Igor Crnogorac

MS ronjenje 2

Šetnja u Kikindi, održana pre nekoliko dana povodom obeležavanja Svetskog dana borbe protiv multiple skleroze, bila je prilika da gosti kikindskog Udruženja, pristigli iz Bora, Valjeva i mnogih gradova u Vojvodini, prvi put zarone i osete blagodeti ovog sporta. Udruženje obolelih od multiple skleroze (MS) i Ronilački klub „Orka“ u Kikindi jedini u državi redovno održavaju treninge za ljude koji se bore sa MS-om.

– Sutradan, posle šetnje „Svaki korak je pobeda“, organizovali smo, sa  prijateljima iz „Orke“, plivanje i ronjenje na našem bazenu. Bila je ovo izuzetna prilika da ljudi sa MS-om prvi put osete značajno terapeutsko dejstvo ovih sportova, što je za njih bilo izuzetno iskustvo – kaže Brankica Miškov, predsednica kikindskog Udruženja.

Ona podseća da su saradnju sa „Orkom“, na inicijativu predsednika ovog kluba, Stojana Bogosavljeva, započeli još 2017. godine.

– Kikindski ronilački klub sertifikovan je za rad sa invalidima, došli su kod nas da nam predstave ronjenje i da nas pozovu na treninge. Trenutno troje aktivno roni, a mnogi dolaze na treninge plivanja ovog kluba. Ronjenjem se aktiviraju svi mišići, kičma je ispravljena zbog pritiska pod vodom i možemo sve. Najbolje od svega je to što nas prihvataju kao jednake – dodaje Brankica koja je prva žena sa invaliditetom, sertifikovani ronilac u Srbiji.

Brankica je, takođe, završila kurs za pomoć instruktoru za rad sa osobama sa invaliditetom. Želja joj je da se kandiduje za Paraolimpijske igre u plivanju, ali to nije moguće jer se MS ne prepoznaje kao invaliditet. Ova činjenica, nažalost, onemogućava svima koji se bore sa tom bolešću i da ostvare prava na besplatna pomagala i banjska lečenja. Brankica Miškov se, međutim, ne predaje. Aktivna je u naporima da se nepravda ispravi.

– Mi dobijamo pomagala za hodanje tek pošto bolest uznapreduje u paraplegiju, kada nas smatraju invalidima. Na sreću, pomaže nam Crveni krst, koji nam izdaje pomagala na revers – objašnjava Brankica.

Ona sama tri puta nedeljno pliva i roni. Svojom energijom i neodustajanjem, pokretačka je snaga u svom udruženju, ali i najlepši primer borbe za što bolji kvalitet života.

Duhovi 1

Duhovi se praznuju 50 dana posle Vaskrsa, pa se zovu i Pedesetnica. Na Pedesetnicu se svetkuje spomen na silazak Svetog Duha u Jerusalimu na apostole. To je jedan od najveličanstvenijih hrišćanskih praznika još iz apostolskog vremena.

Naziv Duhovi je doslovce preuzet iz staroslovenskog, gde je to dativ jednine, a u stvari se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova ,kako se to odomaćilo u imenu koje ovaj praznik danas nosi.

Hrišćani ovaj praznik slave i kao dan „rođenja Crkve” budući da Dela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se „dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na ovaj praznik, nazvan i Trojice, jer se fizički pojavilo i Treće Lice Svete Trojice – Sveti Duh, Pravoslavna crkva ukrašava hramove u koje se unosi zelena trava.

Po značaju to je treći praznik, posle Uskrsa i Božića, i kao i oni, slavi se tri dana.

 

Običaj je da se iz manastira ponese osveštana vodica kako bi u narednih godinu dana bilo mira i sklada u kući. Naročito se preporučuje bolesnim ili grešnim osobama da na današnji dan posete neku svetinju – kako bi potražili lek i spasenje ili oprost.

