Aleksandra Djuran

penzioneri-1

Isplata decembarskih penzija u Srbiji počeće ranije nego inače, pa će za penzionere svih kategorija koji penzije primaju na kućnoj adresi ili poštanskim šalterima početi 3. januara.

Oni koji penzije primaju preko tekućih računa, isplata će početi 4. januara, objavio je Republički fond za penzijsko i invalidsko osiguranje.

U Srbiji ima nešto više od 1.650.000 penzionera, a najstarijim građanima naše zemlje će od prvog meseca naredne godine primanja biti uvećana za 10,9 odsto. Prosečna penzija, koja je sada 45.714 dinara, uz povećanje od 10,9 odsto, odnosno oko 5.000 dinara, preskočiće iznos od 50.000 dunara i biće oko 50.700 dinara.

Dan-grada-2

Povodom Dana grada, u organizaciji Kulturnog centra, a pod pokroviteljstvom lokalne samouprave, u subotu u 19 sati u Narodnom pozorištu grupa „Legende” odsviraće besplatan koncert za naše sugrađane.

Interesantno je da se dogodilo da u našem gradu ovaj sastav nastupa na svakih osam godina. Prethodni put 2016. za Dan žena. a pre toga 2008.
-To je interesantno, kaže Zoran Dašić Daša, vođa “Legendi”, ali mi nismo imali nameru da bude baš takav pravilan vremenski razmak. Jednostavno se tako desilo s obzirom da imamo mnogo nastupa širom sveta, tako da neke gradove nepravedno zaobiđemo. Ovaj kikindski koncert će biti prilika da se „iskupimo“ za toliku pauzu.
Podsetimo, prethodne kikindske nastupe „Legendi”, vokalno je obojio njihov sad već bivši pevač Ivan Milinković. Promena vokalnog soliste pre nekoliko godina se u audio obliku nije ni osetila, jer mladi Nikola Zekić ima skoro identičnu boju glasa kao Milinković, tako da „Legende“ nisu ni morale da „pomeraju“ harmonije, jer i stari repertoar mladi Zekić peva iz originalnog tonaliteta.
Nizom svirki ove godine nastavili su da praše ovdašnjim i svetskim binama. Postoje već 37 godina, a broj svirki u njihovoj karijeri premašuje cifru od 2.500 a napokon se u njihovom koncertnom kalendaru našla i Kikinda.
O karijeri, uticaju Bore Đorđevića i televizije na karijeru ovog benda, bivšem pevaču Ivanu Milinkoviću, koncertima i drugim segmentima karijere za naš “Komunu” govorio je osnivač, kompozitor, tekstopisac Zoran Dašić Daša.
„Legendama” je kumovala legenda, dakle, podsetimo se na priču da je ime vašoj grupi dao Bora Čorba.

– Mi smo i privatno bili kumovi. Ja sam jedno kratko vreme bio u „Ribljoj čorbi”, tamo osamdesetih godina i onda, pošto sam se zaposlio u Televiziji Beograd, jednostavno sam se opredelio za posao, a sviranje je bilo više kao neki hobi koji se neverovatno isplatio. Na kraju se ispostavilo da sam ja u stvari živeo od hobija, a plata mi je bila za komunalije (smeh). Niko to nije očekivao. Za dva meseca u kojima sam bio u „Čorbi“ sam presekao. Morao sam ili ovamo ili onamo i odlučio sam se za sigurnost. Bio sam kontra od onog Borinog „pekar. lekar apotekar“. Ja sam se odlučio da budem baš pekar, lekar, apotekar, a ne da budem roker, jer sam već pre toga mnogo godina svirao, ali je to bilo sve onako, ništa ozbiljno. Onda je Bora kao moj kum oko cele te priče debelo zalegao da mi pomogne i tako je počela priča o „Legendama”. Ja sam planirao da to bude meni onako, uz posao, vikendima.

