanijom China State Construction.
„Prvi se odnosi na brzu saobraćajnicu ‘Osmeh Vojvodine’ koja počinje na Bačkom Bregu i ide preko Sombora, Kule, Vrbasa, Bečeja i Novog Bečeja, Kikinde i na kraju do Srpske Crnje. Dužina tog puta biće 186 kilometara, plus dodatak do Srpske Crnje, tako da ćemo izaći skoro na 200 kilometara kada budemo završili. To će biti veoma važan put koji će povezivati ne samo sever Srbije, već i Mađarsku i Rumuniju, zbog čega očekujemo da bude veoma prometan”, rekao je Vesić.

Ističe da će radovi na brzoj saobraćajnici početi u narednih mesec dana i da su za prvih 5,5 kilometara već izdate građevinske dozvole.

Potpisan je i ugovor o izgradnji auto-puta između Beograda, Zrenjanina i Novog Sada, sa kompanijom Shandong International Economic and Technical Cooperation Group, koji će biti dug 105 kilometara.

Projektovanje tog auto-puta se završava i očekuje se da radovi počnu sledeće godine, rekao je Vesić i ukazao da će se tako Novi Sad povezati na treći autoput, čime će taj grad dobiti odličnu saobraćajnu povezanost.

„Ove dve saobraćajnice znače da će Banat, koji je bio zapostavljen, sada saobraćajno povezati, što je značajno za razvoj saobraćajne infrastrukture. Ukupna vrednost ovih ugovora biće između 3,5 i četiri milijarde evra. Gradimo skoro 300 kilometara autoputa i brze saobraćajnice, to je ogroman doprinos nastavku izgradnje saobraćajne infrastrukture, što je inače vizija predsednika Vučića, da se Srbija razvija kroz razvoj saobraćajne infrastrukture. Svaki put, svaka pruga znači da ćemo imati nova radna mesta, bolji životni strandard i razvoj privrede”, istakao je Vesić.

Brzim kineskim vozovima za 70 minuta od Beograda do Subotice

Treći ugovor koji je potpisan odnosi se na kupovinu pet kineskih brzih vozova.

„Mi smo dugo pregovorali sa našim prijateljima iz Kine u vezi sa ovim ugovorom. Za 54 miliona evra dobili smo pet vozova, što znači da ćemo sada imati brze vozove, kineske vozove koji će saobraćati na pruzi Beograd Budimpešta. Neki od tih vozova će već biti u funkciji početkom 2025.godine, mi ćemo do kraja 2024.godine završiti naš deo brze pruge do Subotice, i već 2025.godine nakon testiranja pruge, imaćemo brzi voz od Beograda do Subotice, putovaće se sat i deset minuta. Kada naši prijatelji iz Mađarske budu završili svoj deo pruge, ići ćemo do Budimpešte”, rekao je ministar.

Naveo je da svi vozovi koje kupujemo iz Kine imaju sve evropske standarde i da će moći da se koriste na prugama EU.

toplana

U JP „Toplana“ u toku su takozvane funkcionalne, hladne probe, a sutra, 12. i prekosutra, 13. oktobra, biće urađene i tople probe sistema kao priprema za predstojeću grejnu sezonu. U četrtak će tople probe biti u kotlarnici Centar i u Banatskom Velikom Selu, a u petak u Mikronaselju, Hajduk Veljkovoj i kotlarnici u ulici Svetozara Miletića, istakao je v.d. direktor JP „Toplana“ Dušan Marjanović.

-Spremni smo za početak nove grejne sezone, a kada će ona početi u punom obimu zavisi od spoljne temperature. Podsetiću da smo prošle godine sa grejanjem počeli 1. novembra. Prema najavama koje imamo u ponedeljak se očekuje pad temperature tako da ćemo u nedelju pokrenuti sistem. Upotpunosti ćemo ispoštovati gradsku odluku veznu za daljinsko grejanje – rekao je Marjanović.

Cena daljinskog grejanja za korisnike koji ga plaćaju po kvadratu uvećana je 15,55, a za one koji plaćaju po utrošku 16,97 procenata. Nove cene biće iskazane na novembarskom računu koji korisnici dobijaju u decembru.

-Više puta poskupeli su prirodni gas i električna energija od prethodne grejne sezone tako ds je bilo neminovno da i grejanje poskupi. Za stan od 60 kvadrata račun u grejnoj sezoni pre poskupljenja bio je 12.030 dinara, a sa poskupljenjem on će iznosti 13.900 dinara – pojasnio je naš sagovornik i dodao da je nastavljen pozitivan trend priključenja novih korisnika tako da „Toplana“ ima nešto više od 3.100 korisnika daljinskog grejanja.

