Aleksandra Djuran

prekidam-tisinu-1024x683

Klub književnika “Duško Trifunović” u subotu, 24. februara u 18 sati  u Kulturnom centru organizuje promociju knjige pesama “Prekidam tišinu” Srđana Karanovića iz Krajišnika. Pored autora o stihove govore Zdenka Trifunjagić i Ervin Gazdag. Muzička pratnja je Marko Stupar, a program vodi Snežana Tomin.

Pesnik, Srđan Karanović, u zbirci pesama “Prekidam tišinu”, pre svega je pesnik ljubavne čežnje. Ona kao nadahnuće, kao neprebolno iskustvo ljubavi bez nade i kao neopozivo prisustvo žene koju pesnik stalno apostrofira i kojoj peva, povezuje sve pesme ove zbirke.Toliko je to dominantno da se mi s pravom pitamo da li bi pesnik sebe uopšte otkrio u svetu poetskog stvaralaštva da nije bilo tog potresnog doživljaja ljubavi. Stendal je još govorio da iza svakog umetničkog dela, ne samo poetskog, stoji kao pokretač – žena.

 

toplana

Iz Javnog preduzeća „Toplana” obaveštavaju korisnike  da će zbog havarije u ulici Braće Tatić u dvorištu između kućnih brojeva 8 i 10, danas, 22. februara od 10 časova grejanje neće imati korisnici na adresi Braće Tatić 6, 8, 10 i Trg srpskih dobrovoljaca 6, 10 , 12, 14, 16.

Završetak radova i normalizacija grejanja očekuje se u večernjim satima.

.

Završetak radova I normalizacija grejanja se očekuje u večernjim satima.

stipendije 3

Lokalna samouprava raspisala je konkurs za dodelu stipendija i podsticaja visokoškolskih ustanova studentima sa teritorije Grada. Pravo da učestvuju imaju studenti, kao i studenti sa hendikepom i hroničnim bolestima prve i svih ostalih godina studija koji se školuju u obrazovanim ustanovama čiji je osnivač ili su akreditovane u republici Srbiji.

Za studente prve godine potrebno je da su dobitnici titule „Učenik generacije“, članovi MENS-e, dobitnici „Vukove diplome“, da su ostvarili prvo mesto na rang listi prilikom upisa, da su u četvrtom srednje imali prosek najmanje 4,50.

Studenti druge i ostalih godina studija treba da imaju najmanju prosečnu ocenu 8,50 na prethodnoj godini studija, da su redovni studenti, da u toku studiranja nisu izgubili nijednu godinu studija, da su položeni svi ispiti iz prethodnih godina studija ili da su preneta najviše tri ispita, da su student osnovnih studija. Pravo na stipendiju takođe imaju i studenti druge i viših godina sa hendikepom i hroničnim bolestima.

Rok za prijavljivanje na konkurs je do 1. marta. Prijave se predaju na pisarnici Uslužnog centra, šalter broj 5 ili poštom na adresu Grad Kikinda sa naznakom: Javni konkurs za dodelu stipendija i podsticaja studentima visokoškolskih ustanova sa teritorije Grada Kikinde za školsku 2023/2024. godinu, Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23.300 Kikinda.

Prošle godine iz gradskog budžeta izdvojena su sredstva za svih 367 studenata koji su se prijavili na javni konkurs. Tako je deo njih dobio pun iznos stipendije od 9.000 dinara, za deo je obezbeđeno 5.000 hiljada dinara, dok je deo studenata dobio iznos od 3.000 dinara. Iznos je određen prema broju bodova i utvrđenoj rang-listi, shodno Pravilniku o studentskim stipendijama Grada Kikinde.

Neophodne obrasce i tekst konkursa zainteresovani mogu da pronađu na sajtu Grada Kikinde.

A.Đ.

 

raspisan-konkurs-za-nagradu-dusan-vasiljev-za-2022-godinu

Na konkurs koji je raspisao Grad Kikinda za najbolju knjigu na srpskom jeziku u 2023. godini, a povodom obeležavanja sto godina od smrti Dušana Vasiljeva, pristigla su 152 naslova koje je žiri uzeo u razmatranje. Početkom marta biće objavljena prva selekcija u širem izboru.

