јануар 26, 2026

Jelena Trifunović

mirko-knezevic

U Banatskom Velikom Selu, već skoro dve decenije deluje Udruženje pčelara „Matica“, koje okuplja vredne meštane posvećene pčelarstvu, prirodi i zdravom životu. Ovo udruženje je postalo mesto gde se iskustva i znanje nesebično dele, a ljubav prema pčelama spaja različite generacije.

Pod vođstvom Mirka Kneževića, pčelari „Matice“ ne samo da brinu o svojim košnicama, već aktivno rade i na unapređenju uslova za razvoj zajednice. Nekadašnji stari mlin u selu pretvorili su u prijatan pčelarski kutak – mesto susreta, druženja i učenja. Tamo se danas održavaju predavanja, radionice i razgovori o najboljim načinima da se očuvaju pčele, ali i tradicija pčelarenja u ovom kraju.

Sa srodnim organizacijama neguju plodotvornu saradnju, a sa Udruženjem pčelara iz Surdulice pobratimili su se pre desetak godina.

– Udruženje je osnovano 2006. godine, sasvim jednostavno – meštani koji su imali po koju košnicu rešili su da se udruže. Pre korone nas je bilo oko šezdeset, danas je aktivnih tridesetak članova. Svake nedelje se okupljamo, razmenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih. Organizujemo „Dane meda“, druženja, dolaze nam pčelari i iz Kikinde i iz okolnih mesta. To je više od hobija, to je zajedništvo – kaže za „Komunu“ Mirko Knežević, predsednik Udruženja.

Kakva je bila ova godina za pčelare, pitamo ga.

Iskreno, teška. Mnogi su izgubili cele pčelinjake. Neko je ostao na desetak košnica, čisto da ne odustane. Glavni problem bio je nedostatak polena tokom zime. Pčele nisu imale snage da izdrže i već u martu smo gledali kako društva stradaju. Ali, suncokret je ove godine dobro medio, pa je prinos ipak bio solidan – ne kao nekada, ali dovoljan da ostanemo u igri.

Pčelarstvo je neizvesno jer svaka sezona donosi svoje izazove i nova iskustva. Ipak, ovim vrednim pčelarima, ne manjka posvećenosti. Svaki kilogram proizvedenog meda svedoči o njihovom trudu i strpljenju, a spona koja ih povezuje je i ljubav prema svom selu.

– Našli smo jedan stari mlin u raspadanju, potpuno ga obnovili i sada tu održavamo sastanke. Prostoriju koriste i druga udruženja, fudbalski klub, slikari… Sačuvali smo jedan objekat od propadanja, i to nam je važno. Uključujemo se i u akcije uređenja sela, sredili smo tribine na fudbalskom terenu, učestvovali u prolećnom čišćenju parka – kaže Knežević.

„Matica“ nije samo grupa pčelara – to je mala zajednica koja pokazuje da se trud i upornost isplate, ali i koliko je važno čuvati prirodu i negovati zajedništvo. Njihov rad je podsetnik da vrednoća, znanje i ljubav prema prirodi daju najslađe plodove — baš kao i njihov med.

PRIRODNI MED NASUPROT ŠEĆERNOM SIRUPU

Sa našim sagovornikom razgovarali smo i o razlici između prirodnog i veštačkog meda.

– Najbolji savet je jednostavan: kupujte med direktno od pčelara. To je med koji jedu naša deca, i ne bismo nikada pustili u prodaju nešto što nije zdravo. Zbog manjeg broja pčela cena će svakako rasti, ali bar znaš šta dobijaš. Bolje je dati koju stotinu dinara više, nego jesti šećerni sirup- ukazuje Knežević.

J. C.

 

 

Dial on radiator

Kotlarnica Centar nije u mogućnosti da isporučuje toplotnu energiju zbog kvara na mreži EPS-a, obaveštavaju iz JP Toplana Kikinda

– Kako smo dobili informaciju iz EPS- a Zrenjanin, kvar je nastao negde na glavnom vodu između Toplane i autobuske stanice, otklanjanje kvara će trajati nekoliko sati. Zbog navedenog kotlarnica Centar nije u mogućnosti da proizvodi i isporučuje toplotnu energiju- navode u kikindskoj Toplani.