Tokom leta saniran je deo dotrajale toplovodne mreže u Mikronaselju i u centru na više lokacija, a zamenjena je i dotrajala oprema i ventili. Za naredni period izmenjen je investicioni plan i očekivanju su da će do kraja godine biti završen projekat za sanaciju kotlarnice Centar.

posao mladi

Nacionalna služba za zapošljavanje (NSZ) raspisala je Javni poziv za program podsticanja zapošljavanja koji će se sprovoditi u četiri faze.

Prva faza namenjena je isključivo poslodavcima koji, od 10. do 31.oktobra mogu da se prijave za učešće u programu, na sajtu www.mojaprvaplata.gov.rs. Nezaposleni će, na istom sajtu, moći da se prijave od 6. do 24. novembra.

U trećoj fazi poslodavci će selektovati kandidate, a povezivanje (konačan izbor) obaviće od 27. novembra do 8. decembra.

U roku od sedam dana od dana konačnog izbora kandidata, na sajtu www.mojaprvaplata.gov.rs biće objavljena lista oglašenih pozicija poslodavaca sa brojem odobrenih kandidata.

Zatim će se, od 1. do 15. januara, potpisivati trojni ugovori između Nacionalne službe za zapošljavanje, poslodavca i izabranog kandidata, i tada će i započeti osposobljavanje nezaposlenih.

U NSZ planiraju da se u program „Moja prva plata“ u novom ciklusu uključi do 10 hiljada mladih starosti do 30 godina, sa najmanje srednjim obrazovanjem i bez radnog iskustva. Program će se sprovoditi kod poslodavca, u privatnom i javnom sektoru, u trajanju od devet meseci, bez zasnivanja radnog odnosa.

Tokom trajanja programa, Nacionalna služba za zapošljavanje će, na mesečnom nivou, mladima sa srednjim obrazovanjem isplaćivati novčanu naknadu u iznosu od 28.000 dinara, dok će onima sa visokim obrazovanjem isplaćivati 34.000 dinara, uz uplatu doprinosa za slučaj povrede na radu i profesionalne bolesti.

Ovim programom daje se mogućnost mladima koji nemaju radno iskustvo da obave praksu na konkretnim poslovima kod poslodavca radi sticanja znanja, veština i kompetencija za rad, kako bi na taj način povećali svoje mogućnosti za zapošljavanje, navode u NSZ.

Javni poziv za ovogodišnji program „Moja prva plata“ i sve informacije o programu nalaze se na sajtu Nacionalne službe za zapošljavanje (www.nsz.gov.rs), kao i na sajtu Moja prva plata (www.mojaprvaplata.gov.rs).

Vesic

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine objavio je pre nekoliko dana Prostorni plan područja posebne namene za brzu saobraćajnicu od  graničnog prelaza sa Mađarskom, Bački Breg preko Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja do Kikinde, graničnog prelaza sa Rumunijom u Nakovu. Ministar Goran Vesić najavio je da će plan biti proširen.

– Ovaj Prostorni plan omogućava nam da veoma brzo, kako je predsednik Aleksandar Vučić najavio, započnemo izgradnju prvih 5.5 kilometara od Bačkog Brega za koji imamo građevinsku dozvolu i završenu eksproprijaciju. Odmah počinjemo da radimo na dopuni plana jer će „Osmeh Vojvodine” biti produžen od Kikinde do Srpske Crnje – napisao je na svom fejsbuk profilu Goran Vesić, ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture.

Prema sadašnjem Prostornom planu, buduća saobraćajnica biće duga 164,392 kilometra i projektovana je za brzinu od 100 ilometara na sat. Ukupna površina obuhvata prostornog plana je 11.273,42 hektara.

Bodrozic

Na javnoj raspravi u Novom Sadu održanoj povodom nacrta dva medijska zakona: o javnom informisanju i medijima odnosno o elektronskim medijima, na kojoj je učestvovao i resorni ministar Mihailo Jovanović, predsednik NUNS-a i Saveta za štampu Željko Bodrožić, umesto osvrta na esnafska pitanja kojima će se regulisati budućnost medijske scene, održao je politički govor, obraćajući se povišenim tonom ostalim učesnicima skupa, ali i predstavnicima Ministarstva.

I dok u svojim nastupima u medijima koji sebe nazivaju nezavisnim, predsednik NUNS-a drvlje i kamenje osipa po sadašnjoj vlasti, kojoj je svojevremeno pripisao i gašenje svog nedeljnika „Kikindske” (iako je pravi razlog bio dugovanje Poreskoj upravi) Bodrožić sada „menja ploču”. Tvrdi da je njegovim novinama inspekcije slala Liga socijaldemokrata Vojvodine!

Predsednik NUNS-a i Saveta za štampu trepnuo nije rekavši da „Kikindske”, postoje u kontinuitetu 24 godine, iako je poznato da su, posle više prekida, prestale da izlaze pre više od godinu dana, da bi se opet, na kratko pojavile kao podlistak „Danasa”, i potom ponovo nestale sa kioska, nakon što im je Šolak zavrnuo slavinu.