Žiri radi u sastavu: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe
Pisarev, član. Grad Kikinda i žiri se zahvaljuju svim izdavačima i književnicima koji su
poslali svoje knjige na konkurs.Dodela nagrade planirana je  na svečanoj akademiji u okviru šireg programa obeležavanja stogodišnjice smrti Dušana Vasiljeva. Nagrada se sastoji od povelje i novčanog iznosa od 1.500 evra.

Tokom proteklih četvrt veka, nagradu „Dušan Vasiljev” su dobili: Jovan Zivlak, Stevan Raičković, Jovica Aćin, Milorad Pavić, Milisav Savić, Gojko Tešić, Franja Petrinović, David Albahari, Zvonko Karanović, Mića Vujičić, Selimir Radulović i drugi.

Praistorijski covek (2)

Projekat „Projekat Metahjuman“ – digitalno oživljen čovek koji je pre 10.000 godina zaista živeo u Lepenskom viru, posetioci Narodnog muzeja u Kikindi moći će da vide do 16. marta.Svi posetioci izložbe postaće deo naučne i digitalne revolucije, budući da je u pitanju inovativni projekat srpskih naučnika i inovatora, realizovan uz podršku nacionalne platforme Srbija stvara, prvi put predstavljen svetskoj javnosti na Svetskoj izložbi Ekspo 2020 u Dubaiju.

Ovaj projekat prvi put u istoriji je verno prikazao digitalno lice praistorijskog čoveka iz Lepenskog Vira, animirano i oživljeno uz pomoć vrhunske Metahuman tehnologije, razvijene u Srbiji. Grupa naučnika i inovatora iz Srbije, na čelu sa profesorkom sa Filozofskog fakulteta u Beogradu Sofijom Stefanović, prvo je na bazi analize iskopanih kostiju uradila realističan 3D model lobanje praistorijskog čoveka, a potom je uz pomoć vrhunske Metahjuman tehnologije koju je razvila domaća gejming kompanija „3lateral“ iz Novog Sada (deo Epik gejmsa) i Anril Endžina softvera – praistorijski čovek virtuleno i oživeo.

U sklopu predstavljanja projekta, planiran je i razgovor sa profesorkom Stefanović. Viša savetnica predsednice Vlade Srbije za kreativne industrije i turizam, koja predvodi tim nacionalne platforme Srbija stvara, Ana Ilić, ističe da je Metahuman projekat neverovatan spoj nauke i gejming industrije koji će u budućnosti imati veliki uticaj u brojnim drugim granama kreativnih industrija.

„To je upravo misija za koju se zalaže „Srbija stvara” – razvoj i podrška multidisciplinarnost, saradnje u oblasti inovacija i kreativnih industrija, podrška talentima, ali i predstavljanje Srbije u svetu kao moderne i inovativne zemlje“, izjavila je ona.

Izložbu Metahjuman pratiće i dodatne aktivnosti u vidu radionica i predavanja a do sada od zvaničnog otvaranja izložbe početkom februara postavku je videlo više od 450 posetilaca.

toza

R.G. star 57 godina iz Kikinde doživeo je strujni udar na radnom mestu u fabrici „Toza Marković“. Kao radnik na održavanju, dok je otklanjao kvar na strujnim kablovima, došlo je do povrede u vidu opekotina.

Vrlo brzo, prebačen je u Opštu bolnicu gde mu je ukazana pomoć nakon koje je zadržan na Odeljenju intenzivne nege. Povređeni radnik ima opekotine glave, vrata i šake. Nije vitalno ugrožen, respiratorno hemodinamski je stabilan, svestan je i komunicira saznajemo u Bolnici.

O nemilom događaju obaveštena je policija i zaposleni u Policijskoj upravi obavili su uviđaj tokom kog je konstatovano da je došlo do povrede na radu. O događaju koji se desio u fabrici crepa obavešteno je i nadležno Javno tužilaštvo.

1708504408099

U Osnovnoj školi „Sveti Sava“ u toku su radovi za koje su sredstva zajednički obezbedili Pokrajina i lokalna samouprava. Kako posao napreduje uverili su se pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak, gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski koji su zajedno sa direktoricom škole Gordanom Rackov obišli radove. Ulaganja u ovu školu, samo su deo ukupnih investicija u obrazovanje za koje je u ovoj godini planirano oko milijardu dinara.

-Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i Grad obezbedili su 13 miliona dinara samo za školu „Sveti Sava“. Raduje me što je ova ustanova na listi prioriteta kada je reč o projektima sa kojima je konkurisano kod različitih sekretarijata Pokrajinske vlade. Prošla godina bila je plodonosna i iz budžeta Vlade Vojvodine obezbeđena su 203 miliona dinara za ustanove obrazovanja na teritoriji Grada. Osim ove ulaže se i u škole: „Žarko Zrenjanin“, „Miloš Crnjanski“, „Vuk Karadžić“, „Feješ Klaru“, „Milivoj Omorac“ u Iđošu, „1. oktobar“ u Bašaidu, „Vasa Stajić“ u Mokrinu, Gimnaziju „Dušan Vasiljev“ i Tehničku školu. Trudili smo se da podržimo naše škole, jer kada se uzme u obzir da ima 45 lokalnih samouprava u Vojvodini, treba se izboriti da ustanove obrazovanja u našem gradu imaju podršku. Ovo nisu male investicije i u prethodnih deset godina bilo je značajnih ulaganja u osnovne i srednje škole, ali i u Predškolsku ustanovu – istakla je Stanislava Hrnjak.

U školi „Sveti Sava“ kompletno se rekonstruišu sanitarni čvorovi na prvom, drugom i na trećem spratu posle 60 godina.

-Vidimo šta još treba da se uradi u ovoj ustanovi, ali to nije jedina škola u gradu nego je jedna od dvadeset. U saradnji sa Gradom, NIS-om i kroz razne druge projekte nastavićemo sa ozbiljnim investicijama. Ulažemo i u objekte koji su namenski građeni, ali i u one koji nisu. Zgrada u kojoj je škola u Novim Kozarcima stara je više od jednog veka i mnogo toga je urađeno da bude bolja. Ne pravimo razliku između škola sa 80 i onih sa 400 učenika jer je naš fokus na obrazovanju – dodala je Hrnjakova.

Gradonačelnik Lukač naveo je odličnu saradnju sa republičkim i pokrajinskim organima koji su doprineli da se realizuju kvalitetni projekti u svim oblastima.

-Hvala pokrajinskoj i republičkoj administraciji, ali i našim poslanicima koji se zajedno sa lokalnom samoupravom bore da stvorimo što bolje uslove za rad i učenje. Grad će biti podrška i sufinansiraće projekte škola i u narednom periodu kako bi sve obrazovne institucije bile još bolje i savremenije opremljene. Svake godine u gradskoj kasi opredelimo od 200 do 300 miliona dinara za ulaganja u obrazovanje, za stipendiranje studenata, podržavamo talente, sportiste, ali i manifestacije za decu i mlade – precizirao je Nikola Lukač.

Radovi su počeli u februaru i bili su preko potrebni.

-Pored zamene cevi, postaviće se nove sanitarije, pločice i stolarija, a projektom su obuhvaćeni i molersko – farbarski radovi. Završen je i posao u hodniku prema fiskulturnoj sali, a prošle godine sanirane su svlačionice. Preostaje još sanitarni čvor. Fiskulturnu salu i svlačionice, osim učenika koriste i sportski klubovi koji ovde treniraju – napomenula je Gordana Rackov.

Kikinda u fokusu

Ovih dana završen je konkurs Pokrajinskog sekretarijata za obrazovanje za nov krug ulaganja.

-Škole su aplicirale za sredstva, a ja i kolega Miodrag Bulajić založićemo se da Kikinda opet bude u fokusu. Sigurna sam da ćemo obezbediti finansije za dalja ulaganja – precizirala je Stanislava Hrnjak.

Pokrajinska vlada za tekuća i kapitalna ulaganja u Kikindi tokom 2023. godine obezbedila je 503.964.930 dinara, dok direktno školama od strane Pokrajine obezbeđeno 203.020.250 dinara, što je ukupno za grad i škole 707 miliona dinara.

A.Đ.

428673276-885186146949389-6445394416502393340-n

Prateći program instalacije „Meta hjuman“ u Narodnom muzeju je Festival arheološkog filma.  Program počinje danas 21. i traje do petka, 23. februara. Projekcije filmova počinju u 18 sati, dok su reprizni termini za školske grupe, istim danima, od 10 do 17 sati.

Danas su na programu dva filma i to  „Srednjokovna moda“ i „Toplica u srednjem veku“ autorke Svetlane Ilić. Sutra su filmovi „Antička žena na Balkanu“ i „Video igre arheologije autora Bojana vokrkapića odnosno Fondacije „Neozoik“. Poslednjeg dana, u petak,  mogu se pogledati projekcije filma „Novo brdo: Grad srebrni i usitinu zlatni“ autorke Svetlane Ilić i „Kad su kamile šetale Balkanom“ Fondacije „Neozoik“.

