Актуелно

Bodrozic

Na javnoj raspravi u Novom Sadu održanoj povodom nacrta dva medijska zakona: o javnom informisanju i medijima odnosno o elektronskim medijima, na kojoj je učestvovao i resorni ministar Mihailo Jovanović, predsednik NUNS-a i Saveta za štampu Željko Bodrožić, umesto osvrta na esnafska pitanja kojima će se regulisati budućnost medijske scene, održao je politički govor, obraćajući se povišenim tonom ostalim učesnicima skupa, ali i predstavnicima Ministarstva.

I dok u svojim nastupima u medijima koji sebe nazivaju nezavisnim, predsednik NUNS-a drvlje i kamenje osipa po sadašnjoj vlasti, kojoj je svojevremeno pripisao i gašenje svog nedeljnika „Kikindske” (iako je pravi razlog bio dugovanje Poreskoj upravi) Bodrožić sada „menja ploču”. Tvrdi da je njegovim novinama inspekcije slala Liga socijaldemokrata Vojvodine!

Predsednik NUNS-a i Saveta za štampu trepnuo nije rekavši da „Kikindske”, postoje u kontinuitetu 24 godine, iako je poznato da su, posle više prekida, prestale da izlaze pre više od godinu dana, da bi se opet, na kratko pojavile kao podlistak „Danasa”, i potom ponovo nestale sa kioska, nakon što im je Šolak zavrnuo slavinu.

– Nemojte da koristite ovaj okrugli sto za političke sukobe i zloupotrebe – apelovala je predstavnica Ministarstva zamolivši „za civilizovano ponašanje”.

Foto: mit.gov.rs

Ovakav politikantski nastup, međutim, ne iznenađuje poznavaoce Bodrožićevog lika i dela s obzirom na to da čelnik NUNS-a nikada nije krio sopstvene političke apetite. Bio je aktivan član više stranaka (DS, GSS, LDP…) i kandidat na izbornim listama (za odbornike i poslanike, pa i kandidat za predsednika opštine), ali voljom građana na biralištima, a na sopstvenu žalost, nije ostvario političke ambicije.

Nakon što je završio izlaganje, Bodrožić je napustio salu, iako ga je predsednica Sindikata novinara Srbije Dragana Čabarkapa zamolila da ostane i sasluša njeno obraćanje.

– Ja bih molila Željka ako može da sasluša, barem kratko, moje izlaganje- ljubazno ga je zamolila koleginica, ali je Bodrožić izašao iz sale. Poslušajte uz kakvu opasku?!

Čabarkapa je, inače, govorila o teškom socijalnom i ekonomskom položaju medijskih radnika i predlozima kako da se on poboljša, što očigledno, nije predmet interesovanja predsednika NUNS-a i Saveta za štampu.

 

 

 

 

 

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine objavio je u Službenom listu AP Vojvodine Prostorni plan područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IB reda od  graničnog prelaza sa Mađarskom, Bački Breg preko Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja do Kikinde, granični prelaz sa Rumunijom u Nakovu. Buduća saobraćajnica, poznata i kao „Osmeh Vojvodine” biće duga 164,392 kilometara i projektovana je za brzinu od 100 ilometara na sat. Ukupna površina obuhvata prostornog plana je 11.273,42 hektara. Od mađarske do rumunske granice gradiće se 11 petlji.

Koridor motoputa Sombor-Kikinda, počinje od površinske kružne raskrsnice neposredno nakon graničnog prelaza Bački Breg  i završava se u zoni Grada Kikinde, na površinskoj kružnoj raskrsnici odnosno na izlazu ka naselju Nakovo i graničnog prelaza Nakovo.

Deonica 8 na teritoriji Grada Kikinde biće  dužine od 16,2 kilometara. Počinje na granici opštine Novi Bečej i grada Kikinde i završava se na površinskoj raskrsnici na DP broj 15 na pravcu ka Nakovu. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju tri ukrštanja u nivou površinske – kružne raskrsnice, Kikinda jug, Kikinda istok, Kikinda sever. Trasa prelazi preko više meliorativnih kanala, preko kanala OKM HS DTD, Kikindskog kanala na granici deonice sa deonicom Novi Bečej, regionalnih pruga, državnih i opštinskih puteva i ukrštanjima sa infrastrukturnim sistemima.

 

Podsetimo, izgradnja ove saobraćajnice je zaključkom Vlade Srbije 26. avgusta 2021. godine, proglašena projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju i njegova realizacija obaviće se na osnovu Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

Početak izgradnje „smajli“ saobraćajnice na deonici puta Bački Breg-Nakovo, predviđen je u toku 2023. godine, najavio je nedavno ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić.

