Aleksandra Djuran

prvaci-upis

Upis prvaka u šest gradskih škola završen je 15. februara. Upis je, navodi predsednika Aktiva direktora osnovnih škola i direktor OŠ „Žarko Zrenjanin“ Tihomir Farkaš, na veliko zadovoljstvo prosvetnih radnika, završen brzo i efikasno. Mališani koji će prvi put sesti u školske klupe upisani su prema  odluci o određivanju područja za upis dece u osnovne škole na teritoriji Kikinde. Praktično, vodilo se računa o teritorijalnoj pripadnosti odnosno blizini škole u odnosu na adresu stanovanja.

-Bilo je razumevanja kod roditelja i broj žalbi koji je pristigao je minimalan. Sve one su rešene i škole mogu da se posvete testiranju prvaka i ostalim aktivnostima za prijem novih učenika. Postigli smo željeni cilj, a to je da sve gradske škole imaju optimalan broj đaka u odeljenjima. Rejonizacijom smo pružili svim učenicima šansu da imaju ravnopravno obrazovanje, a izbegli smo i tehnološke viškove u prosveti – dodao je Farkaš.

U školskoj 2024/2025. godini, osnovne škole „Jovan Popović“, „Đura Jakšić“ i „Feješ Klara“ imaće po dva odeljenja prvaka, s tim što je u „Feješ Klari“ jedno odeljenje na srpskom i jedno na mađarskom jeziku. Škole „Sveti Sava“, „Vuk Karadžić“ i „Žarko Zrenjanin“ upisale su po tri odeljenja.

– Imamo dosta učenika da sve škole imaju dovoljan broj odeljenja i da ne bude viška obrazovnog kadra i to smo i pokazali. Naišli smo na veliko razumevanje roditelja i Komisija za rejonizaciju zahvaljuje svima, a pre svega roditeljima koji su razumeli potrebu da se sistem što bolje organizuje. U formiranim odeljenjima imaćemo optimalne uslove za rad i obrazovanje dece – precizirao je Tihomir Farkaš.

U šest gradskih škola upisano je 322 prvaka, dok će ih sa devet škola u selima biti više od 400.

A.Đ.

 

427913888-1439041773389892-6658537330383729629-n

Učenice baletske škole  u Kikindi osvojile su dve zlatne i jednu bronzu medalju na internacionalnom takmičenju u Beču pod nazivom „VIENA DENS NAU“. Učenice pripremne grupe osvojile su prva mesta sa koreografijama „Flešlajt“ u mini kategoriji  i „Džeronimo“ u dečijoj kategoriji. Dorotea Borenović je sa svojom koreografijom „Dark Dora“ osvojila je treće mesto u kategoriji juniora.

Na festivalu su učestvovale plesne grupe iz Egipta, Italije, Mađarske, Rumunije, Nemačke, Austrije i Srbije. Podršku kikindskim balerinama da otputuju u Austriju pružili su lokalna samouprava, Kulturni centar i „Grindeks“.

1708339424660-(1)

Ministarstvo unutrašnjih poslova u saradnji sa Evropskom mrežom saobraćajne policije od danas, 19. do 25. februara organizuje akciju pojačane kontrole saobraćaja usmerenu na kontrolu poštovanja propisa vozača komercijalnih vozila autobusa i teretnih vozilima. Osim navedenog kontrolisaće se i vozači koji obavljaju transport opasne robe, istakao je načelnik Odeljenja saobraćajne policije Policijske uprave u Kikindi, potpukovnik Vladan Tomić.

-Proveravamo, pre svega, tehničku ispravnost vozila, vreme upravljanja i odmora vozača. Kontrolišemo i da li je vozač konzumirao alkohol, da li se pridržava propisane dozvoljene brzine i da li koristi sigurnosni pojas.  Upravo ovo su i najčešći prekršaji koji prave vozači transportnih vozila i autobusa. Apelujem na vozače da se pridržavaju svih propisa Zakona o bezbednosti saobraćaja i Zakona o radu članova posade motornih vozila – rekao je Tomić.

 

Analize saobraćajnih nezgoda u 2023. godini pokazuju da su teretna vozila učestvovala u 5.535 saobraćajnih nezgoda od kojih su gotovo dve trećine izazvali upravo vozači ovih vozila. S druge strane, autobusi su učestvovali u 1.553 saobraćajne nezgode od kojih su oko trećinu izazvali vozači autobusa.