Festival se organizuje u saradnji sa Narodnim muzejom Srbije.

Deci predškolskog uzrasta, učenicima nižih razreda osnovnih škola i porodicama su na raspolaganju radionice o praistoriji u muzejskom Klubu. Projekcije filmova i radionice su besplatne.

LUKAC-NIS

Svečanom obeležavanju jubileja, 15 godina društveno odgovornog programa kompanije NIS „Zajednici zajedno“, prisustvovali su gradonačelnik, Nikola Lukač, član Gradskog veća Saša Tanackov i predstavnik korisnika sredstava projekta „Zajednici zajedno“ dr Dušan Prekratić. Ovogodišnji konkurs Programa posvećen je obrazovanju i nauci i usmeren je na podršku projektima osnovnih i srednjih škola u domenu osavremenjivanja nastavnog procesa i infrastrukture objekata, kao i projektima naučno-istraživačkih organizacija i naučno-tehnoloških parkova  radi unapređenja infrastrukturnih i inovacionih kapaciteta naučnih ustanova.

U okviru svečanosti, koja je održana u Palati Srbija, predstavljeni su rezultati 1.136 projekata, koji su realizovani u 13 gradova širom zemlje, a u koje je uloženo 1,7 milijardi dinara. Obraćajući se prisutnima, Kiril Tjurdenjev, generalni direktor NIS-a je istakao, da je u toku programa „Zajednici zajedno“ unapređen rad više od 180 obrazovnih ustanova, 40 institucija kulture, 45 bolnica i domova zdravlja.

Da je kompanija NIS stub energetskog snabdevanja naše zemlje, kao i da je jedna od najuspešnijih kompanija, rekla je u svom govoru ministarka energetike, Dubravka Đedović Handanović. Događaj su uveličali i ministarka nauke Jelena Begović, ministarka prosvete Slavica Đukić Dejanović i ministarka zdravlja Danica Grujičić kao i predstavnici drugih gradova i lokalnih samouprava.

Za 15 godina saradnje preko programa “Zajednici zajedno” Kikinda je dobila blizu 272 miliona dinara, a podržana su 172 projekta.

A.Đ.

 

sns kikinda logo

Funkcioneri lokalnog odbora Stranke slobode i pravde kao da se takmiče u besmislu. Bez obzira što je javnost odavno prestala da se bavi saopštenjima lokalne filijale ovog Đilasovog preduzeća, njihovi funkcioneri i dalje pišu bez smisla i logike, stoji u saopštenju GrO SNS.

Pravdajući svoje postojanje i bavljenje „politikom“, ili kako mali Perica misli da se to radi, oni se ovog puta brane od „napada“ Srpske napredne stranke, koji se, naime, nije ni desio. Velikim, ali praznim rečenicama, različiti sledbenici Zorana Mileševića, koji je od građana i građanki Kikinde oteo 220 miliona dinara, pokušavaju da opravdaju svoje postojanje i dodvore se gazdi, u želji za pohvalom, tapšanjem po ramenu ili poslasticom.

U nizu potpunih besmislica koje izlaze iz kuhinje „Narvika“, pojavila se i nekakva peticija za smenu gradonačelnika, Nikole Lukača, koju “potpisuju” anonimni građani, izmišljene osobe, likovi iz stripova i crtanih filmova, a koju, uzgred rečeno, jedan čovek može da popuni bezbroj puta. Sve odiše željom da zaposleni u Đilasovom preduzeću ponovo opljačkaju budžet Grada, zaduže građane, pozatvaraju fabrike i napune svoje bankovne račune. Baš kao što su to nekada radili.

Umesto praznih i besmislenih saopštenja i peticija, gospodo i gospođe iz Stranke slobode i pravde, saopštite nam kada vaš lider, Zoran Milešević, vraća 220 miliona dinara koje je oteo građanima Kikinde! Taj odgovor željno čekaju Kikinđani, dok se vi igrate politike.

I ne potcenjujte građane, jer njihova ocena politike i rezultata je nepogrešiva. Zato ste tu gde jeste i gde ćete ostati nakon lokalnih izbora koji nam slede, navodi se u saopštenju kikindskih naprednjaka.

error: Content is protected !!