Ostale kotlarnice redovno rade i isporučuju toplotnu energiju.

1111-(1)

Od ponedeljka 3. novembra kompanija FCC započinje redovno sakupljanje mešanog ambalažnog otpada iz kanti koje su podeljene domaćinstvima tokom meseca oktobra.

Sakupljanje će se vršiti prema rasporedu termina koji su građani već dobili prilikom dodele kanti (fotografija desno). Radi lakše dostupnosti informacija, raspored će biti objavljen i na zvaničnom sajtu kompanije FCC.

Iz kompanije FCC  pozivaju sve građane da pravilno odvajaju ambalažni otpad i time doprinesu očuvanju životne sredine i efikasnijem sistemu reciklaže.

 

Od 3. novembra počinje i druga etapa podele kanti za reciklažu
U ovoj fazi, kante će biti podeljene građanima u naseljima obuhvaćenim planom druge etape, prema rasporedu koji se nalazi u nastavku a takođe će biti dostupan i na zvaničnom sajtu: 
📅 Raspored podele kanti

Period Nazivi ulica Dani podele
03.11. – 06.11.2025. Omladinska, Sterije Popovića, Žarka Zrenjanina, Prizrenska, Stevana Lakai Giga, Save Lipovanov, Kiš Mihaila, Miloša Crnjanskog, Veljka Petrovića, Đure Oličkova ponedeljak, utorak, sreda, četvrtak
07.11. – 12.11.2025. Blok 35 Dragutina Ristića, Blok 35 Nikole Aleksića, Blok 36 13. Vojvođ Brigade, Blok 36 Lipovanov Dade, Blok 36 Petrovačka, Braće Subotički, Njegoševa, Mihajla Pupina, Kosovska, Ive Lole Ribara, Vuka Karadžića petak, ponedeljak, utorak, sreda
13.11. – 18.11.2025. Svetosavska, Jovana Jovanovića Zmaja, Braće Tatića, Miloša Ostojina četvrtak, petak, ponedeljak, utorak
19.11. – 24.11.2025. Miloševački drum, Bašaidski drum, Karlovački put, Šumica, Veliki bedem, Jovana Radaka, Toze Markovića, Radnička, Stevana Sinđelića, Sinđelićevo sokače sreda, četvrtak, petak, ponedeljak
25.11. – 28.11.2025. Josifa Marinkovića, Ive Andrića, Mladena Stojanovića, Kosmajska, Boška Buhe, Bihaćka, Save Kovačevića, Fruškogorska, Novosadska, Gavrila Principa, Miroslava Antića, Rade Trnića, 1. maja, Cerska, Maksima Gorkog, Alekse Dundića, Vojislava Ilića, Uroša Predića, Ivana Gorana Kovačića, Milana Rakića, Petra Kočića, Sonje Marinović, Branka Ćopića utorak, sreda, četvrtak, petak

 

 

online-shopping-4532460-1280

Američki tehnološki gigant Amazon započeo je novi talas masovnih otpuštanja, kojim će prema pisanju svetskih medija, biti ugašeno oko 14.000 administrativnih radnih mesta, a ukupan broj otpuštenih mogao bi dostići i 30.000 zaposlenih, prenosi portal Srpski ugao.

Kompanija milijardera Džefa Bezosa objašnjava ovaj potez prelaskom na veštačku inteligenciju (AI) i „racionalizaciju troškova u eri automatizacije”.

Odluka dolazi u trenutku kada Amazon beleži rekordne prihode, ali i snažnu konkurenciju na tržištu digitalnih usluga i logistike. Umesto ljudi, u mnogim sektorima uvode se automatizovani sistemi zasnovani na algoritmima mašinskog učenja, koji preuzimaju poslove planiranja, praćenja isporuka, analize podataka i čak upravljanja osobljem.

Američki mediji navode da će se otpuštanja sprovoditi u više talasa do 2026. godine, prvenstveno u administrativnim odeljenjima u SAD, Kanadi i Evropi. Iako kompanija tvrdi da će „AI doneti nove prilike”, sindikati upozoravaju da digitalna revolucija sve više lišava ljude ne samo posla, već i dostojanstva. „Radnik postaje broj u sistemu koji je sam uči kako da nas zameni”, upozorava predstavnik jednog američkog sindikata.