Praznovanje se nastavlja cele sedmice, ne posti se i to je takozvana trapava nedelja. I Duhovski ponedeljak i Duhovski utorak obeleženi su crvenim slovima u kalendaru.

U pravoslavnom živopisu Silazak Svetoga Duha je predstavljen kako apostoli sede sa strane, sa upražnjenim mestom na čelu (zamišlja se da je tu Gospod Hristos, koji se deset dana ranije vazneo na nebo), među kojima je Bogorodica; iznad njih je Sveti Duh izobražen u vidu ognjenih jezika kako silaze na njih.

Gusani izložba 1

Mnogo radosti bilo je, večeras posebno, u kući Umetničke škole Humanitarnog teatra „Gusani u magli“. Otvorena je prva izložba polaznika likovne radionice koji su prethodna četiri meseca, od ponovnog otvaranja Teatra, stvarali sa mentorima. Izložba je, kao i svi događaji na ovoj adresi, humanitarna, od dobrovoljnog priloga polovina se sada izdvaja za audiometar u kikindskoj bolnici.

Talenat i vredan rad pokazali su likovnjaci na časovima, a njihovi profesori uložili su veliki trud da izabrane radove urame i njima ispune svaki zid u kući „Gusana u magli“.

Na radionicama se radilo pod budnim okom mentora, mastera vajarstva Sonje Beloš i Nikole Gajića, master slikarstva.

–  Drago mi je što nam je ukazano poverenje da podržimo polaznike da počnu da stvaraju. Od kada smo ponovo aktivirali „Gusane u magli“ u februaru, imali smo polaznike od pet do 75 godina. Uglavnom su radili slikarske tehnike, skulpture u glini i od žice, akvarel, punjeni pastel, ugljen, analitičko crtanje. Nisu svi bili potpuni amateri, neki su već radili kod kuće, ali je bilo i mnogo početnika. Na radionicama je bila divna, topla atmosfera. Nastavićemo rad i sa novim i sa dosadašnjim polaznicima – kaže Sonja Beloš.

Pored talenta i velike volje polaznika, mentorski pristup bio je presudan u otkrivanju i razvijanju talenata četrdesetak polaznika, složili su se i autori i gosti na otvaranju.

– Likovna radionica pružila je priliku nama amaterima da dotaknemo različite tehnike likovne umetnosti otvorivši vrata svima nama koji uživamo u učenju i kreativnosti. Negde sam pročitala da je svaki umetnik na početku bio amater, tako se nadam da će se, u budućnosti, neki od nas istaći sa svojim radovima. Umetnost je ljubav, pokreće svet i čini ga lepšim. Hvala našim profesorima koji su učinili i nas polaznike i naš grad i lepšim i boljim i želim nam svu sreću u budućem radu – rekla je Jelena Sivčev, jedna od polaznica radionice, na otvaranju izložbe.

Daša Jerković živi u Kikindi i učenica je sedmog razreda OŠ „Vasa Stajić“ u Mokrinu. Na izložbi je nekoliko njenih radova.

– Volela bih da budem slikarka. Ovo mi je prvi ozbiljan rad i prva izložba. Lepo se osećam, lepo se družimo, stekla sam prijatelje i sa voljom dolazim na radionice. Planiram da upišem Likovnu akademiju – kaže Daša.

Dermatolog u penziji, Nevenka Mijatović, kaže da je na radionicama ostvarila svoj san.

– Mnogo godina sam imala žarku želju da slikam, ali nisam imala priliku. Kada  sam videla svoje radove, i sama sam se iznenadila.

Još jedan mladi talenat večeras je bio ponosan.

– Upisao sam se jer mislim da ću tako naučiti bolje da crtam. Možda ću uspeti da od toga napravim neki biznis, da porodajem svoje radove, i nastaviću da dolazim u ovu školu – rekao nam je Dušan Babić, učenik petog razreda u OŠ „Jovan Popović“.