Čini se da su „Legende” muzički pravac za sebe?
– Namerno smo odabrali ovu vrstu muzike koja je onako bila između – niti rok, niti narodnjaci. Da bude prijemčiva za mnoge ljude koji to vole da slušaju. Nisam očekivao sad neku ogromnu karijeru. Onda se ispostavilo da je posle nekoliko godina to preraslo u jednu stvarno veliku stvar. Kad pogledamo – šezdeset puta Sava centar, što je jedino još Balašević uspeo i niko drugi. Onda, preko 2.500 koncerata, ali zaista pravih koncerata širom sveta – Amerika, Kanada, Australija. To su sale gde je malo ko od naših ulazio, a kamoli održavao koncerte, bez potcenjivanja drugih koji rade kafane i slično, to je njihov izbor. Tako da je to preraslo u jednu lepu priču koju sam ja paralelno mogao da vodim uz televiziju. Trideset i sedam godina, koliko radimo, to je neočekivano i za mene da ćemo toliko dugo da trajemo, ali, eto, ispostavilo se da smo ostavili jedan dubok trag. To je činjenica koju tek sad vidim kad se malo okrenem unazad. Ko god šta mislio o nama, mi smo sigurno jedno veliko ime. To me ubeđuju i svi ovi čuveni naši menadžeri, da smo mi zaista jedna ogromna institucija koja je narasla.

Kad pogledate unazad, imate verovatno razloga za zadovoljstvo, a opstajete i u novim muzičkim okolnostima?
– Trenutna popularnost i aktuelnost zavise od mode i svega toga. Nove generacije su došle, ali mi i dalje imamo dosta nastupa. Vidim da publika to lepo prihvata i dan danas, a opet, ja sa svoje strane mogu da budem prezadovoljan, s obzirom da mnogi ne znaju, jer nisam to nigde isticao, ali da kažem: mi smo jedna od retkih pojava na estradi, ako tako mogu da kažem. Jer, ja sam redovni član Srpske akademije scenskih umetnosti, zatim Udruženja književnika, Udruženja kompozitora. Imam sve moguće nagrade koje postoje – za životno delo, pa dvostruku Estradnu nagradu Srbije, Zlatni beočug i još mnogo toga. Nisam očekivao da ću toliko da se ostvarim kao autor, kao pesnik i kompozitor. U ono vreme kad smo počinjali nisam ni razmišljao o tome. Tako da kad se osvrnem iza sebe, mogu da osetim jedno veliko zadovoljstvo. Malo sam očekivao, malo sam se nadao, a dobio sam i više od toga nego što sam očekivao.

Kad ste spomenuli televiziju, ona je bila neizbežna, jer bez medijske podrške vaš rad bi ostao manje zapažen.
– Kako da ne. Ja sam bio urednik u RTS-u do pre neku godinu. Sad sam u penziji, ali sigurno je da nam je to dosta pomoglo bez obzira na sve. Ja sam poznavao sve urednike iz svih medija, prvo profesionalno, ovako kao kolege, ali ne možeš na silu da guraš svoje ako to narod neće i ne prihvata – to ne ide. Mi smo imali tu sreću da nas publika prihvata, tako da mnogi i ne znaju da sam ja bio u medijima, uopšte u televiziji, jer nisam hteo da dolazi do sukoba interesa, da neko kaže: lako je njemu, on gura sebe. Čak sebe nismo ni stavljali, nego smo uvek puštali drugima da nas oni sami puste, ali popularnost je to zahtevala, da nas bude uvek.

Dakle, ukratko, smatrate da je iza „Legendi” velika i uspešna karijera, uprkos promeni pevača Ivana i drugim personalnim promenama?
– Kad se okrenem unazad osećam jedno veliko zadovoljstvo. Mislim da smo uradili dobru i veliku stvar, jedino što mi je žao u ovom trenutku je što je došlo do tih promena, jer jednostavno ne volim kad se pokvari priča. Mi smo bukvalno doživeli jednu bajku o kojoj niko nije ni sanjao da može da se desi, jer smo dostigli visoke domete i uspeha i nastupa. I onda jednostavno, kad neko tako ode, meni dođe žao. Nemam nikakve ljutnje, čak ako već pričamo o njemu, nikakve svađe nije bilo, daleko od toga. Jednostavno nek radi svoj posao, a mislim da je to lošije i za njega i za nas.

N. Savić

 

la-banda-(4)

Povodom Dana grada održan je koncert tamburaškog sastava „La Banda“. Publika u Narodnom pozorištu imala je priliku da uživa u popularnoj, filmskoj, autorskoj, disko muzici, evergrinu, ali i odabranim pesmama narodnog žanra izvedenim na tamburama. Sastav u kom je samo jedan muški član, postoji već čitavu deceniju, a u našem gradu već su gostovali.

