Aleksandra Djuran

379863434_3518496365066496_6707727797988007652_n

Svetski dan turizma, zaposleni u Turističkoj organizaciji obeležili su sa mališanima iz vrtića „Plavi čuperak“. Njih su upoznali sa istorijatom Gradskog trga, ali i sa najvažnijim turističkim znametostima: „Danima ludaje“, mamuticom Kikom i sovama. Kako je istakla v.d. direktorica Turističke organizacije Jasmina Milankov ovaj dan obeležava se treći put.

-Zajedno sa Predškolskom ustanovom „Dragoljub Udicki“ odlučili smo da svake godine naše predškolce obučimo da budu mali turistički vodiči. Važno je da deca u tom izrastu upoznaju sredinu u kojoj žive i da zajedničkim snagama na najlepši način predstavimo svoj grad – rekla je Jasmina Milankov.

Putem platforme e-turista prati se dolazak gostiju. Oko 80 odsto turista koji posećuje Kikndu su domaći turisti, a oko 20 odsto su strani.

-Tokom zimskih meseci, naročito u vreme Sovembra, imamo više stranih turista u odnosu na domaće. Goste našeg grada sve interesuje, a u proteklim godinama sve veće je interesovanje za manifestacioni turizam tako da su naši „Dani ludaje“ odlično posećeni, ali i „Mamutfest“, „Sovembar“ – napomenula je naša sagovornica.

Kikinda ima više od 80 smeštajanih jedinica kapaciteta od dva do pedeset ležaja. Kada su „Dani ludaje“ to nije dovoljno, ali tokom godine oni pokrivaju potrebe.

-Nedostaje nam objekat koji bi mogao da smesti na istom mestu i odjednom stotinu i više osoba. Nadamo se da će se i taj problem rešiti – zaključila je Jasmina Milnakov.

Za „Dane ludaje“ ove godine Kikindu je posetilo preko 50.000 ljudi, što je više nego prošle. Isto tako u 2023.  bilo je  78.000 noćenja, što je povećanje za 15 odsto  u odnosu na  pretprošlu godinu.

 

 

20230928_085409

Vlada Vojvodine, na sednici, odobrila je sredstva za radove u dvema kikindskim školama. Gimnazija „Dušan Vasiljev“ dobila je 12,5 miliona dinara za obnovu fasade, a Osnovna škola „Sveti Sava“ 11, 2 miliona dinara za sanaciju toaleta.

Dobijeni novac poslužiće da se obije postojeća fasada na zgradi koju koriste Gimnazija „Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko – trgovinska škola, istakla je direktorica Gimnazije Mirjana Dražić.

-Obijanje fasade je i prvi korak u kompletnoj rekonstrukciji zgrade. Obiće se dvorišna i fasada na delu objekta do Gradskog trga gde se trenutno nalaze skele koje su postavljene zbog bezbednosti učenika, zaposlenih, ali i prolaznika. Deo novca biće utrošen i na sanaciju dela fasade ispod samog krova i oluka. Puno nam znače dobijena sredstva. Zgrada se nalazi pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika Subotice i svi ornamenti koji je krase biće vraćeni u prvobitno stanje, a i samu rekonstrukciju pratiće stručnjaci pomenutog Zavoda. Projekat kompletnog uređenja je završen, a za sredstva ćemo konkurisati kod Ministarstva za javna ulaganja – saznajemo od Dražićeve.

Gimnazije je osnovana 1858. godine, a izgradnja namenskog objekta završena je 1900. Ove godine škola je proslavila 165 godina postojanja i jedna je od najstarijih obrazovanih ustanova u Vojvodini.

U Osnovnoj školi „Sveti Sava“ dobijeni novac utrošiće se za sanaciju šest toaleta.

-Uradiće se kompletna rekonstrukcija toaleta  na prvom, drugom i na trećem spratu. Radovi se bili neophodni s obzirom na to da godinama nije ulagano u sanitarne čvorove. Pored zamene cevi, postaviće se nove sanitarije, pločice i stolarija, a projektom su obuhvaćeni i molersko – farbarski radovi – pojasnila je direktorica OŠ „Sveti Sava“ Gordana Rackov.

VELIKA ULAGANJA IZ POKRAJINSKE KASE

Napomenimo i to da je na čelu pokrajinskog Odbora za nauku i obrazovanje sugrađanka Stanislava Hrnjak, poslanica u Skupštini AP Vojvodine koja je svojim zalaganjem doprinela da veliki broj projekata iz našeg grada, zadobije podršku nadležnih u pokrajini. To potvrđuje i činjenica da je nedavno, Pokrajinska vlada opredelila pozamašna sredstva i za Osnovnu školu „Feješ Klara”. Naime, za rekonstrukciju zgrade ove obrazovne ustanove izdvojeno je čak 150 miliona dinara.

