Igor Crnogorac

Arhiv Vojvodine pokloniće Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ stotinak knjiga iz svoje izdavačke delatnosti. Knjige će u utorak, 31. januara, uručiti direktor Arhiva, Nebojša Kuzmanović.

U svojoj izdavačkoj delatnosti Arhiv ima edicije „Posebna izdanja“,  „Naučnoinformativna sredstva o arhivskoj građi“ i „Studije i ogledi“. Objavljuje i kataloge tematskih arhivskih izložbi dokumenata, kao i zbornike stručnih i naučnih radova sa stručnih skupova svih tipova koje organizuje, ali i druga izdanja u saradnji i saizdavaštvu sa ustanovama kulture, prosvete i nauke iz zemlje i inostranstva.

Bebi paketi januar 5

Svečana sala Gradske kuće još jednom je, danas, bila ispunjena najmlađim i najvažnijim sugrađanima. U tradicionalnoj akciji „Kikindski bebi-klub“ podeljena su čak 163 paketa, bebama rođenim u poslednja tri meseca prošle godine. Ovo je i najveći broj novorođene dece u jednom tromesečju u poslednjih nekoliko godina.

Roditelje i decu pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

– Ovo je najlepši povod da se okupimo. Nema veće odgovornosti, ni važnijeg posla u životu od odgajanja deteta. Grad Kikinda se trudi da vam, u prvim mesecima, pomogne skromnim poklonima. U poslednje tri godine imamo trend povećanja broja novorođene dece, što nas izuzetno raduje. Verujem da, zajedno sa vama, stvaramo lepši ambijent za život u našem divnom gradu. Čestitamo vam svima roditeljstvo – rekao je Lukač.

U protekloj godini rođene su čak 494 bebe u Kikindi. Zanimljiv je podatak da je rođen potpuno isti broj dečaka i devojčica. Grad je, u 2022. godini, za mere socijalne i dečije zaštite izdvojio 196 miliona dinara, od čega je, za “Kikindski bebi-klub”, utrošeno više od četiri miliona dinara.

– Trudićemo se, u narednom periodu, da poboljšamo postojeće i uvedemo nove mere kako bismo osnažili roditelje i decu i razvili socijalnu pomoć i brigu o deci i porodici. Našim najmlađim sugrađanima želimo lepo, srećno i bezbrižno detinjstvo, a roditeljima upućujemo najlepše čestitke – izjavila je nova članica Gradskog veća, zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici, Melita Gombar.

U prepunoj sali Gradske kuće, najmlađim gostima gradonačelnik je uručio pakete u kojima su radosnica, peškir, torba i multifunkcionalna stolica.

Malog Luku iz Kikinde dovela je mama, Ivana Cucin.

– Već smo i za prva dva deteta, dve devojčice, dobili pakete, i lepo su nam poslužili – kaže Ivana.

Kristina Mađarev stigla je iz Novog Miloševa sa bebom Petrom koji je, pre tri meseca, rođen u Kikindi.

– Svaka pomoć i svaki znak pažnje nam znači i zahvalni smo na tome – rekla je Kristina.

Pojedinačna vrednost poklon-paketa je oko osam hiljada dinara. Akcija se sprovodi svaka tri meseca, kontinuirano, od 2014. godine. Pored toga, Grad za prvorođeno dete izdvaja 30 hiljada, i za drugo dete 20 hiljada dinara. Gradska uprava redovno plaća članarinu u „Klubu tri plus“, kako bi i porodicama sa troje i više dece obezbedila popuste i druge pogodnosti za decu.

Uz to, država majkama isplaćuje i roditeljske dodatke: za prvo dete oko 346 hiljada dinara i za drugo oko 306 hiljada, koje se isplaćuju u 24 rate, što je oko 13 hiljada dinara mesečno. Majke deset godina dobijaju mesečno više od 15 hiljada za treće, odnosno 23 hiljade dinara za četvrto dete.

Knjiga solidarnosti 2

U biblioteku Osnovne škole „Ivo Lola Ribar“ u Novim Kozarcima stiglo je, za praznik Svetog Save, više od 700 knjiga. Dar je deo programske akcije „Knjiga solidarnosti, koju RTS ostvaruje već duže od pola veka.

– Prva akcija bila je 1972. godine u Lukovdolu, rodnom selu Ivana Gorana Kovačića. Organizovali su je tadašnji urednik Radio Beograda, Božidar Timotijević, i pesnikinja Desanka Maksimović – kaže Mihailo Šćepanović, urednik akcije.