Mentori u toku leta najavljuju dnevne aktivnosti u Umetničkoj školi, a zatim, od septembra, ponovo radionice za stare i nove talente.

Izložba crteža, slika, akvarela, kolaža i skulptura neverovatno talentovanih polaznika, posle večerašnjeg svečanog otvaranja, biće dostupna do kraja meseca, četvrtkom, petkom i subotom od 18 do 21 sata. Iz „Gusana u magli“ pozivaju vas da vidite koliko plemenitih veština poseduju naši sugrađani svih generacija, i zašto bi trebalo svi da budemo ponosni na ovo umetničko središte našeg grada.

Akcija biciklisti 1

Radi promovisanja bezbedne vožnje i ukazivanja na značaj zaštite biciklista na putu, na trgu je organizovana akcija koju je pokrenula Agencija za bezbednost saobraćaja.

U akciji pod nazivom „Gledaj da te vide“, predstavnici Agencije poklanjali su opremu za bicikle radi bolje vidljivosti i bezbednosti biciklista: lampe, kacige, fluoroscentne prsluke, zvonca za bicikl, ali i hemijske olovke, rokovnike, nalepnice za motocikle i termose.

Ovu aktivnost podržali su članovi lokalnog Saveta za bezbednost saobraćaja. Član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Nebojša Jovanov, istakao je da je akcija imala značajan uticaj na svest građana o bezbednosti biciklista.

– Privukli smo pažnju velikog broja ljudi. Podela opreme za bicikl omogućila je vlasnicima da se obezbede i budu vidljiviji na putu, što doprinosi smanjenju rizika od saobraćajnih nezgoda. Takođe, akcija predstavlja samo jedan od mnogih primera koliko je važno brinuti o bezbednosti svih učesnika u saobraćaju. I ubuduće ćemo podržavati inicijative koje promovišu stvaranje uslova za bezbedno učešće u saobraćaju – rekao je Jovanov.

Izložba salon muzeja a

U salonu Muzeja „Tera“ otvorena je izložba „Prelaz 3” Daniele Fulgosi. Autorka je istakla da su radovi nastajali duže od pet godina.

– Prelaz, u svakom smislu, od toga da sam ranije radila kolaže i grafiku, do traženja novog načina izražavanja. Tranzicija, koja je sudbina našeg društva, strašna je i hronična i iziskuje od nas konstantna prilagođavanja. Tu je i moj lični period jer starim i osećam da prelazim u novi životni ciklus. Kontradiktorno i paradoksalno je to da uvek ima nade. Treba biti čovek i biti svoj – istakla je umetnica.

Verica Nemet, kustoskinja Muzeja „Tera“, podsetila je da je izložba „Prelaz 3“ peta izložba od početka godine.

– Čast nam je da predstavimo izložbu koja u svom fokusu ima elemente grafike, crteža i kolaža. Radovi predstavljaju emotivnu tranziciju umetnice koja ima i  dug pedagoški rad – dodala je Verica Nemet.

Daniela Fulgosi je profesorka Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu . Kroz umetnost izražava svoja silovita, ponekad i melanholična razmišljanja o izdaji, predaji, sreći, smrti ali i zovu njenog porekla – Dalmacije i Mediterana. Izložba je otvorena do 22. juna.

CDA_8388-w1024

Na putu Kikinda – Banatska Topola, koji je i jedan od najprometnijih, sanira se kolovoz. Radove su obišli gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov i direktor JP “Kikinda” Čedo Gvero.

Krpljenje udarnih rupa na ovom potesu je jedan od prioriteta, rekao je građevinski inženjer u JP „Kikinda” Đorđe Klenanc i dodao da će, u okviru redovnog održavanja puteva, biti popravljeno više hiljada kvadratnih metara asfalta.

– Radi se po prioritetima. Od početka sezone sanirali smo put u Ulici Mihajla Pupina i u Jovana Jovanovića Zmaja, kao i u Mikronaselju. Naš plan je da zakrpimo što više udarnih rupa u gradu što je, prema gruboj proceni, do tri hiljade kvadratnih metara kolovoza – precizirao je Klenanc.