Takođe iz pokrajinske kase podržano je više projekata u školama u gradu i okolnim selima koji će doprineti boljoj opremljenosti i kvalitetnijim uslovima rada.

 

 

 

 

384169509_871080831253847_447219579545376632_n

Delegacija norveške regije Nordland, koja u našoj zemlji boravi na poziv Skupštine AP Vojvodine u sklopu bilateralne saradnje dva prijateljska regiona, posetila je i naš grad. Norvešku i Kikindu spaja dugogodišnje prijateljstvo proisteklo iz stradanja kikindskih interniraca u gradu Narviku. Da su istorijske veze neraskidive potvrdili su predstavnici Norveške koji su, pored Novog Sada, posetili samo Kikindu. Kari Ane Andreasen, predsednica regionalne Skupštine pokrajine Nordland istakla je da joj je velika čast što je prvi put u našem gradu.

-Između Nordlanda i Vojvodine, i Narvika i Kikinde postoje neraskidive veze. Naša zajednička želja je da produbimo saradnju, a u razgovoru sa predstavnicima Kikinde dogovorili smo i konkretne korake. Razmena učenika i studenata, iskustava, kulture i istorije važna je za oba bratska grada i nadam se da ćemo ponovo uspostaviti saradnju kakva je nekada bila. Razmatrali smo razmenu đaka osnovnih i srednjih škola, ali i studenata. U gradu Trumseu postoji univerzitet koji ima veliki broj aktivnosti u Narviku, što bi posebno bilo interesantno. Mladi treba da poznaju svoju istoriju i na nama je da im to omogućimo – rekla je Kari Ane Andreasen .

Domaćini gostima iz Norveške bili su Nikola Lukač, gradonačelnik, Milenko Jovanov, narodni poslanik, Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, Stanislava Hrnjak i Miodrag Bulajić, pokrajinski poslanici, kao i potpredsednici Skupštine AP Vojvodine Aleksandra Maletić i Nemanja Zavišić.

-Kikinđani su posebno vezani za Narvik jer su naši preci tokom Drugog svetskog rata internirani u severnu Norvešku. Kikinda i Narvik zbratimili su se 1966. godine, a Deklaracija o prijateljstvu obnovljena je 2019. godine. Sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka imali smo intenzivnu saradnju u svim oblastima. Ponovo želimo da, pored poseta zvaničnika jedne i druge strane, uspostavimo dobre veze među stanovnicima oba grada. Potrudićemo se da naša deca i mladi borave u višednevnim posetama  u Norveškoj, ali i da Norvežani budu naši gosti. Razmatramo ideju da studenti iz Kikinde odu na studijske programe ili specijalizacije u Norvešku. Tu je i razmena sportskih klubova, kulturnih društava, ali i iskustava u radu lokalnih samouprava koja će doprineti da naš grad bude bolje i naprednije mesto za život – precizirao je Lukač.

Sa lepotama Kikinde imalu su priliku da se upoznaju i Simon Johnsen, zamenik predsednika pokrajine Nordland,  Lise V Nilson, generalni sekretar pokrajinske kancelarije, Trine Grijter, koordinator za pitanja mladih u pokrajinskoj kancelariji, Od Arnold Skogholm, predsedavajući stalnog Odbora za planiranje i ekonomiju,  Kim Šeji, predsedavajući stalnog Odbora za biznis i industriji i  Ašild Opejen, viši savetnik u pokrajinskoj  kancelariji.

Nakon svečanog prijema u Gradskoj kući, prijatelji iz Norveške  posetili su Narodni muzej gde su imali priliku da vide repliku mamutice Kike i stalnu postavku, upoznali su se sa banatskim specijalitetima od ludaje i tradicionalnim jelima koje su za njih pripremile članice udruženja žena. Posetili su spomenik internircima i Park prijateljstva „Narvik“, ulicu Generala Drapšina koja je jedna od najlepših na svetu, kao i Muzej „Tera“.

 

images-_7_

Pod sloganom „Srcem upoznaj srce“, Dom zdravlja i Crveni krst obeležavaju 29. septembar, Svetski dan srca. Tim povodom biće organizovana preventivna akcija u Crvenom krstu. Sugrađani koji žele moći će od 9 do 11 sati da izmere krvi pritisak i šećer u krvi. Iz Crvenog krsta pozivaju zainteresovane sugrađane da  se odazovu akciji i prekontrolišu svoje zdravlje.