„Knjiga solidarnosti“ je velika, plemenita i plodna akcija darivanja knjiga bibliotekama u manjim mestima, nagrađena je Vukovom nagradom i mnogim drugim društvenim priznanjima, kaže Šćepanović.

Ističe da knjige obezbeđuju slušaoci i gledaoci RTS-a iz svojih fondova, ali i velike izdavačke kuće, Biblioteka grada Beograda i Narodna biblioteka, koje svesrdno pomažu da svaki naslov nađe svoje mesto i svrhu.

– Ove godine počeli smo za Savindan, u školi u Novim Kozarcima. Poklonili smo više od 700 knjiga, uglavnom školske lektire, beletristike, knjige za učenike, nastavnike i roditelje đaka. Škola je prelepa, dečica su izuzetno talentovana i znatiželjna i radujemo se ovoj poseti, koja nije prva i Banatu – rekao je Šćepanović.

Đaci novokozaračke škole pripremili su priredbu za goste. Donaciju je preuzela direktorica, Dragana Radujko.

– Biblioteka je značajno mesto za našu školu, svi đaci imaju članske karte i svi posećuju biblioteku. Imamo 85 učenika, a u našem književnom fondu je pet hiljada knjiga. Ovaj poklon će veoma poboljšati rad biblioteke, deca će imati više sadržaja za čitanje i sigurno je da će dobro doći i zaposlenima u Školi – rekla je Radujko.

U školskoj biblioteci bilo je i nekoliko čitalaca koji su se veoma obradovali darovima i odmah pronašli interesantne naslove.

Ilija Stupar pronašao je knjige iz svoje sfere interesovanja.

– Volim da čitam naučnu fantastiku. U našoj, školskoj biblioteci, nije bilo mnogo knjiga iz ove oblasti. Sada vidim da su stigle i srećan sam što ću moći da ih pročitam.

Jedan od redovnih čitalaca je i Nina Iličić. Ona je pronašla knjigu koja joj se  posebno sviđa jer je gledala crtani film na istu temu.

– Bibliotekarka mi kaže da sam ja najbolji čitalac u školi, sviđa mi se što su došle nove knjige koje mogu da pročitam, da iz njih saznam mnogo novih stvari i da ih upišem u dnevnik čitanja – rekla je Marina Tokić.

Ognjen Ostojić obradovao se knjizi o fudbalu i izrazio želju da još naslova na ovu temu stigne u školsku biblioteku.

– Misija akcije i ovoga puta je ispunjena – knjige će služiti školi, deci, roditeljima, i meštanima. Gutenbergova galaksija sigurno neće brzo nestati, bez obzira na nove tehnologije, knjiga je ipak knjiga i to nas raduje – kaže Šćepanović.

Bilans akcije za 50 godina trajanja je impozantan: više od dva miliona knjiga  poklonjeno je bibliotekama u dve hiljade sela i varošica. U vreme SFRJ obnovljeno je i 16 biblioteka naših ljudi u inostranstvu. „Knjiga solidarnosti“ ostavlja trag u životima čitalaca i na zaboravlja ih, ma gde bili.

svetosavska akademija

Svetosavska akademija održana je večeras u Kikindi, u sali Narodnog pozorišta, prvi put u zajedničkoj organizaciji Kikindskog namesništva Srpske pravoslavne crkve i Gradske uprave.

Zajedničkoj proslavi prisustovali su gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, sveštenstvo Kikindskog namesništva, direktori škola i mnogobrojni gosti.

– Siguran sam da ćemo zajedno i u budućnosti negovati duhovnost, mir i stabilnost, i da ćemo tako, mnogo mudriji, sva iskušenja zajedno lakše prebroditi. Čestitam praznik uz želju da ga slavimo u zdravlju i berićetu – rekao je Lukač.

Svoj doprinos proslavi dale su institucije i ustanove kulture kako bi, još jednom, u svečanom činu, podsetili na delo i nasleđe najvećeg srpskog svetitelja, kao i na značaj stvaranja veza i podrške, u duhu svetosavlja.

– Značaj Svetog Save nemerljiv je za našu naciju, ali i za čitav hrišćanski svet. Bilo je i pre Svetog Save prinčeva, monaha i arhiepiskopa, ali ono što ga izdvaja je to da je on je sebe ohristoličio, zato su njegova dela toliko značajna – za crkvu, prosvetu, ali i narodnu tradiciju – izjavio je protonamesnik Boban Petrović.

