Igor Crnogorac

vatrogasci (2)

Gradsko vatrogasno takmičenje danas je, na pomoćnom terenu OFK „Kikinda“, okupilo 24 ekipe dobrovoljnih vatrogasnih društava sa teritorije grada, sa ukupno 264 takmičara. Nadmetanje u vatrogasnim veštinama organizuje se svake druge godine, a ovoga puta njihov sastav uliva mnogo optimizma, kaže Erne Talpai, predsednik Gradskog vatrogasnog saveza Kikinda.

– Imamo četiri ekipe podmlatka i juniora više nego prošle godine, znači da dobrovoljno vatrogastvo živi i imaće ko da nas zameni, što mi je veoma drago – rekao je Talpai. – Za ovo takmičenje ekipe su se pripremale mesec dana. Zadovoljni smo organizacijom u kojoj nam je pomogla Gradska uprava.

U ime lokalne samouprave takmičare i organizatore je pozdravio član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Nebojša Jovanov.

– Grad će uvek podržavati dobrovoljna vatrogasna društva jer smo ih prepoznali kao izuzetno važne partnere. To su ljudi koji ulažu svoje vreme i pod rizikom su da žrtvuju i svoje živote radi zaštite drugih života i materijalnih dobara. Zato je najmanje što možemo da učinimo to da im maksimalno izlazimo u susret. Ohrabruje nas broj mladih članova, što govori u prilog tome da dobrovoljna vatrogasna društva imaju budućnost za koju će upravo oni nastaviti da se bore – istakao je Jovanov.

Ekipe, podeljene po uzrastima, nadmeću se u veštinama prilagođenim godinama – u razvlačenju creva, savladavanju prepreka, preciznosti u rukovanju vatrogasnim aparatima.

Svoje predstavnike na takmičenje su poslale, osim kikindskog, i društva iz svih sela osim Nakova i Banatskog Velikog Sela. Najviše ekipa ima Mokrin – osam, sledi Sajan sa šest takmičarskih grupa. Prvi put, kažu organizatori, nastupaju i žene iz ovog mesta, starije od 30 godina.

Najviše prvih mesta pripalo Sajancima

Prema postignutim rezultatima, ubedljivo najbolji su bili članovi DVD iz Sajana. Oni su osvojili prva mesta u kategorijama Podmladak i Juniori – muškarci, i žene – u kategoriji Seniori B. U kategorijama Seniori A – žene i Seniori B – muškarci, pobedu su odneli Kikinđani. Mokrinčani su postigli najviše bodova u kategoriji Podmladak – ženske ekipe, dok su među juniorkama, najbolje bile devojke iz Bašaida. U kategoriji Seniori A – muške ekipe, trijumfovali su članovi DVD iz Ruskog Sela.

Rusko Selo biće domaćin okružnog takmičenja

Najbolji na Gradskom takmičenju, nadmetaće se na regionalnom nivou 18. juna u Ruskom Selu. Pobednici u kategorijama podmlatka i juniora sa tog nadmetanja, predstavljaće okrug na državnom prvenstvu koje će biti organizovano od 15. do 17. jula u Novom Sadu.

U Gradskom vatrogasnom savezu nadaju se da će mladi članovi ponoviti uspeh iz 2021. godine kada su, na republičkom takmičenju imali tri ekipe i dobili dve medalje. Dečaci iz Mokrina tada su osvojili srebro, a devojčice iz Bašaida bronzanu medalju. Seniori iz Ruskog Sela su, ukupnom plasmanu, bili zauzeli četvrto mesto.

Da su dobrovoljna vatrogasna društva veoma značajna za zajednicu pokazuje i činjenica da sada svako društvo mora da ima i jedinicu opšte namene, posebno obučenu za vanredne situacije što ih, kažu, približava rangu profesionalnih vatrogasaca. I njihovim aktivnostima iz ljubavi daje dimenziju društveno-korisnog i neophodnog.

DVD Kikinda

Gradsko vatrogasno takmičenje biće održano sutra na pomoćnim terenima OFK Kikinda. Očekuje se učešće oko 300 takmičara iz devet dobrovoljnih vatrogasnih društava sa područja grada.

Podeljeni u uzrasne kategorije, nadmetaće se na poligonima i u korišenju vatrogasne opreme. Takmičenja počinju u 9 sati.

Maturantski ples 1

Svečano i emotivno bilo je danas na „Maturantskom plesu“ na Gradskom trgu. U organizaciji Kulturnog centra, plesu sa Evropom Kikinda se pridružila 16. put. Na početku manifestacije održan je minut ćutanja stradalima i pušteni su beli baloni.