Bolesti srca i krvnih sudova sa učešćem od 47,3 procenata u svim uzrocima smrti, vodeći su uzrok umiranja u Srbiji. Žene su  u prošloj godini češće umirale od bolesti srca u odnosu na muškarce. Preko 70 odsto  svih simptoma srčanog i moždanog udara javlja se u kući, kada je neko od članova porodice prisutan i može da pomogne. Zato je potrebno prepoznati znake i simptome srčanog i moždanog udara. Svake godine u svetu 18,6 miliona ljudi umre od bolesti srca i krvnih sudova, a procenjuje se da će do 2030. godine taj broj porasti na 23 miliona. Svetska federacija za srce upozorava da najmanje 80 odsto prevremenih smrti od srčanog i moždanog udara može da se spreči kontrolom glavnih faktora rizika kao što su pušenje, nepravilna ishrana i fizička neaktivnost.

bolnica ulaz

Počev od sutra, 27. septembra, zabranjene su posete pacijentima na svim odeljenjima Opšte bolnice odlučila je Komisija za sprečavanje intrahospitalnih infekcija, a na osnovu preporuke Radne grupe za postupanje u uslovima pandemije  kovd 19 Ministarstva zdravlja.  Na bolničkom lečenju trenutno su tri kovid pozitivna pacijenta, po jedan je na Intenzivnoj nezi, Infektivnom i Dečijem odeljenju.

 

Paketi za pacijente će moći da se dostavljaju od 15 do 17 sati, u prostoriji nekadašnje telefonske centrale, gde je bilo i prilikom prethodne zabrane poseta. Obavezno je i nošenje zaštitnih maski za sve koji ulaze u bolnički krug, kao i  testiranje pacijenata i zaposlenih sa znacima akutne respiratorne infekcije.

Ukoliko je potrebna hospitalizacija kovid pozitivnih pacijenata, oni se primaju na Infektivno odeljenje, deca na Dečije odeljenje, a trudnice i porodilje na Porođajno odeljenje. Predviđeno je da se na RTG odeljenju snimanje febrilnih pacijenata obavlja od 17.30 do 18.30 časova, a laboratorija prima febrilne pacijente od 10 do 11 časova.

141016813_102404718530167_5615442717103134892_n

Od četvrtka, od kada je ponovo otvorena ambulanta za febrilna stanja i respiratorne smetnje Doma zdravlja, do danas, u proseku se  dnevno otkrije deset pacijenata pozitivnih na korona virus. Kako saznajemo od dr Miloša Simića oboleli dolaze sa lakšom kliničkom slikom.

-Dnevno pregledamo između 30 i 50 pacijenata i još jednom bih skrenuo pažnju svim sugrađanima kod kojih postoji sumnjivo febrilno stanje i respiratorne smetnje da dolaze samo  u ovu ambulantu na pregled. Klinička slika je blago povišena temperatura, kijanje, bol u grlu, malaksalost, glavobolja. Pojedini pacijenti imaju i dijareju, osip po koži i curenje nosa – napominje dr Simić.

Ambulanta za febrilna stanja i respiratorne smetnje se nalazi u dvorištu Druge zdravstvene stanice u Svetosavskoj ulici broj 53. Radno vreme je od 9 do 16 sati i ulaz u ambulantu je kroz dvorište.

U svetu, ali i okolnim zemljama, cirkuliše podvarijanta „eris“, koja se lakše i brže prenosi, a koja je registrovana i u Srbiji. „Eris“ korona virus nema neke specifične simptome, uglavnom su blagi ili uobičajeni simptomi kovida 19.

 

383561290_801809518294070_933524906957489368_n

Info pult za građane zainteresovane za sufinansiranje mera energetske sanacije porodičnih kuća i stanova otvoren je u Uslužnom centru  do raspisivanja javnog poziva. Na šalteru broj 3 prvih dana bila je gužva, a kako saznajemo građani su se najviše interesovali za zamenu prozora i vrata, kao i za zamenu kotla na gas. Među onima koji žele da konkurišu je i sugrađanka Jasmina Nastovski koja je došla da se raspita za uslove i šta joj treba.

 

-Želim da uvedem centralno grejanje na gas u porodičnoj kući. Grejemo se na plinske peći, a kako je kuća velika, ima 150 kvadrata, zimi grejemo jednu prostoriju od 30 metara kvadratanih. U ostatku kuće je hladno i želimo da rešimo ovaj problem. Bespovratna sredstva, ukoliko ih dobijemo, puno će nam značiti – istakla je Jasmina Nastovski.

Građani dobijaju spisak neophodne dokumentacije sa kojom konkurišu, kao i pojašnjenje kako da je najbrže prikupe. Dobija i spisak izvođača radova za svaku od mera i papir sa maksimalanim iznosom za koji se može konkurisati za svaku od deset mera.  Info pult otvoren je od 11 do 13 sati, a za sve dodatne informacije  može se pozvati broj telefona 410-210.