U pozadini svega stoji i šira globalna trka tehnoloških giganata za dominaciju u oblasti veštačke inteligencije, gde Amazon pokušava da sustigne Microsoft i Google. Kompanija već testira AI modele za automatizaciju komunikacije sa korisnicima, kao i interne sisteme koji „predviđaju” potrošačke trendove bez učešća ljudi.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Ono što se danas dešava u Amazonu, sutra će se preliti i na ostatak sveta. Digitalni kapitalizam, u kojem algoritmi zamenjuju radnike, postaje nova paradigma rada bez čoveka. I dok tehnološki giganti slave efikasnost, gubi se ono što je nekada činilo temelj ekonomije ljudski razum, empatija i moralna odgovornost.

Nina Stojanović, Srpski Ugao

n

Grupa od 60 Srba sa Kosova i Metohije krenula je jutros peške ka Novom Sadu da podrži predsednika Srbije Aleksandra Vučića i veliki narodni skup protiv blokda i zaustavljanja Srbije, pišu Novosti. Prema proceni, njima će biti potrebno više od deset dana da stignu do Novog Sada.

Oni su na put dug oko 315 kilometara jutros rano krenuli iz Rudnice, a u grupi su Srbi iz centralnog Kosova i Metohije – Gračanice, Kosova Polja, Badovca, Lapljeg sela, Dobrotina, Gušterice, kao i iz Kosovskog Pomoravlja uključujući Gornje Kusce, Stražu, Ranilug, Parteš i sa severa Kosova i Metohije, odnosno Leposavića, Kosovske Mitrovice, Zvečana, Zubinog Potoka, kao i iz Štrpca.

Uz srpske trobojke, veru i odlučnost da istraju u ovom herojskom podvigu i pređu najveći broj kilometara do sada, oni poručuju da im je motiv da budu uz svoju državu i svojim primerom pokažu kako ne žele zaustavljanje Srbije jer je samo jaka i napredna Srbija spremna da sačuva svoj narod u južnoj pokrajini.

Oni poručuju da su čuli poziv predsednika Srbije da se u Novom Sadu planira veliko narodno okupljanje Srba koji se protive blokadama i zaustavljanju Srbije i da im je to bio motiv da krenu.

“Danas smo nas 60 krenuli sa Kosova i Metohije da podržimo našeg predsednika Aleksandra Vučića i damo punu podršku našoj državi. Mi znamo najbolje kako se voli i poštuje Srbija i da pokažemo svima da ćemo da istrajemo ovaj put uz Božju pomoć i da pokažemo blokaderima da smo uz pravilnu i jaku Srbiju”, naveo je Danilo Gudžić iz Dobrotina.

Ovo je već četvrti put da Srbi sa Kosova i Metohije peške idu na skup podrške svojoj državi i predsedniku Vučiću, to su činili i 2019, 2023 godine, kao i aprila 2025. a sada su ponovo krenuli u novi podvig.

Među njima su iskusni “pešaci” koji već imaju stotine pređenih kilometara u nogama, ali i mnogo novih članova spremnih da istraju na ovom izazovnom putu sa svojim braćom sa KiM.

Izvor: Novosti

Foto: Novosti

aleksa-popov

Penzioner Aleksa Popov (82) iz Mokrina nestao je nakon je što je juče u popodnevnim satima otišao u atar traktorom.

Ćerka Olivera Popov nestanak je prijavila policiji, a u potragu su se uključili i lovci.

Naime, Popov je krenuo da pogleda jednu njivu u delu atara prema Rumuniji, a kako se nije vratio kad je pao mrak, Oliverin suprug je pošao da ga traži. Potraga tokom noći nije dala rezultate.

Mole se svi koji imaju bilo kakve informacije o nestalom Aleksi Popovu da se jave na broj telefona 061 625 9112. 

Mokrinčani su pozvani da, radi pomoći u potrazi za Aleksom Popovim, ko je u mogućnosti, dođe u 15 sati na Varoški trg i ponese baterijske lampe.

 

image-2025-10-26-134804187

Tokom Dana ludaje grad živi punim plućima — sve je u znaku šarmantne banatske gospođe – tikve! Od gigantskih plodova do najmaštovitijih dekoracija, od mirisa ukusnih đakonija do pesme na trgu – sve u Kikindi tih dana govori: ovde se slavi život, radost i tradicija koja traje.