 

 

 

učenici

Za jednokratnu novčanu pomoć države od 10.000 dinara za decu do 16 godina prijavili su se roditelji 1.101.000 dece, izjavio je ministar finansija Siniša Mali. Isplata te pomoći kreće u ponedeljak 25. septembra kada će biti isplaćen novac za prvih pola miliona prijavljene dece.

U utorak 26. septembra, kako je dodao ministar, novac će leći na račune još 600.000 prijavljene dece.

Prema rečima Malog, svi oni koji su uložili reklamaciju na prijavu ne treba da brinu, ukoliko ne dobiju novac u ponedeljak ili utorak, njima će 10.000 dinara biti uplaćeno narednih dana u zavisnosti od toga kako se reklamacija bude rešavala.

„Drago mi je da su se skoro svi roditelji dece koja imaju pravo na ovu pomoć prijavili”, rekao je ministar i naglasio da ovoliki broj prijavljene dece govori u prilog tome da je ova pomoć države roditeljima bila potrebna i da je došla u pravo vreme.

Prijava dece na pomoć države od 10.000 dinara trajala je od 20. avgusta do 20. septembra i obavljala se elektronski na adresi idp.trezor.gov.rs. Proces prijavljivanja za ovu jednokratnu pomoć države je bio vrlo jednostavan, a podnosioci prijave samo je trebalo da unesu broj lične karte i svoj matični broj, kao i naziv banke u kojoj žele da im bude uplaćen novac.

 

oprema

Organizacija žena Saveza Srba u Švedskoj na čelu sa predsednicom Brankicom Pušić uručila je  opremu Domu zdravlja Kikinda za potrebe ambulante u Banatskom Velikom Selu.

Zahvaljujući Gojku i Savki Sljepčević koji su aktivni članovi Saveza Srba u Švedskoj i udruženju žena „Velikoselke” koje su domaćini ovim humanim ženama organizovana je još jedna u nizu, humanitarna akcija u ambulanti Banatsko Veliko Selo.

Predsednica Saveta Mesne zajednice Banatsko Veliko Selo i glavna medicinska sestra Doma zdravlja Kikinda Mira Pećanac zahvalila se na donaciji u ime meštana sela i zaposlenih u ambulanti Banatsko Veliko Selo i istakla da će oprema mnogo značiti u svakodnevnom radu.

Donacija se sastoji od dva aparata za merenje pritiska, inhalatora, otoskopa i vage za merenje viscelarne masnoće.

osmeh_vojvodine_230423_tw1024

Skupština AP Vojvodine usvojila je na protekloj sednici odluku o donošenju Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

Ovaj projekat je, zaključkom Vlade Srbije proglašen projektom od posebnog značaja za Republiku Srbiju i njegova realizacija će se vršiti po osnovu Zakona o posebnim postupcima radi realizacije projekta izgradnje i rekonstrukcije linijskih infrastrukturnih objekata od posebnog značaja za Republiku Srbiju.

– Pored saobraćajnog povezivanja i realizacije interesa u oblasti saobraćajne infrastrukture, izgradnja predmetne saobraćajnice predstavlja projekat koji je od velikog uticaja na razvoj i unapređenje infrastrukturnih, ekonomskih, privrednih i drugih interesa, kako Republike Srbije kao celine, tako i AP Vojvodine, ali i lokalnih interesa u područjima kroz koje planirana saobraćajnica prolazi. Realizacijom projekta, saobraćajno-geografski položaj Grada Sombora i Grada Kikinde, kao i opština Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja i Novog Bečeja i saobraćajna pristupačnost će biti unapređeni u značajnoj meri, što će usloviti brži i efikasniji razvoj ovih opština i gradova – navodi se na sajtu Skupštine Vojvodine.

Ilustracija

Osnovni razlog za izradu i donošenje Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IB reda je, kako se navodi, stvaranje uslova za realizaciju nacionalnih i regionalnih interesa u oblasti saobraćajne infrastrukture na principima održivog razvoja i zaštite, odnosno obezbeđenje prostornih uslova za izgradnju brze saobraćajnice.

Podsetimo, nakon obavljenog javnog uvida, nacrt prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo) predat je Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine.

Brza saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu.