Svečanoj akademiji prehodio je likovni i literarni konkurs o Svetom Savi. U programu proslave nastupili su Hor „Atendite“, Hor „Sveti Josif Temišvarski“, Ženska pevačka grupa „Gusala“, glumac Mihailo Laptošević i đaci osnovnih škola „Žarko Zrenjanin“, „Sveti Sava“, „Jovan Popović“ i „Đura Jakšić“.

 

penzioneri

Kikindsko Udruženje penzionera danas je obeležilo svoju slavu, Svetog Savu. Proslavi je, sa saradnicima, prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, koji je i kum Slave.

– Uvek mi je zadovoljstvo i čast da mogu da posetim Udruženje penzionera. Veza između Gradske uprave i Udruženja je na izuzetno visokom niou. Nama, koji vodimo grad, iskustvo i mudrost starijih sugrađana veoma mnogo znači i ovu  dobru saradnju ćemo nastaviti. Želim svima mnogo zdravlja i porodične sreće, i da nam pomognu da savladamo sve izazove koji su pred nama, da zajednički gradimo još bolju Kikindu – rekao je Lukač.

Predsedniku Udruženja penzionera, Milanu Perizu, gradonačelnik je uručio poklon, ikonu Svetog Save.

– Udruženje obeležava slavu posle tri godine pauze. Velika mi je čast da nam je kum Slave gradonačelnik koji, sa svojim timom, ima veliko razumevanje za nas i  pomaže nam da radimo u interesu naših članova – rekao je Periz.

U programu proslave nastupili su đaci Osnovne škole „Vuk Karadžić“ i hor Udruženja, „Sunčana jesen“. Obred rezanja slavskog kolača bogoslužio je protojerej-stavrofor Jovan Silaški, koji je održao i prigodnu prazničnu besedu.

Kikindsko Udruženje penzionera ima oko sedam hiljada članova. Pored snabdevanja namirnicama i ogrevom, boravka u banjama i druženja, našim sugrađanima u trećem dobu dostupne su i horske, folklorne i sportske aktivnosti. Svim članovima čestitamo današnji praznik!

 

GUM 1

Samo nekoliko dana do isteka roka za prijavljivanje polaznika i početak rada sa njima, članove Umetničke škole „Gusani u magli“ zatekli smo u pripremi posebnog prostora za rad.

Ovo je nova umetnička škola u Kikindi. Članovi Humanitarnog teatra „Gusani  u magli“, završili su umetničke akademije i vratili se kući. Želeli su da sugrađanima ponude da probude i razviju svoje talente.

Za nekoliko dana, ovu želju počeće i da ostvaruju.

Mentori u dramskoj i likovnoj radionici su Stefan Ostojić, akademski glumac, Sonja Beloš, akademski vajar i Nikola Gajić, akademski slikar.

Da uče, igraju se, i stvaraju, dobrodošli su svi od sedam do 107 godina, i već se formiraju različite uzrasne grupe.

Prijavljivanje i dodatne informacije o Umetničkoj školi: mejl –  skola@gusaniumagli.rs, Instagram – @gusaniumagli. Rok za prijavu je 28. januar.

„Gusani“ su ponovo kod kuće, spremni su i jedva vas čekaju!

 

Sveti Sava

Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Savu, prvog arhiepiskopa srpskog, koji se smatra jednom od najznačajnijih ličnosti srpske istorije. Sveti Sava, prosvetitelj i tvorac zakonodavstva, začetnik je srpske srednjovekovne književnosti i zaštitnik prosvetnih ustanova.

Rođen je 1169. godine, kao najmlađi sin srpskog župana Stefana Nemanje. Svetovno ime bilo mu je Rastko. Odrekao se svetovnog života i zamonašio se veoma mlad, na Svetoj Gori. U Srbiju se vratio 1208. godine, da izmiri zavađenu braću. Bavio se prosvetiteljskim radom, prenoseći osnovne verske i svetovne pouke.

U Studenici je 1209. godine osnovao bolnicu, prvu na području srpske države. Izborio se za autokefalnost srpske crkve, a patrijarh ga je imenovao za prvog srpskog arhiepiskopa.

Njegova najznačajnija dela su: “Žitije Svetog Simeona”, “Karejski tipik”, “Hilandarski tipik” i “Studenički tipik”, i “Zakonopravilo”.