Dok se ulicama razlivaju zvuci smeha i muzike, a šarene bundeve ponosno krase svaki kutak, Kikinda pokazuje zašto je ova manifestacija simbol njene duše — gostoprimljive i autentične.

 

 

stanislava-hrnjak

AP Vojvodina uprkos izazovima zadržava razvojni kurs, uz povećanja budžeta u ključnim sektorima – poljoprivredi, zdravstvu i privredi, navodi predsednica poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Vojvodina ne sme da stane“ Stanislava Hrnjak u razgovoru za „Komunu“

Na poslednjoj sednici Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine najviše pažnje javnosti izazvao je rebalans budžeta, koji je, kako je istakla Stanislava Hrnjak, predsednica poslaničke grupe Srpske napredne stranke, bio nužan korak zbog smanjenih prihoda od poreza na dobit, ali i pokazatelj odgovorne i transparentne finansijske politike.

– Osnovni razlog za ovaj rebalans jeste smanjenje prihoda od poreza na dobit, što je posledica ekonomskih okolnosti i problema sa Naftnom industrijom Srbije – naglasila je Hrnjak. – Prema zvaničnim podacima, NIS je u 2023. godini ostvario neto dobit od 42 milijarde dinara, dok je u 2024. dobit pala na 23 milijarde, a u prvoj polovini ove godine posluju sa minusom od 3,6 milijardi dinara. Upravo zato smo morali da uskladimo budžet sa realnim kretanjima.

Ona je odbacila navode da je budžet Vojvodine „prepolovljen“, ocenivši takve tvrdnje kao netačne i zlonamerne.
– Istina je da su iz budžeta isključeni samo transferi koji su se odnosili na obrazovanje, jer se sredstva sada direktno uplaćuju krajnjim korisnicima iz republičkog budžeta. Pokrajina više nije posrednik, ali budžet nije smanjen, već racionalizovan – pojasnila je.

Prema podacima koje je iznela, budžet za 2025. godinu iznosi 66,93 milijarde dinara, što je za 2,5 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu, ali uz veći nivo operativnih sredstava.
– U ovoj finansijskoj godini operativna sredstva iznose 55,3 milijarde dinara, što je više nego 2024. godine kada su bila 54 milijarde. To je dokaz da Vojvodina nastavlja da finansira razvojne programe, uprkos usporenom rastu izazvanom spoljnim faktorima, Bez obzira na pokušaje obojene revolucije, rušenje i blokade odnosno štetu koju je to neminovno nanelo Srbiji i AP Vojvodini, vidi se dalji rast – rekla je Hrnjak.

Ona je podsetila da je 2016. godine, kada je Srpska napredna stranka preuzela pokrajinsku administraciju, ukupan budžet iznosio 61 milijardu dinara, od čega je operativni deo bio svega 25 milijardi.


– Danas je taj iznos više nego udvostručen. Imamo 120 odsto više operativnih sredstava nego tada, što govori o snažnom razvoju i stabilnosti pokrajinskih finansija – istakla je Hrnjakova.

Posebno je naglasila sektore koji su dobili veća sredstva u rebalansu.
– Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo sada raspolaže sa 1,2 milijarde dinara više u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu. U oblasti zdravstva budžet je uvećan za 117,5 miliona dinara, privreda je dobila dodatnih 130 miliona, a kultura i informisanje 118 miliona – navela je. – Budžet za poljoprivredu sada iznosi preko 13 milijardi dinara, što je čak šest milijardi više nego u vreme kada je tim resorom upravljala prethodna vlast.

Osvrnuvši se na tok sednice, predsednica poslaničke grupe SNS ocenila je da je deo opozicije pokazao „diletantizam i političku neozbiljnost“, jer su poslanici napustili salu nakon što je predsedavajuća oduzela reč jednom od govornika.
– Umesto argumenata, videli smo performanse, lupanje poslovnikom o klupe i uvrede. To nije politički dijalog, već zloupotreba institucije – istakla je.

U nastavku je podsetila na period kada je „pokrajinska vlast bila u rukama onih koji su zatvorili fabrike i ugasili dva fonda i dve banke zbog korupcije“.