(E Kapija)

osmeh-vojvodine1

Izgradnja brze saobraćajnice koja će spojiti Bački Breg, na granici sa Mađarskom, i Nakovo ili Srpsku Crnju, na granici sa Rumunijom, trebalo bi ubrzo da počne najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim rečima, uskoro bi trebalo da bude potpisan ugovor za izgradnju ove saobraćajnice. Put kojem je „radno” ime „vojvođanski osmeh”, „smajli” ili „severna tangenta”, pokrenuće razvoj severa Vojvodine, cele pokrajine, a time i Srbije. Saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu. Biće izgrađeno 11 petlji, 12 površinskih raskrsnica i 152 mosta, nadvožnjaka i podvožnjaka.

Naš grad put će obići sa južne strane, a dalje nastavlja ka Nakovu, ili Srpskoj Crnji, i granici sa Rumunijom. Gradonačelnik Nikola Lukač još jednom je istakao značaj ovog puta za razvoj grada, ali i kompletnog Severnobanatskog okruga.

– Brza saobraćajnica spaja severoistok i severozapad severa naše Srbije, odnosno spaja istok i zapad Vojvodine. Za Kikindu će on  značiti povećanje investicionih potencijala kao i najbrže i najbliže povezivanje sa Koridorom 10 i auto- putem. Samim tim Kikinda će biti još bolje mesto za život, rad i podizanje dece. Ovakvi projekti omogućavaju kreiranje odličnog ambijenta za život i rad u našem gradu.

Saobraćajnica će se sastojati od četiri trake široke 3,5 metra  sa najvećom dozvoljenom brzinom od 100 kilometara na čas. Praktično, put  će od svih ovih šest gradova i opština ka Novom Sadu, i obrnuto, biti znatno ubrzan. Od Novog Sada do Sombora stizaće se za oko sat vremena, umesto dosadašnjih više od sat i po. Put do Kikinde biće skraćen za dvadesetak minuta, pa će od Novog Sada ka Kikindi biti brže preko Srbobrana i nove saobraćajnice, nego preko Zrenjanina. Sada je za taj put potrebno više od 90 minuta. Sombor i Kikinda sada će biti udaljeni samo 90 minuta vožnje novom saobraćajnicom, dok je do sada najbrži put bio preko Bačke Topole i Sente, za šta je trebalo izdvojiti više od dva sata.

Granični prelazi Bački Breg sa Mađarskom i Nakovo sa Rumunijom biće udaljeni manje od dva sata vožnje, dok su trenutno udaljeni tri časa vožnje.

 

oluja

Sektor za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova apelovao je na građane da se, tokom nevremena, pridržavaju mera, bilo da se nalaze na otvorenom ili zatvorenom prostoru.

“Ako se građani nalaze u zatvorenom prostoru za vreme oluje, potrebno je da obezbede sve objekte koji mogu da odlete usled jakog vetra ili obilne kiše i izazovu materijalnu štetu ili povrede građane. Takođe, potrebno je obezbediti i prozore i spoljna vrata i zatvoriti sva unutrašnja vrata, kao i izbegavati kontakt sa kuhinjskim i kupatilskim slavinama, radijatorima i drugim metalnim predmetima, budući da su dobri provodnici”, ističe se u saopštenju.

Ukoliko se građani tokom nevremena nađu na otvorenom, potrebno je da se sklone od bilo kakvih visokih struktura (jarbola, stubova, tornjeva) i da imaju u vidu da je sigurno rastojanje od tih struktura jednako njihovoj visini, navodi se u saopštenju.

Takođe, važno je izbegavati visoke konstrukcije, visoko drveće, ograde, telefonske kablove i električne vodove. Potrebno je pronaći zaklon u zgradi ili u automobilu, a ako to nije moguće, sesti na zemlu i izbegavati stajanje u blizini zgrada ili automobila u koje se ne može ući kao u zaklon.

 

Građani, ukoliko se nađu u šumi, zaštitu treba da potraže ispod grana niskog drveća, a nikako ispod visokog drveća na otvorenom prostoru. Potrebno je ući u šumu i izbegavati granicu između šume i otvorenog prostora, otvorena polja, vrhove brda i planina, obale, jarkove ili druga vlažna mesta. Ne treba prelaziti preko vode, niti plivati.

“Ne preporučuje se držanje kišobrana niti drugih metalnih provodnih predmeta u rukama (štapova za golf, štapova za pecanje i slično) i treba izbegavati blizinu metalnih objekata, bicikala, opreme za kampovanje i slično. Ne treba stajati uspravno, već čučati ili se makar sagnuti, ne dodirujući zemlju rukama, a ako ste u grupi, držati rastojanje od pet metara između sebe”, piše u upozorenju.

