јануар 25, 2026

Jelena Trifunović

Novogodiswe-slavlje

Kikinda u osmoj deceniji prošlog veka po stopi razvoja u odnosu na broj stanovnika bila druga u SFRJ, odmah iza Velenja, s drastično višim prosečnim ličnim dohotkom nego u pokrajini, republici i državi, što se pozitivno održavalo na standard meštana  

Vremena se menjaju, pa s njima i društvene prilike i ljudske navike. Tako i način ispraćaja stare i dočeka nastupajuće godine. Pre nekoliko decenija u našem gradu sve je bilo drugačije, pa i novogodišnja slavlja. Ko tada za najluđu noć nije ostajao kod kuće ili slavio u privatnoj režiji, obreo bi se u nekom od brojnih ugostiteljskih objekata, koji su za tu priliku, svi redom – kao košnica bili puni.

Kikinđani su, naime, u to doba u egzistencijalnom smislu, prednjačili  ne samo u odnosu na žitelje okolnih gradova, nego i mnogo šire. Statistika nedvosmisleno potvrđuje da su im buđelari bili puniji, a time i širi prostor za životnu komociju. Kikinda se, kao grad, nakon Drugog svetskog rata ekonomski i društveno ubrzano razvijala, što se pozitivno odražavalo na njenu demografsku sliku. Prema zvaničnim podacima, 1948. godine imala je 28.665 stanovnika. Broj žitelja  se 1961. godine povisio na 34.059, dve decenije kasnije na 37.576, potom 1981. „skočio“ na 41.706, a 1991. s cifrom od 43.501 dostigao istorijski rekord. Danas, poređenja radi, naš grad ima oko 32.000 stanovnika.

Osamdesetih godina prošlog veka u kikindskoj  privredi i društvenom sektoru ukupno je bilo 27.000 zaposlenih. Bili smo, da se komšije ne naljute, ekonomski razvijeniji od Zrenjanina. U takvim okolnostima, sa solidnim primanjima, većina žitelja mogla je, solidno živeći, da prati i tadašnji ustaljeni, bez kafane skoro nezamisliv, novogodišnji slavljenički trend. Zato su za Novu godinu svi ovdašnji ugostiteljski objekti bili krcati. Elitno mesto novogodišnjeg okupljanja bio je hotel „Avala“.

Prestižni su takođe bili restorani „Lovac“ (kod škole „Jovan Popović“) i „Radnički dom“. Stolica za novogodišnju noć morala je da se rezerviše barem dva meseca ranije. Konzumacija se blagovremeno tražila i za provod u centralnom gradskom restoranu „Vojvodina“, u kojem je uglavnom slavila radnička klasa „pojačana“  siromašnijom omladinom. Veselo je bilo i u privatnim lokalima „Bosna“, „Sana“, „Šinobus“, „Kod Daneta“, „Kod Dalmatinca“, „Šaran“, „Kod Joze“, „Kod Keče“, „Miloš Obilić“, „Dom JNA“, noćni bar…Bez „žive“ muzike i narodnjaka nije se moglo.

Vrata skoro svih ovih restorana i kafana odavno su zamandaljena, ili im je prostor drugačije namenski iskorišćen. Novogodišnji provod Kikinđana, s, osetno izmenjenim sadržajem, preselio se u neki drugi ambijent.

 

PLATE ZA RADOVANJE

Kikinda se osamdesetih godina ubrzano razvijala, pa su se u nju, da žive i rade, masovno doseljavali uglavnom mladi, neretko stručni ljudi iz drugih sredina, čak i iz prestonice. Prema zvaničnim podacima, po stopi razvoja u odnosu na broj stanovnika, bila je druga u Jugoslaviji, odmah iza Velenja, industrijskog grada u Sloveniji. Računajući visinu dohotka „po glavi stanovnika“, Kikinda je za oko 28 odsto bila iznad vojvođanskog proseka, za oko 37 odsto iznad republičkog i 44 odsto iznad proseka u SFRJ.