Naš sagovornik dodao je i da vozači motornih vozila treba da obrate pažnju na ugroženu kategoriju učesnika u saobraćaju pešake bicikliste i starije. Sa druge strane i biciklisti treba da poštuju propise i da koriste biciklističke staze i trake, da se ne kreću po trotoarima.

A.Đ.

 

 

419253722-833633102140420-1765488318384090740-n

Crveni krst Kikinde i Zavod za transfuziju krvi Vojvodine danas, 19. februara organizuju još jednu akciju dobrovoljnog davalaštva krvi. Dragocenu tečnost sugrađani mogu dati od 8.30 do 13 časova.

Davalac krvi može da bude svaka zdrava odrasla osoba, starosti od 18 do 65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti nju niti osobu za koju bi se ta krv upotrebila. U našoj zemlji muškarci mogu da daju krv na tri meseca, a žene na četiri meseca.

1708242530572

Ispred prostorija kompanije FCC, u subotu, u vreme kada je za građane otvoren šalter za žalbe, zatekli smo veliki broj sugrađana koji su želeli da razreše probleme i nedoumice koje imaju zbog računa za odnošenje otpada. Neki od problema, kako smo saznali, od okupljenih datiraju  više godina. Takav problem izložio nam je Đuro Grubišić.

-Došao sam još jednom  da prijavim promenu broja članova domaćinstva. Ranije sam se obraćao pismenim putem i nisam dobio nikakav odgovor. Sada sam rešio da lično iznesem problem kako bi mi neko dao odgovor kada će on biti rešen. Već pet godina pokušavam da  uradim promenu broja članova u domaćinstvu i niko ne reaguje – dodao je Grubišić.

 

Irena Barna donela je račune od čitave 2023. godine.

-Želim da mi neko pokaže koji mesec nije plaćen. Dobila sam velik račun i ispalo je da nijedan račun FCC-a nisam platila pola godine unazad.  Tu su računi od januara do decembra koji su dokaz da sam redovan platiša, pa sada neka mi pronađu koji mesec nije plaćen – ogorčena je sugrađanka.

Sveštenik Jožef Mela žalbu je uputio u ime Rimokatoličke župe.

-Crkvi u Banatskoj Topoli stigao je dopis da im se javi kvadratura. To sam i uradio i nikakav odgovor mi nije stigao na mejl. Poslao sam i preporučeno pismo i na adresu u Kikindi i na adresu centrale kompanije u Beogradu i nikakav odgovor nemam. Iako redovno plaćamo odnošenje otpada na računu nema traga da sam i jedan dinar uplatio. Niko ne zna koliki je iznos koji treba da plaćamo. Na računu piše da je iznos 2.066 dinara, pa ispod toga da je za uplatu 1.300 dinara. Šalju i račun na 717 dinara već tri puta. On je plaćen, a nema traga o tome. Želim da konačno rešimo šta i koliko plaćamo i zašto se uplate ne vide – dodaje Jožef Mela.

Podsetimo da korisnici komunalnih usluga sa teritorije Grada od 1. februara 2024. godine na adresi Generala Drapšina broj 20, imaju pravo da podnose reklamacije odgovornoj osobi ispred kompanije FCC Kikinda. Radno vreme rada sa strankama je svake subote od 9 do 13 časova.

A.Đ.

dani-vina-najava

Centralna manifestacija 24. „Dani vina“ organizuje se u subotu, 17. februara. Tradicionalno u podne  u Domu kulture u Iđošu biće osveštana takmičarska vina, nakon čega će simbolično započeti orezivanje porodice Stepanov, prošlogodišnjih pobednika.

Od 13 sati počeće degustacija vina, a u 14 je dodela pehara, medalja i nagrada.

Generalni i gradski pobednik je Nenad Miladinski sa crnim vinom “Granit”, odlučili su enolozi nakon što su probali 195 uzoraka takmičarskih vina.

Mesni pobednik je, takođe sa crnim vinom kaberne sovinjon, udruženje vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša, koje je i organizator pokrajinske manifestacije.