Na plesu maturanata učestvovalo je oko 400 učenika završnih godina svih srednjih škola uz goste, osmake, članove Baletske škole Kulturnog centra i mnogobrojnu publiku. Od kada je ples maturanata prvi put održan u našem gradu, pre 15 godina, gotovo osam hiljada mladih je, na ovaj način, obeležilo kraj jednog perioda zajedničkog školovanja i života.

 

– Mladi ulaze u novo doba koje će, svakako, biti neizvesnije. Grad Kikinda misli na njih, podržava ih u novim idejama i realnosti koja je oko nas. Poručujemo im da čuvaju jedni druge, da budu ponos svojih roditelja, škola i grada. Mi ćemo učiniti sve da stvorimo još bolje uslove za život i rad u najlepšem gradu na svetu i želimo da se, posle sledeće faze svog života, vrate – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač, koji je, sa saradnicima, učestovao na manifestaciji.

Manifestaciju pod nazivom “Evropski festival kadrila inicirao je Plesni savez Slovenije 2001. godine. Prvi su sa Evropom počeli da plešu maturanti iz Kraljeva, 2005, a zatim su se priključili i mnogi drugi gradovi.

U ovom projektu do sada su učestvovali maturanti iz Slovenije, Češke, Slovačke, Mađarske, Hrvatske, Austrije, Makedonije, Crne Gore, Bugarske, Estonije, Turske…

Ujedinjeni u radosti zajedničkog odrastanja, poslali su poruku – sada i u svakom uzrastu važni su drugarstvo, bliskost i jedinstvo.

Pedagoška

Uoči upisa u Visoku školu strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Kikindi, iz ove ustanove za subotu, 27. maj, od 12 do 14 sati, najavljuju još jedan Dan otvorenih vrata.

U razgovoru sa nastavnicima i članovima Studentskog parlamenta budući studenti moći će bliže da se upoznaju sa programima i nastavnim i vannastavnim aktivnostima Škole.

VŠSSOV upisuje studente na trogodišnje osnovne i na master studije koje traju dve godine. Za osnovne studije ukupno ima 120 mesta – 95 na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta i 25 na smeru strukovni vaspitač za tradicionalne igre.

– Očekujemo da nam Pokrajinski sekretarijat odobri istu kvotu za budžetske korisnike kao i prošle godine – 50 mesta na osnovnim studijama i dva na masteru. Prošle školske godine smo, kao budžetske korisnike, upisali 45 studenata na predškolskom smeru i pet na tradicionalnom– kaže direktorica Škole, Angela Mesaroš Živkov.

Predstojeći upis, napominje, mogao bi da bude i poslednja prilika za zainteresovane sa trogodišnjim srednjim obrazovanjem da upišu smer za tradicionalne igre jer se, za narednu školsku godinu, najavljuje polaganje državne mature i tada to više neće biti moguće.

Upis na doškolovanje je za one koji su studirali na Višoj školi za obrazovanje vaspitača kako bi završili i treću godinu, što im omogućava da upišu master studije.

Za studente koji su u radnom odnosu, organizovana je i konsultativna nastava subotom. Studenti iz drugih gradova mogu da budu smešteni u Učeničkom domu i ako nisu na budžetu.

Važno je istaći da su diplome ove Škole priznate u inostranstvu bez polaganja razlike ispita. Osim u predškolskim ustanovama, svršeni studenti imaju mogućnost zaposlenja i u ustanovama za pružanje pomoći mentalno manje razvijenim osobama i kao lični asistenti.

Samofinansirajući studenti godinu plaćaju 54 hiljade, a na masteru je cena 75 hiljada dinara. Škola odobrava plaćanje u 10 mesečnih rata.

Konkurs za upis biće otvoren krajem maja. Sve dodatne informacije mogu se dobiti na broju 0230 422 423 ili putem mejla vsssovki@vaspitacka.edu.rs.

balon 2

U toku popodnevnih sati, ako vremenski uslovi budu dozvoljavali, biće postavljen balon na Gradskom trgu, za one koji budu želeli da se fotografišu.

Letenje balonom će biti izvodljivo ukoliko vremenski uslovi to dozvole, o čemu poslednju reč ima pilot balona. Leteće se u ranim jutarnjim i kasnim popodnevnim satima, najviše dva puta u toku dana sa Starog jezera, saopšteno je iz Turističke organizacije Grada.

Građani koji će leteti biće pozivani telefonom nekoliko sati ranije, nakon potvrde pilota balona da su vremenski uslovi dobri za bezbedno letenje.