 

berba kukuruza

Proteklog vikenda pala je 61 litra kiše po kvadratnom metru, saznajemo u Meteorološkoj stanici „Kikinda“. Vetar je bio jak i posle ponoći duvao je jačinom od 11,3 metara u sekundi i na, svu sreću, nije naneo štete u naseljenim mestima i ataru. Ovolika količina padavina je mesečni prosek vodenog taloga, u kišnom periodu.

Velika količina padavina zaustavila je berbu kukuruza koja je u punom jeku i poljoprivrednici će sa skidanjem useva moći da nastave za dva, tri dana, nakon što se prosuši zemljište.

-Svi delovi atara dobili su značajnu količinu padavina što će dobro doći svima koji su počeli sa pripremom oranica za jesenju setvu. Berba kukuruza završena je na 50 odsto zasnovanih parcela i sada će morati da sačeka nekoliko dana – istakao je savetodavac PSS Aleksandar Pap.

Svi kukuruzi su sazreli i mogu da se beru. U odnosu na očekivanja prinos i kvalitet su razočarali ratare.

-Prinosi su šarenoliki i kreću se od četiri  do 10 tona po hektaru. Očekivanja su bila znatno veća s obzirom na to da je godina obećavala. U odnosu na prošlu, godina je bila puno bolja. Imali smo znatno više padavina, ali problem je nastao tokom dve nedelje u avgustu kada su vladale tropske temperature koje su prekinule vegetaciju odnosno nalivanje zrna. To je razlog što je na najvećem broju njiva pod kukuruzom zrno ostalo sitno i što je rod podbacio- pojašnjava Pap.

Ove godine najbolje su se pokazali prvi rokovi setve i ranije FAO grupe zrenja, a prinos je najviše zavisio od padavina, ali i primene agrotehničkih mera. Tokom čitave godine kiša je neujednačeno padala i varirala je od mesta do mesta. Prosek roda kukuruza, zasnovanog na oko 20.000 hektara, na teritoriji grada je šest tona po hektaru.

Velika ulaganja, a mala cena

Poljoprivrednici su nezadovoljni i otkupnom cenom od 18 dinara za kilogram, koliko se trenutno nudi za ovogodišnji rod kukuruza. Velika ulaganja, a cena mala i da bi se pokrili troškovi proizvodnje treba da bude od 25 do 30 dinara za kilogram, tvrde proizvođači. Prošle godine „zlatno“ zrno u žetvi prodavalo se za 37 dinara.  Iako robu mogu da ostave na lageru i da čekaju bolju cenu, većina paora će prodati određenu količinu roda radi razduženja i  uzeti repromaterijal, kao i za finansiranje jesenje setve pšenice.

 

20220929_194823

Evropska noć istraživača i ove godine biće obeležena u Kikindi. Pod sloganom „Svetlost nauke“ Centar za stručno usavršavanje pripremio je radionice za sve uzraste, istakao je direktor Dejan Karanović.

-Počastvovani smo što smo među 20 lokalnih samouprava u našoj zemlji u kojima će biti organizovana Evropska noć istraživača. Zajedno sa partnerom, Centrom za promociju nauke, razbijamo mit da je nauka bauk. Imaćemo radionice na više lokacija u gradu i pozivam sve sugrađane da budu učesnici naših radionica  – kazao je Karanović.

Radionice počinju sutra, u utorak, 26. septembra, od 18 do 20 sati. Muzej „Tera“ biće domaćin učenicima od petog do osmog razreda kada će se realizovati program „Iz Kikinde u svet kroz nauku i umetnost“. Narednog dana, od 17 do 18.30 časova, za sve uzraste, u Centru za stručno usavršavanje biće organizovana radionica „Putovanje kroz vreme“.

-Imamo raznovrsne radionice i aktivnosti. Obuhvatićemo hemiju, matematiku, fiziku, istoriju, geografiju, muzičku i likovnu umetnost. Svako može da pronađe ono što ga interesuje i sazna puno toga – dodala je Gordana Trnić Iličić iz CSU.

U četvrtak  će najpre će od 11 do 13 sati u „Zabavnoj arheologiji“ odnosno u posuđu praistorije uživati osnovci od prvog do petog razreda u dečijem klubu Narodnog muzeja. Dvorište Kurije, takođe za osnovce nižih razreda, i od 17 do 18 časova, biće domaćin programu „Muzika u svetlosti nauke“. Od 19 do 20.30 sati u Centru za stručno usavršavanje predškolci i prvaci imaće priliku da se upoznaju s „Nebeskom ludajom“ koji će biti održan i u petak u isto vreme. Poslednjeg dana, 29. septembara, od 17 do 18.30  časova, takođe  u Centru za stručno usavršavanje, biće organizovana i  radionica „Ilustracijom do izuma“. Osnovci i srednjoškolci u Narodnom muzeju od 18 do 19 sati u dvorištu Narodnog muzeja „Istraživaće dugu“.