M. I.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

doktor-kompjuter

Direktor Kancelarije za IT i eUpravu Mihailo Jovanović izjavio je danas da poslodavci već od 1. januara na svom nalogu na portalu elektronske uprave mogu da vide elektronske doznake koje će dolaziti iz zdravstvenog sistema u skladu sa zakonom eBolovanje – Poslodavac.

„Zakon eBolovanje – Poslodavac je donet u skupštini, a njegova primena kreće već od 1. januara 2026. godine. Kancelarija za IT i eUpravu je radila na ovom rešenju zajedno sa Ministarstvom zdravlja, Republičkim fondom za zdravstveno osiguranje, Ministarstvom finansija, Ministarstvom privrede i Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja“, rekao je Jovanović na onlajn info danu, događaju posvećenom ključnim aspektima sistema eBolovanje – Poslodavac.

Jovanović je naglasio da je bitno da svi poslodavci otvore nalog na portalu elektronske uprave, kao i da odrede administratore u svojim institucijama i firmama koji će dalje upravljati nalogom koji se tiče eBolovanja.

Direktorka Centra za četvrtu industrijsku revoluciju Srbije Jelena Bojović rekla je da je osnovni cilj donošenja zakona da se prevaziđe problem koji su imali pacijenti koji su bolesni morali nekoliko puta da odlaze kod poslodavca kako bi dostavili potvrde i doznake.

„Primarni razlog donošenja ovog zakona jeste da se omogući nesmetana elektronska komunikacija između izabranog lekara i poslodavca, kao i da se omogući samom zaposlenom da ne mora da u trenutku svog bolovanja odnosi dokumenta do svog poslodavca, bez obzira na to da li je reč o doznakama ili o potvrdama o privremenoj sprečenosti za rad“, objasnila je Bojovićeva.

Drugi razlog, kako je navela, jeste sama korist poslodavaca.

„Poslodavci su u ovo krenuli pre svega zato što su morali da čekaju da njihovi zaposleni dostave doznake i potvrde i vrlo često nisu mogli da organizuju sopstveni posao. Reč je o više od 1,5 miliona bolovanja koja se godišnje otvore, od čega je 150.000 na teret RFZO“, rekla je Bojovićeva.

Navela je da je postupak naknade zarade za vreme privremene sprečenosti za rad koštao privredu između 750 miliona i 1,8 milijarde dinara.

Treći razlog odnosi se na saradnju Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje i Ministarstva zdravlja, kako bi na što efikasniji način mogli da rade obračun naknade zarade.

„Pokrenut je čitav postupak kako bi se olakšala ova komunikacija“, ukazala je  Bojovićeva.

Ona je rekla da su u primeni ovog sistema povezana tri sistema – jedan koji se nalazi u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje, drugi koji se nalazi u Ministarstvu zdravlja i treći koji je uspostavila Kancelarija za IT i eUpravu.

„Ova tri sistema međusobno komuniciraju i kroz to se omogućava pristup podacima o otvorenom bolovanju samim zaposlenima, izabranom lekaru, poslodavcu i Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje“, rekla je Bojovićeva.

Dodala je da je,  kako bi se omogućila ova komunikacija, donet Zakon o razmeni podataka, dokumenata i obaveštenja u slučaju privremene sprečenosti za rad korišćenjem softverskog rešenja eBolovanje – Poslodavac.

Ona je objasnila da ovaj sistem služi tome da kada pacijent ode kod izabranog lekara, taj izabrani lekar, u elektronskom formatu može da izradi potvrdu o privremenoj sprečenosti za rad i time otvori bolovanje.

„Drugi deo sistema, u Republičkom fondu za zdravstveno osiguranje omogućava da se vrši prijem doznaka od strane izabranog lekara, da komisija odlučuje o nastavku bolovanja, prijem zahteva od strane poslodavaca i priprema dokumentacije koja je od značaja za samog poslodavca“, rekla je Bojovićeva.