Obnovljeni su i kolovozi u Banatskom Velikom Selu, u Ulici Branka Ćopića i Pane Đukića. Dinamikom radova predviđenim za sela, rehabilitacija kolovoza biće urađena u Nakovu, Mokrinu i Banatskoj Topoli. U preostalim selima u planu je popravka trotoara, a Mikronaselje će dobiti obnovljena parking mesta, rekao je Čedo Gvero, direktor JP “Kikinda”.

– Radi se i atmosferska kanalizacija kod Vatrogasnog doma, na zahtev građana. Rešavamo dugogodišnji problem u ulici Save Lipovanov gde postoje šahtovi koji nisu u skladu sa standardima. Zamolio bih građane da očiste kanale ispred kuća i da se prema njima ophode domaćinski, kako veće količine padavina ne bi napravile probleme – napomenuo je Gvero.

Saobraćajnu infrastrukturu potrebno je kompletno rekonstruisati, a zajedno sa JP “Kikinda” napravljen je plan sanacije puteva, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Za prvu fazu radova opredeljeno je 40 miliona dinara. Slušamo naše građane i trudimo se da izađemo u susret njihovim potrebama kada je reč o sanaciji puteva. Imali smo i veliku količinu padavina i kiša je dodatno oštetila puteve. Tražićemo dodatna sredstva od drugih nivoa vlasti za projekte koji su završeni, kako bismo rekonstruisali što više kolovoza – kazao je Lukač.

Za uređenje puteva ove godine opredeljeno je ukupno 70 miliona dinara, a izvođač radova je firma “Eko gradnja”.

Pedagoška

Na osnovne studije VŠSSOV u Kikindi upisuje studente na dva smera: Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta – 45 na budžetu i 50 samofinansirajućih, i Strukovni vaspitač za tradicionalne igre – petoro na budžetu i 20 samofinansirajućih. Školarina za studente koji sami plaćaju studiranje je 54 hiljade dinara godišnje.

Za upis na smer Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta neophodna je završena četvorogodišnja srednja škola, dok je za smer Strukovni vaspitač za tradicionalne igre dovoljno i trogodišnje srednje obrazovanje. Prijavljivanje je od 24. do 30. juna. Prijemni ispit – test iz opšte kulture/informisanosti kandidati polažu 1. jula.

Na akreditovani studijski program Master strukovni vaspitač, Škola će upisati 50 studenata – dvoje na budžetu i 48 samofinansirajućih. Na master studije mogu da se upišu kandidati koji su završili osnovne strukovne studije za vaspitače sa najmanje 180 ESPB bodova. Takođe, sa najmanje 240 ESPB bodova mogu da se upišu kandidati sa završenim dvogodišnjim specijalističkim studijama, kao i  svršeni studenti srodnih visokih škola i fakulteta, sa 180 ESPB. Školarina iznosi 75 hiljada dinara. Prijavljivanje je od 1. juna do 10. jula.

VŠSSOV upisuje i studente na doškolovanje, na treću godinu osnovnih studija. Za ovaj studijski progam mogu da se prijave kandidati koji su završili Višu školu za obrazovanje vaspitača, smer Vaspitač u predškolskim ustanovama. Studenti sami snose troškove studiranja, a školarina je 54 hiljade dinara. Prijave se primaju od 1. juna do 1. oktobra.

Plaćanje školarine za sve studijske programe moguće je u 10 mesečnih rata. Prijave se primaju, u navedenim rokovima, radnim danima od 9 do 14 sati. Bliže informacije o upisu mogu se dobiti na broj 0230/422423 ili putem mejla: vsssovki@vaspitacka.edu.rs.

 

Udruženje Raša Popov 1

Udruženje građana „Raša Popov“ iz Mokrina otvorilo je pesnički konkurs za starije osnovce. Tema konkursa je „Hoću-neću“ i raspisuje se povodom šeste manifestacije „Dan Raše Popova“.