-U Kikindi smo bili na početku naše karijere, ali smo prvi put u Narodnom pozorištu. Čast nam je što smo deo proslave Dana grada, posebno što volimo da dođemo ovde i privatno. Sigurna sam da je publika uživala u našem koncertu koji smo svirali sa puno ljubavi – istakla je Milica Lerić, članica „La Bande“.

Tamburaški sastav, koji je izdao i svoj prvi autorski album, na svom repertoaru ima muziku za sva vremena.

-Specifični smo upravo po tome što na tamburaškim instrumentima izvodimo kompozicije koje nisu standardne. Volimo obrade klasičnih dela, filmsku muziku, džez, pop, rok, ali i sevdah. To je mešavina različitih muzičkih stilova i publika odlično reaguje na našu interpretaciju raznih muzičkih pravaca. Tamburu prikazujemo u novom, modernijem, svetlu i upravo to je razlog zbog kog nas rado zovu da gostujemo. Naš cilj je da ovaj instrument prikažemo mlađoj, a stariju publiku vratimo u vreme kada su bili mladi – kaže naša sagovornica.

Za jedanaestočlani sastav tambura je velika ljubav.

-Oni koji nas gledaju, po pravilu se iznenade, kada zasviramo i zapevamo jer ne očekuju toliko žena na jednom mestu, pa još da sviraju tamburaške instrumente – zaključila je Milica Lerić.

Već sutra, takođe od 19 časova u Narodnom pozorištu, nastupaju „Legende“. Ulazak na koncert je besplatan.

A.Đ.

basaid-atarski-putevi-(1)

Dopunom Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju koju je danas usvojila Vlada Srbije propisana je mogućnost da se poljoprivrednik upiše u registar poljoprivrednih gazdinstava, odnosno da upiše katastarsku parcelu i po osnovu faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, na osnovu posebne izjave overene kod nadležnog organa, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede.

Nakon usvajanja zakona, Vlada Srbije će doneti posebnu uredbu kojom će se bliže propisati uslovi faktičkog korišćenja poljoprivrednog zemljišta, kao i obrazac posebne izjave o faktičkom korišćenju poljoprivrednog zemljišta.

Ministar poljoprivrede Aleksandar Martinović istakao je da je ovim ispunjen još jedan od zahteva koje su poljoprivrednici iznosili prilikom brojnih sastanaka u Ministarstvu i Vladi Srbije, što prema njegovim rečima jasno pokazuje posvećenost državnog vrha rešavanju ključnih pitanja u dogovoru sa poljoprivrednim proizvođačima.

-Vlada Republike Srbije i Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede su i na ovaj način dokazali da su siguran i pouzdan partner domaćim poljoprivrednicima. Nastavljamo da radimo u njihovom najboljem interesu i ostajemo otvoreni za razgovor i sve opravdane i konstruktivne predloge naših poljoprivrednika – poručio je ministar.

klizaliste-otvoreno-(3)

Klizalište, koje se ove godine nalazi u centru grada, otvoreno je. Prvog dana bilo je besplatno, tako da ne čudi velika gužva koju smo zatekli. Prva je na led izašla dvanaestogodišnja Vanja Đomparin.

-Obožavam da klizam. Imam svoje klizaljke i nisam mogla da dočekam da se „Ledeno jezero“ otvori. Klizam već sedam godina i prošle godine sam svakog dana bila na klizalištu koje je bilo postavljeno pored Sportskog centra „Jezero“. Ove godine još je bolje s obzirom na to da se nalazi u centru grada – istakla je Vanja.

Da klizanje ne poznaje godine potvrdio nam je i nastavnik harmonike Sava Markov.

-Naučimo sam da klizam sa 17 godina u Novom Sadu. Klizalište se nalazilo na Sajmištu i to mi je među najlepšim uspomenama na mladost. Prošle godine, na klizalištu u okviru „Jezera“, imali smo ekipu i igrali smo hokej. Unuke sam ostavio kod kuće da kite jelku, a ja sam došao da isprobam led. Mi, koji znamo da klizamo, pomagaćemo onima koji ne znaju, kako bi savladali tehniku i uživali – dodao je Markov.

Uživanje u zimskim čarolijama na klizalištu sa ledom omogućili su SC „Jezero“, u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom i podrškom Gradske uprave. Ove godine veće je u odnosu na prošlogodišnje i dimenzije su mu 25 puta 13 metara. Sve okupljene pozdravili su Deda Mraz i Snežna kraljica koji su delili slatkiše. Otvaranju su prisustvovali i gradonačelnik Mladen Bogdan i zamenik gradonačelnika Dejan Pudar.