Ukoliko se nađu u automobilu za vreme jake oluje, potrebno je da zaustave automobil pored puta, dalje od elektrovodova i drveća koje može pasti na automobil. Treba ostati u automobilu i upaliti poziciona svetla dok ne prođe oluja, zatvoriti prozore i ne dodirivati metalne predmete u unutrašnjosti automobila, kao i izbegavati poplavljene puteve.

“Posebno napominjemo da, po završetku olujnog nevremena, građani, ukoliko primete kvarove na elektrosnabdevanju, kao što su prekinuti kablovi i slično, odmah kontaktiraju nadležne službe radi otklanjanja posledica olujnog nevremena. Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova pružaju svu potrebnu pomoć građanima u otklanjanju posledica nevremena”, ističe se u saopštenju.

dr Milos Bajic

Izuzetno visoke temperature vazduha i takozvane tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stepeni, aktuelizovale su savete lekara i njihova upozorenja koja se posebno odnose na određene grupe ljudi.

Ovakve vremenske neprilike smetaju svima, a Službi za hitnu medicinsku pomoć u Kikindi, pozivi su, prethodnih dana, najviše stizali od hroničnih bolesnika.

– Poslednjih nekoliko dana povećan je broj kućnih poseta za oko dvadeset odsto. Za 24 sata imali smo tridesetak intervencija – dvadesetak kućnih poseta i desetak ambulantnih pregleda – kaže dr Miloš Bajić, specijalista urgentne medicine, načelnik Službe za hitnu medicinsku pomoć u Kikindi. – Za pomoć nam se javljaju hronični, srčani i plućni bolesnici. Prijavljuju se  povišeni krvni pritisak, astmatičari imaju gušenja, to su nam najčešći pacijenti. Periodično, na promenu temperature vazduha i vazdušnog pritiska, intenzivnije reaguju psihijatrijski bolesnici.

Doktor Bajić podseća da su rizične grupe hronični bolesnici, trudnice i mala deca i da se na njih posebno odnose preporuke da ostanu u kući od 10 do 17 sati, ili, ukoliko je neophodno da izađu, to ne čine bez zaštite: garderobe od prirodnih materijala, sa dugim rukavima, koja ne privlači sunčevu svetlost, i šešira. Važno je da se unosi tečnost, da se povremeno rashlađujemo, dok je za hronične bolesnike ponekad neophodno da prilagode terapiju.

– U toku letnjeg perioda krvni pritisak može da bude nešto niži, upravo zbog toga određeni lekovi treba da se koriguju, ali samo uz konsultaciju sa izabranim  lekarom. Najčešći simptomi pada ili sniženog krvnog pritiska su omaglice, vrtoglavica, mučnina, preznojavanje. U tim slučajevima potrebno je uzeti malo veću količinu tečnosti, leći i podići noge iznad nivoa srca, da bi se povećao dotok krvi u mozak. Na taj način pritisak može relativno brzo da se stabilizuje. Međutim, ukoliko ovi simptomi potraju, obavezno se treba javiti lekaru ili Službi za hitnu medicinsku pomoć – objašnjava dr Bajić.

On dodaje da, generalno, dugo izlaganje toploti, može da dovede do pregrejavanja organizma, sunčanice i toplotnog udara. Simptomi su povišena telesna temperatura, glavobolja, mučnina, povraćanje. Tada se, napominje, obavezno treba javiti lekaru.

Posebno opasno u letnjem periodu, može da bude ukoliko se naglo prelazi iz klimatizovanog u otvoren prostor i obrnuto.

– Teško je postići optimalnu razliku između spoljne i unutrašnje temperature tamo gde se koriste klima-uređaji – kaže dr Bajić. – Zato bismo morali da imamo period privikavanja, što nije uvek ni moguće. U suštini, najvažnije je unosti dovoljno tečnosti i ne boraviti dugo na visokoj temperaturi.

Doktor Bajić potvrđuje da, kao i uvek u ovom periodu godine, zaposleni u Hitnoj pomoći često reaguju i u slučajevima tranzitornog ishemijskog ataka (TIA), što može da bude predznak šloga.

– Simptomi TIA su neurološki, slični moždanom udaru. Svakako treba odmah potražiti lekarsku pomoć. Ukoliko simptomi traju kratko i ne izazovu trajniji poremećaj, sprovođenjem odgovarajuće dijagnostike i terapije, može da se predupredi nastajanje šloga. Ovo se obično dešava kod hroničnih pacijenata. Redovnim uzimanjem terapije, praćenjem visine krvnog pritiska i korekcijom nivoa šećera u krvi, mogu da se preduprede komplikacije. Ipak, ljudi se, u najvećoj meri, pridržavaju preporuka da ne izlaze u najtoplijem delu dana, zaključuje doktor Bajić.