Iz Turističke organizacije takođe navode da, zbog izuzetno velikog interesovanja građana za letenje, na žalost neće svi koji su to želeli i biti u mogućnosti da osete čari letenja, zbog čega se organizatori izvinjavaju.

Makovo Lunga 4

Ozvaničenje prelaska milionitog putnika na međunarodnom graničnom prelazu Nakovo-Lunga proteklo je u znaku inicijative da ovaj prelaz bude otvoren 24 sata i da se dozvoli prolazak autobusa i drugih kategorija vozila. Ovo bi, zaključeno je, umnogome pomoglo radnicima koji svakodnevno prelaze granicu putujući na posao u tri smene, poslodavcima i investicionim potencijalima Kikinde i čitavog okruga.

Milioniti prelazak zabeležen je pre nekoliko dana, bila je to hrvatska državljanka sa pasošem Evropske unije. Danas je ovaj jubilarni prelazak obeležen uz posetu zvaničnika.

Susretu na graničnom prelazu prisustvovali su gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, predstavnici Severnobanatskog upravnog okruga, Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva za evropske integracije, Uprave granične policije i Carine Republike Srbije, Ambasade Rumunije u Beogradu, Granične policije Rumunije, Prefekture Županije Timiš, Kompanije „Zopas“ i lokalnih pograničnih opština.

– Značaj ovog graničnog prelaza nemerljiv je za Kikindu, za pograničnu zonu i za čitav region – istakao je gradonačelnik Lukač. – Mi smo ponovo nadležnim institucijama preneli zahtev i molbu da prelaz bude stalno otvoren. Svako sa ovog skupa, sa obe strane, učiniće sve što može da zajednički ostvarimo san koji je realan i da budemo bliži jedni drugima, da povećamo investicione potencijale, kao i da unapredimo saradnju i prijateljstvo.

Osim u radnom vremenu, ograničenje koje sada postoji je i u kategoriji vozila kojima je dozvoljen prelaz, a to su: putnički automobili, bicikli, motocikli i laka teretna vozila do 3,5 tone, ali ne i autobusi.

Sama činjenica da je, za nepunih sedam godina, ovde zabeleženo milion prelazaka, znak je da postoji potreba za stalno otvorenim prelazom, zaključili su danas i prisutni rumunski prijatelji.

– Ovo je važan jubilej, nadam se da će u budućnosti granicu Nakovo-Lunga više prelaziti i putnici druge nacionalnosti. Daćemo sve od sebe da ovaj granični prelaz radi 24 sata kako bi se i povećao broj prelaza – rekla je zamenica ambasadora Rumunije u Beogradu, Anka Popa.

Međunarodni granični prelaz Nakovo–Lunga trajno je zvanično otvoren 8. novembra 2014. godine. Do početka pandemije, zabeležen je stalni porast broja putnika. Najprometnija je bila 2018. godina, kada je bilo 193 hiljade prelazaka

Sa partnerima iz Rumunije do danas je realizovano ili je u toku ostvarivanje devet pregoraničnih projekata, ukupne vrednosti gotovo tri miliona evra. Zajednički nastup pred evropskim fondovima značajno je unapredio životne uslove Kikinde i mesta u Rumuniji. U ovom trenutku realizuju se tri, iz oblasti vanrednih situacija, zdravstva i revitalizacije životne sredine.

 

 

Olga Jevrić 1

Izložba „Olga Jevrić – kompozicija i struktura”, upriličena povodom stogodišnjice rođenja istaknute jugoslovenske i srpske vajarke, legatora, prve i jedine žene vajara, redovnog člana SANU, postavljena je u Salonu Muzeja „Tera“.

– Velika nam je čast što imamo priliku da ugostimo izložbu Olge Jevrić radovima iz legata SANU i iz Kuće legata. Olga Jevrić je veliki avangardni stvaralac koji je, svojim radom i zalaganjem, mnogo doprinela da se skulptura, posebno kada je reč o ženskom umetničkom stvaralaštvu, probije na umetničku scenu. Naša je čast što Kikinda ima priliku da veliki opus od bezmalo 70 radova, koji hronološki prikazuju njeno stvaralaštvo, ugosti u prostoru Salona Muzeja. Olga Jevrić bila je učesnica Međunarodnog simpozijuma „Tera“ 1991. godine i tom prilikom je kreirala radove koji se nalaze na ovoj izložbi. Takođe, naš fundus obogatila je svojim stvaralaštvom, imenom i statusom – kaže istoričar umetnosti Verica Nemet, kustos u Centru za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“.