-Uslišili smo želju i molbu sugrađana i ove godine klizalište je postavljeno u centru grada. Slika govori za sebe, okupilo se puno dece i mladih, zadovoljnih što i ove godine imaju mogućnost da deo raspusta vremena provedu na klizalištu. Zbog njih se trudimo i radimo i osluškujemo njihove potrebe. I u narednom periodu trudićemo se da u ovo vreme radosti i darivanja, učinimo praznike što lepšim. Iako nema snega, siguran sam da će u narednih mesec dana naši sugrađani uživati u zimskim čarolijama na ledu – naveo je gradonačelnik Bogdan.

„Ledeno jezero“ biće dostupno mesec dana, a radno vreme klizališta će biti radnim danima od 17 do 21, a vikendom od 17 do 22 sata. Cena ulaznice biće 200 dinara, za termin u trajanju od sat vremena, a isto toliko novca će biti potrebno izdvojiti za iznajmljivanje klizaljki.

A.Đ.

 

sanu

Tradicionalni prijem za mlade talente – učenike srednjih škola koji su na međunarodnim takmičenjima osvojili jedno od prva tri mesta, priređen je, u Svečanoj sali Srpske akademije nauka i umetnosti. Prijemu je prisustvovao Andrej Popović koji je osvojio srebrnu medalju na Stemko olimpijadi iz matematike. U ime Milice Tomić koja je osvojila je zlatnu medalju za naučni rad iz fizike u Turskoj u Izmiru i koja se trenutno nalazi u Americi, prijemu je prisustvovala njena mentorka profesorica Marija Popović. Osvajačima nagrada obratio se predsednik SANU akademik Zoran Knežević.

– Srpska akademija nauka i umetnosti, kao krovna naučna i umetnička institucija u našoj zemlji, s velikom pažnjom prati sve što naši mladi naraštaji rade i sa radošću beleži uspehe koje postižu, jer nam je dobro znano koliko ste truda, rada i talenta vi i vaši nastavnici morali da uložite da biste te uspehe ostvarili. Svaki vaš individualni uspeh vidimo i kao uspeh svih nas, kao još jedan beočug u lancu pojedinačnih i kolektivnih postignuća naših ljudi i društva u celini. Zato i smatramo da je dužnost Akademije da ta vaša postignuća pozdravi i afirmiše u javnosti i da vam na njima, ovom malom svečanošću i skromnim poklonom, srdačno i iskreno čestita – rekao je akademik Knežević.

Ovom prilikom nagrađeno je 123 učenika koji su se istakli postignutim izuzetnim rezultatima na takmičenjima širom sveta. Kao i godinama unazad, mladim talentima su uručeni vrednosni vaučeri i prigodne publikacije SANU.

A.Đ.

 

coka-livnica-(1)

I.M. (34) iz Iđoša koji je povrđen u čokanskoj „Autofleks Livnici“, nakon što je iz  peći počeo da kulja tečni liv, je stabilno. Upravnica Klinike za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola Kliničkog centra Vojvodine dr Teodora Tubić rekla je  da je pacijent povređen u eksploziji u livnici u Čoki bolje, ali da ga očekuju previjanja na duge staze.

-On je još uvek na lečenju u Klinici za anesteziju, intenzivnu terapiju i terapiju bola, odnosno na intenzivi, ali je stabilno. On je potpuno svestan. U pitanju su ipak opsežne opekotine, tako pacijenta očekuje dugo lečenje –  istakla je dr Tubić.

U eksploziji peći, koja se dogodila 28. novembra, preminuli su M.B. (53) iz Iđoša i Aksentije B. (51) iz Ostojićeva.Četvrti povređeni D.G (47) iz Iđoša bio je prebačen u Opštu bolnicu u Senti i nakon ukazane pomoći pušten je kući. Do tragedije je došlo usled naglog izbacivanja tečnog liva iz peći na livenje.

A.Đ.

 

la-banda

Povodom Dana grad, sutra, 27. decembra u 19 sati u Narodnom pozorištu, nastupiće tamburaški sastav „La Banda“.