GROBLJE-STABLA

Stabla četinara na Železničkom groblju posečena su nakon što su dobijene sve dozvole nadležnih javnih i crkvenih institucija. Brigu o ovom groblju vodi Crkvena opština, a kako ističe Dragan Todorović, predsednik Crkvene opštine Kikinda pri hramu Svetog Nikole u proteklih sedam godina radi se na iznalaženju najboljeg rešenja za uklanjanje drveća.

-U vreme sadnje četinari su imali svoju ulogu. Kako godine prolaze došlo je do inverzije korena koji oštećuje nadgrobne ploče, a postojala je i opasnost da se naruše spomenici. Stabla su visoka i krta tako da se grane odlamaju i realna su opasnost, a ukoliko bi samo drvo palo oštetilo bi najmanje desetak spomenika. Crkvenoj opštini stiglo je više pritužbi građana na oštećenja koja su izazvali četinari – objasnio je Todorović.

Poštovani su svi zakoni doneti u javnom interesu, ali i pravila Srpske pravoslavne crkve pre nego što su stabla posečena.

-Pre sedam godina zatražili smo mišljenje o zdravstvenom stanju stabala gde nam je potvrđeno da 29 četinara treba ukloniti usled bolesti jer postoji opasnost da padnu. Ovaj zaključak uputili smo Eparhiji banatskoj i dobili smo saglasnost da se sruše stabla koja nisu zdrava. Čitav ovaj proces trajao je sedam godina i pošto su sve dozvole dobijene organizovano je obaranje drva prilikom kog je strogo vođeno računa da ovaj posao ne ošteti spomenike – precizirao je naš sagovornik.

U interesu crkve, ali i građana je da se ovo groblje uredi.

-Na Železničkom groblju najmanji problem bila su stabla. Ono je neograđeno i, na žalost, erozija može dovesti do ozbiljnih oštećenja. Crkvena opština dugo godina unazad pokušava da uredi ovo groblje, međutim to ne zavisi ni od crkve, ni od lokalnih organa. Naime, bilo je sahranjivanja van granica groblja i sada smo u problemu jer ne možemo da postavimo ogradu, a da ona ne ide preko grobova. Oni su posebno zaštićeni i njihovo narušavanje je krivično delo. Lokalna samouprava ima razumevanja za ovu situaciju, a siguran sam da bi i građani pozdravili našu inicijativu da Železničko groblje dobije izgled kakav zaslužuje – kaže Dragan Todorović.

Crkvena opština u planu ima i izgradnju kapele i uređenje prilaza groblju i parkinga, ali za bilo kakvo projektovanje i radove najpre je neophodno utvrditi granicu groblja.

A.Đ.

1707920006315

Vinar i vinogradar iz Novih Kozaraca Zoran Malbašić, već po tradiciji osveštao je svoj vinograd na Svetog Trifuna i simbolično orezao lozu. Slavu vinara i vinogradara obeležio je u prisustvu porodice i prijatelja, a nama je otkrio svoja očekivanja:

-Očekujem dobru proizvodnu godinu. Uspeo sam da sačuvam vinograd od bolesti koje su nanele štetu prošle godine. Kako su temperature u prethodno periodu bile iznad proseka započeli smo rezidbu koja nam je pokazala da su grane zdrave. Ukoliko ne dođe do ekstremnih situacija, očekujem dobar rod jer se već vidi potencijal – saznajemo od Malbašića.

Vinogradar iz Novih Kozaraca ovim poslom bavi se već 15 godina. Ima  tri sorte grožđa, od kojih dve crvene kaberne sovinjon i merlo, dok je od belih zastupljen rajnski rizling.

-Proizvodim standardnih šest sorti vina i to dezertno, mešavinu kabernea i merloa koje sam nazvao „Feniks“, čisti kaberne i čisti merlo, roze i beli rajnski rizling

Vinogradi ove porodice prostiru se na površini od tri jutra, a zasađeno je sedam i po hiljada čokota.

-U planu je proširenja na jedno katastarsko jutro jer nam je ovo primarna proizvodnja i želimo da je unapredimo – kaže naš sagovornik.

Podrum Malbašić nastao je 2014. godine, a prvo vino pod etiketom „Podrum Malbašić“, izašlo je godinu dana kasnije i nesumnjivo je pokrenulo novi pravac u domaćem vinarstvu, pomerajući kurs prema kvalitetu. Na vinarskim takmičenjima koja su u toku dobio je i potvrdu kvaliteta.