Umro je u Trnovu 25. januara 1236. godine, na povratku sa hodočašća u Jerusalim, posle jedne diplomatske misije za bugarsku arhiepiskopiju. Glas o smrti Rastka Nemanjića stigao je u Srbiju 27. januara, pa se u SPC na taj dan služe liturgije. Njegove mošti su, iz Trnova, prenete u Srbiju i sahranjene u manastiru Mileševi 1237. godine.

Savin kult je u narodu bio jak zbog čega je u vreme Banatskog ustanka, 1594. godine, veliki vezir Sinan-paša naredio je da se mošti Svetog Save odnesu iz manastira Mileševe i spale u Beogradu, na Vračaru.

Sveti Sava snatra se zaštitnikom svih pastira i stoke, pa se na njegov praznik ona nekad puštala sama na ispašu.

Savindan se obeležava u svim školama u Srbiji kao radni, ali nenastavni dan – školska slava. Prva proslava Svetog Save kao školskog zaštitnika održana je 1812. u Zemunu, odakle se brzo proširila u sve delove srpstva, a himna Svetom Savi prvi put je izvedena 1839. u Segedinu. Sveti Sava je ustanovljen kao školska slava 1840. godine.

Sveti Sava 7

Za učenike i nastavnike u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ sutra je Dan škole i školska slava. U Narodnom pozorištu, tim povodom, večeras je održana svečanost na kojoj su dodeljena najviša priznanja Škole, Plakete „Sveti Sava“.

– To je priznanje koje, svake godine, dodeljujemo najboljim učenicima osmog razreda, onima koji će, na kraju školske godine, poneti i titulu vukovca i koji, svojim predanim radom i zalaganjem zaista to i zaslužuju. Ova svečanost je naš način da im se odužimo i da se zahvalimo njima, njihovim roditeljima i nastavnicima – rekla je direktorica Škole, Gordana Rackov.

Plakete su dobili: Helena Grujić, Tamara Đorđević, Rastko Popović, Matija Gligorin, Aleksandar Kuga, Lena Mitrović, Milana Stijelja, Tisa Felbab, Stefan Varga i Jovan Markuš.

– Nedostajaće mi moja škola. Provela sam zaista lepe trenutke u pripremama za takmičenje i druženju. Nisam još sigurna šta ću raditi u životu, imam vremena da odlučim – kaže Helena Grujić.

Matija Gligorin kaže da je trud doneo rezultate, a zatim i nagrade.

– Veoma sam ponosan – kaže Matija. – Upisaću Gimnaziju ili Tehničku školu. Želim da budem uspešan u onome što volim i da lepo živim.

Troje dobitnika Plaketa nedavno je dobilo i pohvale Pokrajinske vlade: Helena i Rastko za uspehe iz fizike, Matija za uspehe iz geografije.

Svečanosti su prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave, gradonačelnik Nikola Lukač i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe, Bogdan Tasovac. Gradonačelnik je uputio čestitke đacima i svim zaposlenima u Školi.

– Đacima želim da prihvate znanje svojih učitelja i da budu dobri ljudi, da budu ponos svojih roditelja, da vole svoj grad i da na dostojan način predstavljaju svoju Školu i svoj grad. Neka uvek bude zdravlja i osmeha dečijih i lepih sećanja na najlepše, đačkog doba – rekao je Lukač.

Na večerašnjoj svečanosti, pred punom salom roditelja, nastavnika i đaka Škole, nastupili su hor, recitatori i muzičari. Prilikom dodele Plaketa, emitovani su intervjui sa dobitnicima.

Sveti Sava je školska slava i sutra će biti proslavljena u svim obrazovnim ustanovama. U školi koja nosi njegovo ime, međutim, proslava traje nekoliko dana – organizovani su sajam nauke, sportske aktivnosti i, prvi put, radionica ikonopisanja. Na priredbi koja će se sutra održati u Školi, najboljima u ovim aktivnostima biće dodeljene diplome.

Osnovna škola „Sveti Sava“ ima više od 500 učenika u 24 odeljenja. Osnovana je 1960. godine pod imenom „Moša Pijade“. Od 1994. godine nosi naziv prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.