– U vreme kada je Bojan Pajtić bio predsednik Vlade Vojvodine, iz budžeta je nestalo 64 milijarde dinara kroz fiktivne fondove za razvoj i nepostojeće „nove tehnologije“. Danas ti isti ljudi govore o korupciji i kriminalu. Ali građani ne zaboravljaju ko je zatvarao fabrike i ostavljao ljude bez posla. Da ne pominjem Statut koji su doneli i čiju je većinu odredbi Ustavni sud ocenio kao neustavne ili katastrofalnu reformu sudstva gde su na svojim opštinskim odborima birali sudije. Očigledno da ne mogu da se odvoje od autoprojekcije– ukazuje naša sagovornica.

Srpska napredna stranka nastaviće da vodi odgovornu politiku u interesu građana.
– Mi smo predstavnici naroda i čuvari stabilnosti ove zemlje. Nastavljamo putem koji je utemeljio predsednik Aleksandar Vučić – putem rada, napretka i očuvanja Srbije. Mi drugu zemlju nemamo i nećemo dozvoliti da je bilo ko ruši i gazi – poručila je Stanislava Hrnjak, predsednica poslaničke grupe SNS u Skupštini AP Vojvodine.

KAPITALNA ULAGANJA BEZ ZASTOJA

Hrnjakova je naglasila da nijedan važan kapitalni projekat nije obustavljen.
– Ulaganja u infrastrukturu, zdravstvene ustanove, škole i komunalne projekte nastavljaju se prema planiranoj dinamici. Preko Uprave za kapitalna ulaganja obezbeđujemo da nijedna lokalna samouprava ne bude zapostavljena. Pokrajina ima odličnu saradnju sa svih 45 jedinica lokalne samouprave, i taj kontinuitet ćemo održati – poručila je.

PREDSEDNICA POSLANIČKE GRUPE

Stanislava Hrnjak, pored toga što je na čelu Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi, izabrana je za predsednicu poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ u Skupštini AP Vojvodine. Ova poslanička grupa ima 62 poslanika.

Tako sada Kikinđani predvode dve najveće poslaničke grupe u Srbiji – u Beogradu i u Novom Sadu. Sugrađanin Milenko Jovanov u drugom je mandatu šef poslaničke grupe SNS u Narodnoj skupštini.

Hrnjakovoj je ovo drugi mandat u pokrajinskom parlamentu. Do sada je bila zamenica predsednika poslaničke grupe SNS. Predsednica je Odbora za zdravstvo, socijalnu politiku, rad, demografsku politiku i društvenu brigu o deci i članica Odbora za propise i Odbora za obrazovanje i nauku.

J. Crnogorac

 

 

 

 

h

Političar i pravnik Elena Fric iz Bavarske, istaknuti je glas nove generacije stranke Alternativa za Nemačku (AfD). Kao kandidatkinja u izbornoj jedinici Landshut–Kelheim, poznata je po stavovima koji traže povratak suverenosti evropskih država i realnu, a ne ideološku politiku prema Istoku i Zapadu. Kritična prema briselskoj birokratiji i američkom uticaju, Fricova otvoreno govori o krizi nemačke privrede, gubitku evropske samostalnosti i pravu Srbije da vodi nezavisnu politiku. Zbog toga njeni nastupi izazivaju pažnju i van nemačkih granica, a njen glas razuma sve češće se čuje u politički osetljivim vremenima.

Kako komentarišete to što Sjedinjene Američke Države uvode sankcije zbog energetskih projekata i državama koje nisu članice Evropske unije, uključujući i Srbiju, čija se naftna industrija našla na udaru? Smatrate li to političkim pritiskom ili pokušajem kontrole regionalnog tržišta?