Poznata je i preporuka da je, u vrelim danima, pored flašice vode, dobro imati i magnezijum ili kockicu supe, radi nadoknade minerala. Treba, kako se navodi, uzeti parčence ovog koncentrata i odmah zatim popiti vodu. Dobro je, zbog mogućeg pada nivoa šećera u krvi, uvek imati pri ruci i nešto slatko.

Prema prognozama meteorologa, tropske temperature zadržaće se i naredne sedmice, sredinom nedelje živa u termometru biće blizu četrdesetog podeoka. Kratkotrajno osveženje, kako se najavljuje, moguće je tek za vikend.

policajac

U svim školama u Srbiji, od ponedeljka će biti prisutni policajci u toku nastave, rekao je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Danilo Stevandić.

„Već sutra, od osam časova, pre početka nastave, u svim školama u Srbiji, a ima ih oko 1.800, biće prisutni policijski službenici sve do kraja nastave. Oni će preventivno delovati da ne dođe do prekršaja i sprečavati njihovo izvršenje”, izjavio je Stevandić za RTS, a prenosi „Politika“.

On je, takođe, rekao da će, u toku ove godine, MUP zaposliti 1.200 novih policijaca, čime će se obezbediti da svaka škola ima policijskog službenika koji će brinuti o bezbednosti učenika i zaposlenih.

„Poseban akcenat stavićemo i na učenike u saobraćaju u zonama škola, kao i na otkrivanje vatrenog oružja, psihoaktivnih supstanci…”, rekao je Stevandić.

Naglasio je i da će, osim u zonama škola, u narednom periodu biti pojačano angažovanje policajaca na svim javnim mestima gde se okuplja veliki broj građana – na trgovima, ulicama, železničkim i autobuskim stanicama, sportskim priredbama.

pokrajinski sekretarijat

U toku je izrada tehničke dokumentacije brze saobraćajnice od Sombora do Kikinde, koja je zbog položaja rute na mapi poznata i kao Osmeh Vojvodine.

Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine stavio je na javni uvid nacrt prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora državnog puta IV reda granični prelaz sa Mađarskom (Bački Breg)-Sombor-Kula-Vrbas-Srbobran-Bečej-Kikinda-granični prelaz sa Rumunijom (Nakovo).

Motoput Sombor – Kikinda je planiran kao državni put koji je namenjen isključivo za saobraćaj motornih vozila. Saobraćajnica se projektuje za kretanje vozila brzinom od 100 kilometara na sat, u četiri vozne trake širine od po 3,5 metara.

Ukupna površina obuhvata prostornog plana je 11.273,42 ha, a za motoput se rezerviše prostor ukupne dužine od 164 km. Na koridoru motoputa je planirana izgradnja 11 petlji i 12 površinskih raskrsnica, kao i 152 mosta, propusta, natputnjaka i podvožnjaka.

Kako je istaknuto u planu, Osmeh Vojvodine značajan je za saobraćajno povezivanje Srbije, odnosno Vojvodine sa Mađarskom i
Rumunijom, dok istovremeno omogućuje vezu Bačke i Banata sa centralnom i zapadnom Srbijom preko autoputa E-75 Beograd – Subotica.

Izgradnja ove deonice trebalo bi da traje dve do tri godine, a koštaće, prema ranijim najavama, oko 430 miliona evra. Javni uvid u nacrt Prostornog plana područja posebne namene traje do 25. maja.

Deonica Kikinda

Planirani motoput podeljen je na dva sektora: Sektor 1-Sombor i Sektor 2– Kikinda i 8 deonica. Prolaziće kroz teritorije Sombora, Kule, Vrbasa, Srbobrana, Bečeja, Novog Bečeja i Kikinde. Deonica 8 Kikinda dužine 16,2 km – počinje na granici opštine Novi Bečej/grada Kikinde i završava se na površinskoj raskrsnici na DP br.15 na pravcu ka Nakovu. Tehničkom dokumentacijom se predviđaju 3 ukrštanja u nivou površinske – kružne raskrsnice, Kikinda jug, Kikinda istok, Kikinda sever. Trasa je planirana sa prelaskom preko kanala OKM HS DTD, Kikindski kanal na granici deonice sa deonicom Novi Bečej.