Izložba je ineteraktivna, sadrži i ku-ar kodove pomoću kojih se mogu videti legati Olge Jevrić u SANU i u Kući legata, kao i vidomaterijale, snimljene u toku njenog života.

Postavka radova ove velike umetnice dostupna je posetiocima do kraja maja, od utorka do subote, od 10 do 16 sati.

kiša odvod

Od sinoć do jutros u sedam sati, u Kikindi je palo 34 litra kiše po kvadratnom metru, saznajemo u kikindskoj Meteorološkoj stanici.

Kol-centar JP „Kikinda“ nije primio nijednu prijavu građana o zagušenju amosferske kanalizacije. Ipak, ovog jutra interventna ekipa je na terenu u Mikronaselju, gde je ostala voda na prilaznom putu pijaci iz Svetosavske ulice.

– Događa se da, sa kišom, u odvode uđe i zemlja, granje i lišće i onda je neophodno da intervenišu naše ekipe sa mehanizacijom i odguše odvod – kaže Ivana Petrović PR ovog javnog preduzeća.

Ukoliko postoji potreba za intervencijom, građani to mogu da prijave na broj 0230 422 760 do 15 sati, ili dežurnoj službi na brojeve 062 884 48 91 i 062 884 48 88.

Nakovo-Lunga

Grad Kikinda će sutra, 18. maja, ozvaničiti prolazak milionitog putnika na Međunarodnom graničnom prelazu Nakovo–Lunga od dana njegovog trajnog otvaranja 2014. godine.

Događaju će prisustvovati gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima, predstavnici Severnobanatskog upravnog okruga, Ministarstva spoljnih poslova, Ministarstva za evropske integracije, Uprave granične policije i Carine Republike Srbije, Ambasade Rumunije u Beogradu, Granične policije Rumunije, Prefekture Županije Timiš i lokalnih pograničnih opština.

Međunarodni granični prelaz Nakovo–Lunga trajno je zvanično otvoren 8. novembra 2014. godine i, do početka pandemije, zabeležen je stalni porast broja putnika. Otvaranjem prelaza bitno je unapređena prekogranična saradnja  Kikinde sa susednim pograničnim mestima, posebno sa Temišvarom, centrom Županije Timiš.

Do danas je realizovano devet pregoraničnih projekata, od kojih su najznačajniji upravo oni u vezi sa graničnim prelazom. Izgrađena je nedostajuća infrastruktura na samom prelazu, zatim biciklistička staza sa solarnom rasvetom i video-nadzorom od Kikinde do graničnog prelaza, rekonstruisano je 1.800 metara državnog puta ka granici.

Takođe, zahvaljujući trajno otvorenom Međunarodnom graničnom prelazu, italijanska grupacija „Zopas“ koja u Rumuniji posluje u Velikom Semiklušu i Temišvaru, otvorila je 2016. godine fabriku u Kikindi, u kojoj radi 650 ljudi, i još oko 200 naših sugrađana  zaposleno je u njihovoj fabrici u Velikom Semiklušu.

vino 1

Burgundac Vinarije „Kepul“ iz Iđoša proglašeno je za najbolje belo vino u profesionalnoj konkurenciji na desetom ocenjivanju vina Banata. U Kaštel „Ečka“ stigla su vina iz svih krajeva ove regije, a nagrade su prvi put dodeljene i u profesionalnoj i u amaterskoj kategoriji.

Takmičarima je pripalo šest trofeja, četrnaest zlatnih i veliki broj srebrnih i bronzanih medalja. Iđoško vino iz 2022. ponelo je trofej za najbolje belo vino, za najbolje crveno vino proglašen je „Kaberne Sovinjon 2019“ vinarije „Galot“ iz Banatskog Karlovca, a za najbolji roze – „Ronde Roze 2021“ vinarije „Dragić“ iz Zrenjanina.

U amaterskoj konkurenciji za najbolja vina proglašena su: belo vino „Garaže Zvekić“ iz Zrenjanina, crveno vino Ivana Uroševića, i roze Vinarije Dragan.

Uzorke su ocenjivala dva sudijska panela kojima su predsedavali dr Vladimir Puškaš i enolog Srđan Lukajić.

Ocenjeno je da se vidi napredak u kvalitetu vina, posebno među amaterima i da Banat ima potencijala za osnivanje još novih profesionalnih vinarija. Manifestaciju je organizovao Klub vina iz Zrenjanina.

Dodela trofeja biće upriličena u subotu 20. maja, na Vinskom festivalu u Gradskoj bašti u Zrenjaninu, kada će posetioci moći i da probaju nagrađena vina.