Ona je navela da sistem eBolovanje – Poslodavac omogućava prijem elektronskih potvrda i doznaka za zaposlene, pregled podataka o otvorenim bolovanjima, preuzimanje dokumentacije, a biće dostupno i slanje podnošenja zahteva za obračun naknade zarade, odnosno za refundaciju, kao i podnošenje prigovora na ocenu izabranog lekara i prvostepene komisije.

Kako je naglasila, nisu sve ove funkcionalnosti dostupne od 1. januara. Ona je rekla da obavezu da učestvuju u ovom sistemu imaju svi poslodavci.

„U pitanju su privredno društvo ili drugo pravno lice, državni organ i jedinica lokalne samouprave i autonomne pokrajine, javni beležnik i javni izvršitelj, preduzetnik koji zapošljava jedno ili više lica. Preduzetnici koji ne zapošljavaju jedno ili više lica mogu da koriste ovaj sistem, ali nisu u obavezi“, rekla je Bojovićeva.

Kako je naglasila, izuzeće od korišćenja ovog sistema ima Bezbednosno-informativna agencija, Vojska Srbije za vojna lica, i fizička lica koja zapošljavaju pomoćna lica.

Ona je navela da bi trebalo da svi poslodavci budu registrovani na portalu eUprave do 1. januara 2026. godine, a od tada će biti u obavezi da primaju elektronske doznake preko sistema eBolovanje – Poslodavac.

„Od 1. aprila 2026. postojaće obaveza podnošenja zahteva za obračun odnosno refundaciju, do tada neće moći da se vrše obračuni elektronskim putem već na standardni način“, navela je Bojovićeva.

Jednodnevna poseta Beogradu pretvorila se u nezaboravan doživljaj i bogato iskustvo za učenike drugog razreda Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ iz Novih Kozaraca, koji su, zahvaljujući dobroj organizaciji i podršci dobrih ljudi, obišli neke od najznačajnijih kulturnih, naučnih i duhovnih institucija prestonice.

Među njima su Hram Svetog Save, Patrijaršija Srpske pravoslavne crkve, Muzej Nikole Tesle i Palata nauke.

U Patrijaršijskom dvoru u Beogradu ugostio ih je Patrijarh srpski Porfirije. Gostima je uputio očinsku pouku i poželeo blagosloven predstojeći praznik rođenja Gospodnjeg.

Snažan utisak na decu ostavila je i Palata nauke, savremeni naučni centar sa interaktivnim postavkama i planetarijumom, koji su učenicima na zanimljiv i pristupačan način približili svet nauke.

Kako ističe učiteljica Nela Damjanov, poseta nije bila zvanična školska ekskurzija, ali je zahvaljujući dobroj organizaciji i zajedničkom angažovanju roditelja i prijatelja prerasla u sadržajan obrazovni događaj.

– Deca su se vratila puna utisaka, emocija i novih znanja. Ovaj dan će dugo pamtiti. Poseta Patrijaršiji realizovana je uz podršku vojnog sveštenika oca Aleksandra Sekulića, koji je dugi niz godina službovao u ovoj instituciji, i muzičarke i kompozitorke Dragane D. Mirković, autorke poznate duhovne pesme „Mi smo deca neba“- ističe učiteljica Nela Damjanov.

-Nismo očekivali ovakav doček i ovakvu organizaciju. Sve se odvijalo spontano i izuzetno lepo i dostojanstveno. Deca su posetila i bioskop u MTS dvorani gde su gledala animirani film po sopstvenom izboru- dodaje.

Kako ukazuje, putovanje je zamišljeno kao skromna poseta Beogradu, ali je preraslo u nezaboravan doživljaj za mališane.

 

Naslovna foto printskrin SPC

Foto: Privatna arhiva

stk-galadska

Na novogodišnjem turniru u Dobanovcima za kategoriju mini kadeti i mini kadetkinje, takmičar STK Galadska Ognjen Đurin osvojio je treće mesto.

Na turniru su učestvovali i Huang Sjin Jao i Alisa Srdić, i pružile dobru igru, ali su izgubile u šesnaestini finala.