Članice sastava izvode popularnu, filmsku, autorsku i disko muziku, kao i odabrane pesme narodnog žanra. Kontrastna, a skladna, „La Banda“ je spoj tradicije i mladosti, devojaka i tambure.

klizaliste-1

Klizalište, koje je postavljeno u centru grada, počinje sa radom sutra (četvrtak) u 17 sati. Uživanje u zimskim čarolijama na ledu omogućili su SC „Jezero“, u saradnji sa Turističkom organizacijom, a pod pokroviteljstvom i uz podršku Gradske uprave. Prvog dana klizanje i iznajmljivanje klizaljki biće besplatno.

„Ledeno jezero“ biće dostupno mesec dana, a radno vreme klizališta će biti radnim danima od 17 do 21, a vikendom od 17 do 22 sata. Cena ulaznice biće 200 dinara, za termin u trajanju od sat vremena, a isto toliko novca će biti potrebno izdvojiti za iznajmljivanje klizaljki.

TIHOMIR-GAJSKI-CRKVA-(5)

Pravoslavna crkvena opština u Kikindi predavanjem profesor istorije Tihomira Gajskog o istoriji hrama Svetog oca Nikole i uz prigodan kulturni program, započela je obeležavanje 250 godina od izgradnje crkve. Profesor istorije u Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ učestvovao je u pisanje knjige o kikindskom hramu i ovom prilikom govorio je o prošlosti, ne samo hrama u centru, nego i samog grada.

-Moje izlaganje propraćeno je fotografijama koje imamo, a oslikavaju crkveni i gradski život. Sve što se dešavalo u gradu reflektovalo se i na hram i obrnuto. Hronološki sam predstavio istorijske događaje uz poznate i one manje poznate činjenice. Počeci su skromni, kao što je uvek, a sa sticanjem ekonomske moći građana crkva Svetog Nikole je sagrađena. Oslikana je iznutra i održavana od strane tadašnje vlasti. Pamti se i vreme kada je pala u nemilost, a sada se ponovo obnavlja vera, ali i sama građevina. Naša crkva izgrađena je pre dva i po veka i starija je i od nekih država koje danas puno znače u svetu – naveo je Gajski.

Crkva u Kikindi građena je u jezuitskom stilu. Njena gradnja započeta je 1769. godine i dogradnjom zvonika završena je 1774. godine.


-Tadašnja vlast je nastojala da jednog dana prisvoji hramove i da ih pretvori u rimokatoličke. Austrijska vlast tolerisala je naše prisustvo, sa nadom da će preobratiti narod. Na sreću, to se nije desilo i naša crkva i dan danas je pravoslavna – rekao je Tihomir Gajski.

Starešina hrama Svetog Nikole sveštenik Miroslav Bubalo dodao je da se crkva za značajan jubilej priprema godinama.

-Predavanje je jedan deo obeležavanja. U aprilu planiramo izložbu relikvija, bogoslužbenih knjiga i drugih predmeta, kao i promociju knjige, dok će 22. maja na letnjeg Svetog Nikolu, kada je i slava grada, biti organizovano osvećenje crkve. U proteklom periodu rekonstruisan je krov, a u planu je da se u martu započne uređenje fasade i da se završi grejanje. Svega četiri hiljade ljudi gradilo je ovaj hram četiri godine. Danas, da nas se sakupi četiri hiljade, teško da bismo mogli da okrečimo crkvu, a ne da je sagradimo. Naši preci bili su jake volje, čvrste vere i nepokolebljivih stavova – naveo je sveštenik Bubalo.

U programu su učestvovali i Tihomirovi sinovi Nikodim i Tihon Gajski koji su izveli klasične kompozicije na gitari, hor mladih Sveti Nikolaj Srpski, hor pri hramu Svetog Nikole i članice Ženske pevačke grupe ADZNM „Gusle“.

SPOMENIK KULTURE

Ono što hramu daje izuzetan značaj je ikonostas i zidne kompozicije, koje se zbog svoje likovne vrednosti ubrajaju u izuzetna dela srpske umetnosti. Zidne kompozicije izvedene su u tehnici ulja na zidu. Ikonostas je izrađen 1773. godine i dugo se mislilo da je on rad Teodora Ilića Češljara, a sada sa sigurnošću može da se tvrdi da je delo Jakova Orfelina. Od 2022. godine u crkvi se nalazi kopija čudotvorne ikone „Presvete Bogorodice Bezdinske“, dobijena na dar od Eparhije banatske. Godine 1990. crkva Svetog oca Nikole uvrštena je među spomenike kulture od izuzetnog značaja.

A.Đ.

error: Content is protected !!