 

Biblioteka 2

Kikinđani čitaju više od prosečnog građanina Srbije. Po državnom proseku, članovi javne biblioteke čine tri odsto populacije, dok je u našem gradu taj procenat 3.5. U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ saznali smo još jednu zanimljivost, a to je izbor naslova. Naime, novi čitalački trend se promenio – američki naslovi mesto su ustupili stručnoj literaturi.

– Sada su najčitanije knjige iz oblasti popularne psihologije i iz istorije, ali ne romansirane, memoari ili biografije, već stručna literatura iz ove oblasti – kaže Dunja Brkin Trifunović, organizatorka kulturnog programa u Biblioteci. – Naši čitaoci proučavaju istoriju – veoma je popularno delo „Semper idem“ Đorđa Lebovića, takođe knjige Luke Mičete. Svakako se više čitaju dela domaćih pisaca – pored istorijskih, epska fantastika, detektivski romani. Čitaoci ljubavnih romana i dalje najviše traže knjige Jelene Bačić Alimpić, kao i Lusinde Rajli, za koje uvek imamo liste čekanja. Među piscima trilera, najpopularniji su Ju Nesbe i Džejms Paterson. Od naših autora, veoma su tražena sva dela Vlade Arsića, čije knjige nikada nisu na policama, zatim dela Mirjane Mitrović, Marije Jovanović i Branislava Jankovića.

Ona dodaje da je prošle godine uočeno da su se mnogi čitaoci interesovali za knjige o Pokretu Crna ruka i o Majskom prevratu. Takođe, uvek je tražena trilogija „Nemanjići“ Vladimira Kecmanovića i Dejana Stojiljkovića. Dunja Brkin Trifunović kaže da se novi izbori čitalaca poslednjih godina možda mogu povezati sa temama TV serija i filmova koji se snimaju kod nas.

Mladi čitaoci, članovi Dečijeg odeljenja Biblioteke, takođe imaju svoje favorite. Školarci čitaju lektiru u toku raspusta, a još mlađi imaju omiljene slikovnice.

– Najtraženiji naslovi su: „Agi i Ema“ Igora Kolarova, „Leto kada sam naučila da letim“ Jasminke Petrović, „Cipela na kraju sveta“ Dejana Aleksića i „Miš lavljeg srca“ Rejčel Brajt. Veoma su popularne slikovnice s porukom, takozvane terapeutske slikovnice koje rešavaju neke probleme u dečijem uzrastu.

Literatura se više ne nabavlja samo dva puta godišnje, kako je to ranije bilo regulisano. Sada je moguće kontinuirano obogaćivati fond tokom čitave godine, pratiti nova izdanja i želje čitalaca, kaže naša sagovornica. Za ove namene koriste se sopstvena sredstva, kao i novac koji Biblioteka dobija iz pokrajinskih i republičkih fondova.

Bibliotekari su posebno ponosni na činjenicu da imaju veliki broj aktivnih, stalnih korisnika, kao i da svi ogranci rade dobro, uz napomenu da su najbolji u Bašaidu i Mokrinu u kojem je, već dve decenije, aktivna i, uspešna i nagrađivana, dramska sekcija.

Cena članarine dugo se nije menjala. Na godišnjem nivou je 400 dinara za decu i studente, 500 dinara za odrasle, a porodična iznosi 350 dinara po članu. Biblioteka je i članica Kluba tri plus, pa porodice sa troje i više dece imaju dodatni popust i za njih je cena 200 dinara po osobi.

– Mi smo porodica sa našim čitaocima, posebno sa decom i starijim korisnicima. Znamo njihove navike, želje i potrebe i to nam, svima, mnogo znači – kaže Dunja Brkin Trifunović.

Ona podseća da, uprkos novim tehnologijama, vrednost knjige ostaje nenadmašna;  knjige mogu da leče, da nas uteše i da nas nateraju da se zapitamo, što nam je, svima, ponekad potrebno. Ili, kako kaže, sve to može da se sažme u preciznu misao pisca Nila Gejmana: „Gugl može dati hiljadu odgovora, ali bibliotekar daje onaj pravi“.

udes slike sredjena

U Kikindi se danas, nešto pre 15 sati, dogodila saobraćajna nezgoda koja je, na sreću, završena samo sa materijalnom štetom. U sudaru su učestovali vozači putničkih automobila “BMW” i “Audi”.

Udes se dogodio na samoj raskrsnici ulica Dimitrija Tucovića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića, iako je semaforska signalizacija bila uključena. Pretpostavlja se da je do kontakta dva vozila došlo zbog loše procene širine kolovoza.