-Nedavno sam prvi put slao vino u Makedoniju u mesto Kavadar koje je srce vinarstva i vinogradarstva. Na internacionalnom takmičenju osvojio sam treću zlatnu medalju odnosno bronzani pehar za crveno vino kaberne sovinjon iz 2022. godine. U Mužlji i Čurugu nagrađen sam zlatnom , a u Temerinu sam dobio dve srebrne medalje za crvena vina – pohvalio se Malbašić.

Godišnje proizvede oko 3.000 boca vina, a uz vino peče i rakiju.

 

1707938707176

Predavanje „Rokenrol i raspad Jugoslavije” u holu Istorijskog arhiva održao je master istoričar Dragoljub Mandić. Rodom iz Mokrina, Mandić napominje da mu je drago što je svojim sugrađanima predstavio svoj naučno – istraživački rad.

-Uskoro će Arhiv Vojvodine objaviti moj naučni rad koji se  bazira na analizi raspada Jugoslavije iz ugla rok muzike. Istražio sam kako su se određene scene ponašale, da li su bile nacionalistički ili pacifistički nastrojene, kao i njihov uticaj na naš pogled na događaje koji su doveli do raspada nekadašnje države – pojasnio je Dragoljub Mandić.

Mladi istoričar stava je da se raspad rokenrola sasvim slučajno poklapa sa raspadom SFRJ.

-Rokenrol je od 1991. godine u globalnom padu. Možda je u to vreme i bilo raskidanja dugogodišnjih prijateljstava među pojedinim muzičarima, ali sada su te relacije obnovljene. Simptomatično je da je bilo svađa među članovima istih bendova koji su i dan danas  neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima – kaže Mandić.

Interesantno je i to da temu istražuje mladić koji nije bio rođen u zlatnom dobu rokenrola, ali sluša ovaj muzički žanr.

-Svima je interesantno viđenje moje generacije, kako mi posmatramo te događaje – kazao je Dragoljub Mandić i otkrio da mu je dr Nele Karajlić omiljeni rok muzičar.

Predavanju je prisustvovala članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Drago mi je što Istorijski arhiv promoviše mlade i uspešne istoričare. Dragoljub Mandić na zanimljiv način predstavio je svoje viđenjerokenrol scene Jugoslavije i uticaj na antiratni pokret. Poruku koju je uputio je da je važno kakvu muziku slušamo jer ona utiče na sistem vrednosti svakog od nas – rekla je Mickovska.

Istraživanje je bazirano na novinskim člancima tadašnje štampe i video materijala, zatim memoara i autobiografija, uz korišćenje postojeće naučne literature i publicistike.

1707937400324

Pravoslavni Sveti Trifun i rimokatolički Sveti Valentin obeležili su i kikindski muzičari. U svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda održan je koncert pod nazivom “Ovo veče je najlepša nota u pesmi života”.

Ljiljana Sivčev, solistkinja na klaviru  ističe da koncertom žele da poruče da su sreća, prijateljstvo, razumevanje i ljubav najvažniji činioci života.

-Ovo je 12. put da organizujemo koncert i hvala svima koji su nas podržali, a ima ih u velikom broju. Drago mi je što su nam se priključili i mladi instrumentalni i vokalni solisti čije vreme tek dolazi. Oni će se potruditi da imamo još puno ovakvih koncerata – rekla je Ljiljana Sivčev.

Najmlađa učesnica bila je Lara Petkov koja je razgalila srca mnogobrojne publike govoreći stihove. U programu je učestvovao i vokal Milan Prunić Duma koji je dodao da je velika čast i zadovoljstvo nastupiti sa mladim ljudima.

– Želimo da poručimo samo jedno, volite se ljudi nije važno ko je ko i srca nek nam budu jedno – naveo je Prunić.

Predstavili su su i Valerija Stefanović, vokal i profesorka Milijana Zolotić Simić  na violini uz klavirsku pratnju Kristine Ristić i Boris Škapik “DUO KON ANIMA”. Publika je uživala  i u muziciranju profesorke Nikoline Suvajdžić,  saksofonistkinje, u klavirskoj pratnji Apolonije Koso, profesora Dušana Dakića , tenor vokala, kao i u muzici violiniste Srđana Stojanovića i  Vladimira Kovačevića, kao klavirske pratnje. Koncertu je prisustvovala i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

 

error: Content is protected !!