Žiri će, za pobedničku pesmu, dodeliti Nagradu Rašin šešir i, pored nje, jednu prvu, dve druge i tri treće nagrade. Nagrađeni će svoje pesme čitati na manifestaciji posvećenoj ovom književniku, rođenom Mokrinčaninu. “Dan Raše Popova” održava se na dan njegovog rođenja, 26. juna i u okviru Nedelje kulture u Mokrinu.

Pesme se šalju isljučivo ektronskim putem, na mejl: danrasepopova@gmail.com, do 10. juna.

Godišnjica bombardovanja 3

Uz sećanje na sve nevino stradale u našoj državi u toku agresije 1999. godine, godišnjica NATO bombardovanja Kikinde obeležena je danas na gradskom trgu.

Kod Spomenika žrtvama ratova devedestih „Tuga“, cveće su položili i zapalili sveće predstavnici Srpskih ratnih veterana sa Sekcijom porodica poginulih, SUBNOR-a sa Sekcijom Posebne jedinice policije, i predstavnici lokalne samouprave: predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Prošle su 24 godine od bombardovanja, a i danas smo svedoci stradanja našeg naroda, sada na Kosovu i Metohiji. Ovde smo da i njima izrazimo podršku – rekao je predsednik Skupštine Srpskih ratnih veterana, Vladimir Radojčić.

On je podsetio da je, na današnji dan, španska avijacija bacila bombe na magacin i Centar za obuku pasa kikindske Kasarne. Jedan projektil je promašio cilj i završio u ataru. Na sreću, nije bilo poginulih ni povređenih, ali je povratni udar pričinio materijalnu štetu na kućama u širem rejonu kasarne.

– Ovaj događaj ne sme da bude zaboravljen zbog svih koji su se borili u tom ratu i svim ostalim ratovima od 1991, do 1999. i dali živote za svoju zemlju – istakao je predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan. – Udruženja koja čuvaju tradiciju i kulturu sećanja veoma su nam važna i Grad kontinuirano radi na poboljšanju  uslova ratnih vojnih veterana. Upravo je u izradi novi lokalni akcioni plan za poboljšanje njihovog položaja.

Bogdan je podsetio da je danas Međunarodni dan dece i da je, u NATO agresiji, poginulo više od 80 mališana.

– Nikada ne smemo da zaboravimo ono što je učinjeno njima, njihovoj porodici i svim građanima naše zemlje. Grad Kikinda, svojim merama i politikom, stalno radi na tome da svako dete živi u normalnoj i zdravoj porodici i sredini – rekao je Bogdan.

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. U njemu je učestvovalo 13 država, a još devet zemalja ustupilo je vazdušni prostor za sprovođenje agresije.

Azarić 2

Braco Azarić i Milan Dragoljević iz Novih Kozaraca učestovali su na Međunarodnoj likovnoj koloniji u Drobeta-Turnu Severinu. Na poziv Unije vizuelnih umetnika Rumunije dvojica slikara bili su među petoricom iz naše zemlje – stvarali su sa kolegama iz Ukrajine, Bugarske, Mađarske, Beograda, Pančeva i Prizrena.

– Kolonija je trajala deset dana i, osim nas slikara, radili su i vajari koji stvaraju u mermeru. Završna izložba održana je u muzeju u Severinu. Počastvovani smo pozivom jer je učešće na ovakvoj koloniji za nas veliki uspeh – rekao je Azarić.

Braco Azarić i Milan Dragoljević priređivali su do danas veliki broj grupnih i samostalnih izložbi i učesnici su brojnih likovnih kolonija. Azarić je organizator tradicionalnog susreta likovnih umetnika „Dani Zdravka Mandića“, nazvanog po slikaru iz ovog mesta čiji legat, od 2012. godine postoji u Vili u Novim Kozarcima.