– Nemojte da koristite ovaj okrugli sto za političke sukobe i zloupotrebe – apelovala je predstavnica Ministarstva zamolivši „za civilizovano ponašanje”.

Foto: mit.gov.rs

Ovakav politikantski nastup, međutim, ne iznenađuje poznavaoce Bodrožićevog lika i dela s obzirom na to da čelnik NUNS-a nikada nije krio sopstvene političke apetite. Bio je aktivan član više stranaka (DS, GSS, LDP…) i kandidat na izbornim listama (za odbornike i poslanike, pa i kandidat za predsednika opštine), ali voljom građana na biralištima, a na sopstvenu žalost, nije ostvario političke ambicije.

Nakon što je završio izlaganje, Bodrožić je napustio salu, iako ga je predsednica Sindikata novinara Srbije Dragana Čabarkapa zamolila da ostane i sasluša njeno obraćanje.

– Ja bih molila Željka ako može da sasluša, barem kratko, moje izlaganje- ljubazno ga je zamolila koleginica, ali je Bodrožić izašao iz sale. Poslušajte uz kakvu opasku?!

Čabarkapa je, inače, govorila o teškom socijalnom i ekonomskom položaju medijskih radnika i predlozima kako da se on poboljša, što očigledno, nije predmet interesovanja predsednika NUNS-a i Saveta za štampu.

 

 

 

 

 

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine objavio je u Službenom listu AP Vojvodine Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IB reda od  graničnog prelaza sa Mađarskom, Bački Breg preko Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja do Kikinde, granični prelaz sa Rumunijom u Nakovu. Buduća saobraćajnica, poznata i kao „Osmeh Vojvodine” biće duga 164,392 kilometara i projektovana je za brzinu od 100 ilometara na sat. Ukupna površina obuhvata prostornog plana je 11.273,42 hektara. Od mađarske do rumunske granice gradiće se 11 petlji.

Koridor motoputa Sombor-Kikinda, počinje od površinske kružne raskrsnice neposredno nakon graničnog prelaza Bački Breg  i završava se u zoni Grada Kikinde, na površinskoj kružnoj raskrsnici odnosno na izlazu ka naselju Nakovo i graničnog prelaza Nakovo.

Deonica 8 na teritoriji Grada Kikinde biće  dužine od 16,2 kilometara. Počinje na granici opštine Novi Bečej i grada Kikinde i završava se na površinskoj raskrsnici na DP broj 15 na pravcu ka Nakovu. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju tri ukrštanja u nivou površinske – kružne raskrsnice, Kikinda jug, Kikinda istok, Kikinda sever. Trasa prelazi preko više meliorativnih kanala, preko kanala OKM HS DTD, Kikindskog kanala na granici deonice sa deonicom Novi Bečej, regionalnih pruga, državnih i opštinskih puteva i ukrštanjima sa infrastrukturnim sistemima.

 

Podsetimo, izgradnja ove saobraćajnice je zaključkom Vlade Srbije 26. avgusta 2021. godine, proglašena projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju i njegova realizacija obaviće se na osnovu Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Početak izgradnje „smajli“ saobraćajnice na deonici puta Bački Breg-Nakovo, predviđen je u toku 2023. godine, najavio je nedavno ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

 

 

 

učenici

Za jednokratnu novčanu pomoć države od 10.000 dinara za decu do 16 godina prijavili su se roditelji 1.101.000 dece, izjavio je ministar finansija Siniša Mali. Isplata te pomoći kreće u ponedeljak 25. septembra kada će biti isplaćen novac za prvih pola miliona prijavljene dece.

U utorak 26. septembra, kako je dodao ministar, novac će leći na račune još 600.000 prijavljene dece.

Prema rečima Malog, svi oni koji su uložili reklamaciju na prijavu ne treba da brinu, ukoliko ne dobiju novac u ponedeljak ili utorak, njima će 10.000 dinara biti uplaćeno narednih dana u zavisnosti od toga kako se reklamacija bude rešavala.

„Drago mi je da su se skoro svi roditelji dece koja imaju pravo na ovu pomoć prijavili”, rekao je ministar i naglasio da ovoliki broj prijavljene dece govori u prilog tome da je ova pomoć države roditeljima bila potrebna i da je došla u pravo vreme.

Prijava dece na pomoć države od 10.000 dinara trajala je od 20. avgusta do 20. septembra i obavljala se elektronski na adresi idp.trezor.gov.rs. Proces prijavljivanja za ovu jednokratnu pomoć države je bio vrlo jednostavan, a podnosioci prijave samo je trebalo da unesu broj lične karte i svoj matični broj, kao i naziv banke u kojoj žele da im bude uplaćen novac.

 

error: Content is protected !!