Ovo je bio poslednji stonoteniski turnir u 2025. godini. Takmičenja se nastavljaju 10. januara, kada muška i ženska ekipa nastavljaju ligaško takmičenje.

lazar-demic

Ulice su tihi hroničari svakog grada. Njihova imena čuvaju sećanja na ljude, događaje i epohe koje su oblikovale lokalnu istoriju.

Od vremena Austrougarske do socijalističke Jugoslavije, kao i kasnije, svaka tabla na fasadi ima svoje vreme i poruku.

U Kikindi su svega tri ulice zadržale svoje prvobitne nazive, saznajemo od Lazara Demića, istoričara.

Albertova ulica je još jedno poznato ime na mapi grada, ali danas malo ko zna ko je zapravo bio Albert?

 

Ana-bronza-28.12.2025.

Takmičari Streličarskog udruženja Apolo nastupili su na takmičenju u indor streličarstvu u Banatskom Novom Selu u organizaciji SK Pančevo. Ana Lukić osvojila je bronzanu medalju u kategoriji juniorki u stilu olimpijski luk.

Indor takmičenje je dvoranski tip takmičenja gde se puca na mete udaljene 18 metara. Na takmičenju je učestvovalo oko 90 streličara iz cele Srbije. Ovo je bio drugi rangirni turnir u novoj takmičarskoj sezoni.

saobracajna-policija-mup-2

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodile su se 2 saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom, gde je nastala ukupna materijalna šteta u iznosu od 185.000 dinara.

Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog radnje vozilom. Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 8 učesnika u saobraćaju i izdat je 71 prekršajni nalog.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 16 vozača, od kojih je 1 lice zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 mg/ml alkohola.

Takođe, otkriveno je 28 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 100 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 45 ostalih prekršaja.

slavka-francuski

Ponovo je u nedelju uveče cela zemlja mogla da se uveri u vokalno majstorstvo Kikinđanke Slavke Francuski Mike. Praznična emisija „Nikad nije kasno“ na TV Prva ugostila je pet izuzetnih pevača, a Slavka je s lakoćom prošla u naredni krug.

U ovom drugom krugu, od ukupno predviđenih šest, Slavka se predstavila pesmom Mire Vasiljević „Godine su prolazile“, a za drugu numeru propozicije su zahtevale da takmičar nastupi u duetu sa osobom koju sam izabere. Mika je izabrala svoju ćerku Dunju, inače učenicu drugog razreda Osnovne škole „Jovan Popović“ i prvog razreda Muzičke škole „Slobodan Malbaški“. Izvele su u duetu pesmu Lune i Cece „Drugarice, lažljivice“.

– Dunja je svojom neposrednošću i harizmom oduševila i žiri i publiku u studiju- kaže njena mama. – Popularni voditelj Žika, i sami ste videli, bio je oduševljen njenom neposrednošću, a i članovi žirija, u kom su bili pevač Uroš Živković i glumica Jelena Gavrilović, pohvalno su se izrazili ne samo za našu interpretaciju, nego i za stajling. Bile smo identično obučene, ovog puta sa dezenom nota. Dunja je bila spontana i neposredna i, osim što je nastupila bez treme, mislim da je i njena iskrenost ostavila utisak na žiri, koji ju je upitao ko nam je stilista i gde smo nabavile garderobu, na šta je ona sasvim iskreno rekla da smo kupile kod Kineza. Taj njen odgovor i celokupna spontanost doprineli su, pored našeg pevanja, da dobijemo ovacije za nastup i da u jakoj konkurenciji prođemo u naredni krug – ističe s ponosom popularna Mika.

Pored ćerke Dunje, uz Slavku su te večeri kao podrška u studiju bili i sin Vanja i prijateljica Zorana Bajra. Pevačica već od danas nastavlja pripreme za treći krug takmičarskog šou-programa „Nikad nije kasno“, koji će najverovatnije uslediti već u februaru. A dotle, tu su pozivi za nastupe povodom predstojećih praznika, a Slavkin šarm i spontanost uživo još su izraženiji nego što se to može videti putem malih ekrana.

N. Savić

Don`t copy text!