Američka politika sankcija nije moralni, već ekonomski instrument. Njena svrha nije demokratija, već očuvanje geopolitičke dominacije. Kada Vašington blokira energetske projekte u Srbiji ili drugim državama van EU, cilj je da se spreči stvaranje infrastrukture koja bi mogla da funkcioniše nezavisno od dolara i američkog uticaja. Evropa se u taj sistem dobrovoljno uklopila. Raskid sa Rusijom i zavisnost od skupog američkog tečnog gasa nisu izraz strateške autonomije, već geopolitičke trgovine – politička poslušnost u zamenu za ekonomski gubitak. Nemačka gubi industriju, Amerika dobija tržište. Za Srbiju to znači dvostruki pritisak iz Brisela pretnje „usklađivanjem“, iz Vašingtona sankcije. U osnovi, radi se o istom – ograničavanju nacionalne slobode. Pitanje više nije pravno, već sistemsko, može li evropska država danas da vodi sopstvenu energetsku politiku ako se ne poklapa sa interesima Sjedinjenih Država?

Koji su danas najveći problemi građana u Nemačkoj i na koji način ih ljudi najviše osećaju u svakodnevnom životu – kroz ekonomiju, migracije, bezbednost ili druge aspekte?

Nemačka se nalazi u dubokoj strukturalnoj krizi koja ne potiče iz ekonomskog ciklusa, već iz pogrešne političke orijentacije. Država je decenijama živela od jeftine energije, snažne industrije i međunarodne predvidljivosti – a upravo to danas nestaje. Odluka da se prekine saradnja s Rusijom, da se industrija „zeleno transformiše“ i da se migracija prepusti stihiji, stvorila je haos. Vlada to naziva „transformacijom“, ali u stvarnosti se radi o politički izazvanom slomu. Energointenzivne fabrike odlaze, a stanovništvo se suočava sa rastućim troškovima i nesigurnošću. Ta politika nema ekonomski smisao, već geopolitičku pozadinu: Nemačka treba da se odvoji od Evroazije i čvrsto veže za američki prostor. Dok u Vašingtonu govore o „savezu vrednosti“, prosečan Nemac gubi kupovnu moć, dom i sigurnost. Zemlja osiromašuje ne zato što ne može, već zato što joj nije dozvoljeno. Dok Berlin drži moralne govore o „klimaneutralnosti“, srednji sloj se pita kako da plati sledeći račun za struju. Taj jaz ne stvara „populiste“, već pokret otpora koji traži nešto sasvim prirodno – politiku zdravog razuma i nacionalnog interesa.

Kako tumačite jačanje patriotskih i suverenističkih pokreta širom Evrope? Da li predsednika Srbije Aleksandra Vučića vidite kao jednog od lidera takve političke struje?

Uspon patriotskih i suverenističkih pokreta nije prolazni trend, već reakcija na sistem koji je politiku denacionalizovao i odgovornost razvodnio. Godinama se suverenitet prikazivao kao opasnost, a sada se vidi posledica. Evropa funkcioniše tehnički, ali je politički prazna. Ti pokreti ispunjavaju vakuum – oni izražavaju želju naroda da ponovo budu subjekti svoje istorije, a ne objekti briselske administracije.
To što ih elite nazivaju „populistima“ samo je način da ih diskredituju. U suštini, oni zastupaju najdemokratskije načelo: da odluke treba da se donose tamo gde se i osećaju njihove posledice. Vučić u tom kontekstu zauzima posebno mesto – nije ideolog, već pragmatičar. Razume da u multipolarnom svetu ni slepo vezivanje za Zapad ni demonstrativno okretanje Istoku nisu rešenja. Suverenitet znači razgovarati sa svima, ali ne zavisiti ni od koga. Upravo ta pozicija čini Srbiju sumnjivom zapadnim birokratama: nije neposlušna, već nezavisna – a to je danas dovoljan razlog da bude proglašena „problemom“.

Kako komentarišete proteste koji su se dešavali u Srbiji i to što su naišli na podršku Evropske unije, iako su imali destabilizujući efekat na institucije? Slažete li se sa ocenom predsednika Vučića da je reč o pokušaju obojene revolucije?

Ti protesti nisu spontani ni isključivo domaći. Oni su deo već poznatog scenarija – kao u Gruziji, Ukrajini ili Jermeniji. Kada neka balkanska država pokuša da vodi nezavisnu politiku, pojavljuju se „civilni pokreti“ koji su organizovani, finansirani i medijski podržani iz inostranstva. To se zove „demokratizacija“, ali u suštini znači – kontrola. Destabilizacijom Srbije šalje se poruka celoj regiji: neutralnost nije dozvoljena. EU i SAD ne prihvataju suveren prostor između Istoka i Zapada. Vučićeva ocena o pokušaju obojene revolucije nije propagandna, već realistična. Mehanizmi su uvek isti – provokacije, medijska kampanja, diplomatski pritisak. Cilj: oslabiti svaku vlast koja ne pristaje na potpunu potčinjenost. Ironija je da oni koji u Briselu govore o „evropskim vrednostima“ podržavaju akcije koje ruše institucije druge države.

U kojim oblastima bi Srbija i Nemačka mogle da unaprede međusobne odnose i postoji li politička volja u Berlinu za dublju saradnju sa Beogradom?

Odnosi Srbije i Nemačke su privredno jaki, ali politički asimetrični. Berlin Balkan i dalje vidi kao periferiju koju treba „evropeizovati“, a ne kao ravnopravan prostor. To je pogrešno. Srbija nije zaostatak, već čvorište između Evrope i Evroazije. Nemačke firme to već prepoznaju – Bosch, Siemens, ZF proizvode u Srbiji jer ovde još postoji industrijska logika. Politički, međutim, vlada nepoverenje, jer svaka srpska odluka koja odudara od briselske linije tumači se kao „proruska“. Umesto moralizovanja, Berlin bi trebalo da se vrati realpolitici – da sarađuje tamo gde se interesi poklapaju. To bi bila prava evropska politika, oslobođena tutorstva Vašingtona.

Kakav je vaš stav prema samoproglašenoj nezavisnosti Kosova i činjenici da veliki broj članica EU, uključujući i Nemačku, priznaje Kosovo, dok druge ne?

Jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova ostaje presedan koji je potkopao međunarodni poredak. Oni koji su 1999. pogazili suverenitet Jugoslavije, a 2008. priznali otcepljenje, otvorili su vrata selektivnoj primeni međunarodnog prava. Zapadne sile koje se zaklinju u „poredak zasnovan na pravilima“ zapravo su ga tada ukinule. Za Nemačku je to bio čin lojalnosti Vašingtonu, ali posledice su dalekosežne: ako se jednom prizna secesija, onda se drugde ne može verodostojno osporavati, ni u Ukrajini, ni u Španiji. Srbija je tu dosledna, brani načelo koje je Evropa sama stvorila – nepovredivost granica. Kosovo nije lokalni problem, već test iskrenosti evropskih vrednosti.

Kako komentarišete svakodnevne represivne mere koje vlasti u Prištini sprovode nad Srbima na Kosovu i Metohiji – hapšenja, oduzimanje imovine, montirane optužnice i pritiske koji primoravaju porodice da se iseljavaju? Smatrate li da Evropska unija pokazuje dvostruke standarde kada je reč o zaštiti prava Srba na Kosovu u poređenju s drugim manjinama u Evropi?

Situacija Srba na Kosovu jeste sramota evropske politike. Dok Brisel govori o ljudskim pravima, ćuti pred svakodnevnim kršenjima tih prava od strane prištinskih vlasti. Policijske akcije, oduzimanja imovine, montirani procesi – sve to se prećutno toleriše. EU primenjuje dvostruke standarde gde je politički korisno, brani manjine, gde smeta njenim planovima, okreće glavu. Sever Kosova živi pod stalnim pritiskom – ekonomski, administrativno i bezbednosno. Cilj je jasan: da Srbi sami napuste teritoriju. Briselski sporazum iz 2013. godine predvideo je autonomna prava za srpske opštine – ništa od toga nije sprovedeno. Umesto posrednika, EU je postala garant statusa kvo, dakle nepravde. Srbija ostaje jedina koja se poziva na međunarodno pravo, dok tzv. „pravila“ Zapada važe samo kada im odgovara. To je najveća tragedija savremene Evrope – gubitak doslednosti i moralnog kompasa.

Pogled redakcije portala Srpski Ugao

Intervju sa Elenom Firc pokazuje koliko su evropska politika i medijska percepcija Srbije podložne stereotipima i pritiscima. U vremenu kada se suverenitet smatra grehom, svaka reč razuma zvuči kao pobuna. Upravo zato, njeni stavovi, ma koliko provokativni delovali, otvaraju prostor za raspravu o onome što Evropa uporno izbegava: pravu nezavisnost mišljenja i odlučivanja.

Don`t copy text!