Igor Crnogorac

Basaid folklor 7

Veče folklora održano je večeras u Bašaidu kao deo proslave Dana sela, 1. oktobra. Pred prepunom salom Doma kulture nastupili su članovi Kulturno-umetničkog društva „Bašaid“ i gosti, ADZNM „Gusle“.

Događaju je prisustvovala članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski koja je meštanima čestitala Dan sela.

– Uvek rado dođem u Bašaid jer su ovde ljudi dobri domaćini. Kao Grad imamo odličnu saradnju sa predstavnicima Mesne zajednice. Veoma je lako sarađivati sa ljudima koji imaju viziju i entuzijazam da selo bude što lepše, atraktivnije i da uslovi života budu bolji, samim tim i da zadržimo ljude da ostanu u njemu. U ovom divnom mestu se vodi računa o infrastrukturi, putevima, ulaganju u školu, ali i u kulturni život i očuvanje tradicije, što pokazuje i večerašnji koncert – rekla je Mickovska.

Proslava Dana oslobođenja Bašaida u Drugom svetskom ratu traje tri dana, objasnila je članica Saveta Mesne zajednice i zamenica predsednika Saveta, Aneta Jankov. Juče, u prepodnevnim satima, predstavu za decu odigralo je Pozorište „Lane“, a u večernjim satima, gostovalo je Amatersko pozorište iz Banatskog Karađorđeva.

– Sutra je centralni deo proslave. Položićemo vence na Spomenik narodnooslobodilačkoj borbi i dodeliti povelje zaslužnim meštanima u Bašaidu u oblasti sporta, obrazovanja i poljoprivrede. U Savetu Mesne zajednice trudimo se da Bašaid učinimo boljim mestom za život i za buduće naraštaje. Zaista se mnogo ulaže u Bašaid, imamo mnogo planova i nadam se da ćemo uspeti i da ih realizujemo – istakla je Aneta Jankov.

Organizator svih programa je KUD „Bašaid“. Radovan Ćirić, član Upravnog odbora KUD-a, istakao je da se proslava Dana sela održava zahvaljujući sredstvima dobijenim na konkursu Grada.

– Večeras nastapuju svi članovi folklora našeg KUD-a: najmlađi, srednja grupa i izvođački ansambl, kao i pevačka grupa. Na repertoaru naših ansambala su: Dečje igre, Leskovac, Niš, Šopske igre i Krajište. Gosti iz „Gusala“ odigraće Gornji Visok, Vranjsko polje, Leskovac, igre iz Bele Palanke, Banata i Pomorišja, a nastupa i njihova pevačka grupa – kaže Ćirić.

Bašaidski KUD ima čak 80 članova svih uzrasta. Svi nastupi, posebno folkloraca iz ovog mesta, propraćeni su ovacijama.

Posle sutrašnje centralne proslave, programe će zaokružiti Tamburaško veče. U dvorištu Svečane sale Mesne zajednice, od 18 sati biće održani promocija knjige Zorana Kneževa, „Tamburaške priče iz davnina“, i nastup Milana Prunića Dume i tamburaškog orkestra „Banatski štim“.

 

Kikindjuse 1

Domaći proizvodi – poslastice, kolači, bezalkoholna i alkoholna pića, cveće i aranžmani, nakit i odeća, kao i dekorativni predmeti za kuću, svi talenti, kreativnost i preduzetnički duh ispunili su tezge i najnovijeg, Septembarskog bazara koji se danas održava na trgu zahvaljujući Turističkoj organizaciji Grada.

Među više od 30 izlagača je i tezga sa ručnim radovima „Kikinđuša“, udruženja u kojem su se vredne majstorice heklanja, štrikanja, tkanja i šivenja, veoma talentovane i kreativne.

– Nas tri drugarice rešile smo da osnujemo Udruženje žena pre šest godina. Svaka od nas već se bavila izradom predmeta od platna i vune. Radile smo kod kuće i jedinu priliku da izlažemo imale smo kada je nekadašnji Dom omladine, sada Kulturni centar, svakog drugog petka u mesecu organizovao bazare rukotvorina. Tu smo se i upoznale i rešile da pozovemo žene koje se bave ručnim radom da nas se pridruže – kaže Olivera Normali, predsednica Udruženja.

Suosnivačice su Svetlana Ninković i Radmila Roka, a Kikinđuše trenutno imaju desetak članica. Neke od njih žive u Novom Sadu i Beogradu, ali vredno rade i dolaze na bazare.

– U asortimanu imamo tkane krpare, šivene i heklane papuče, nesesere, cegere, bundeve od platna, kape, šalove, radimo i novogodišnje aranžmane – nabraja Olivera. – Na „Danima ludaje“ najbolje su nam se prodavali predmeti inspirisani bundevom, a učestovale smo i na „Banatskom fruštuku“. Sada se pripremamo za „Sovembar“, kada će svi proizvodi biti u znaku sova.

„Kikinđuše“ kažu da su prepoznatljive po šivenim ludajama od platna, tkanim krparama i papučama koje su unikatne i koje niko drugi ne izrađuje na takav način.

Dodaju i da bi volele da imaju još članica i pozivaju kreativne žene koje s ljubavlju izrađuju rukotvorine, da im se pridruže. Članarina je sto dinara mesečno, a osim lepe prilike da se dodatno zaradi, dobro raspoloženje je obavezno i zagarantovano.

Članice nemaju svoje prostorije, rade kod svojih kuća, i sreću se na kafi. Uvek vedre i pune novih ideja, jedan su od brendova grada. Jer su Kikinđuše.

Tera Vesna 7

„Gertrude“, skulpture i crteži Vesne Pantelić, slikarke i vajarke sa međunarodnom reputacijom koja je diplomirala na Njujorškoj Nacionalnoj akademiji umetnosti, izloženi su od sinoć u Galeriji „Tera“ na postavci pod nazivom „Ghertrude – Club fortissimo sportisimo“.

– Ranije su moji radovi bili posvećeni istoriji. I onda sam shvatila da ona nije iskrena, da je mitologija prava stvar i prestala sam da radim na istorijske teme – objašnjava Pantelićeva. – Bila sam na simpozijumu u Ženevi i jednog ranog jutra, na Ženevskom jezeru, videla sam nešto, za mene neverovatno – jednu malu sandolinu potpuno utonulu u vodu i na njoj jednu divnu, raskošnu figuru. Ovo me je zapanjilo, pomislila sam kako je upravo to moja poetika jer, kako je moguće da se priroda tako spoji sa čovekom. Upoznajući tu ženu koja se zove Gertruda, ja sam zaista promenila poetiku.

Vesnine Gertrude su sportistkinje jer ona jako voli sport, zato često i crta i vaja i sportiste, sumo rvače, ali i brkate korpulentne mornare u čijim se zagrljajima nađu Gertrude.

Materijal koji koristi je poliester i sve figure su ručno oslikane. Ova umetnica bila je učesnica Simpozijuma u našem gradu 2014. godine. Tada je jednu Gertrudu ostavila Kikindi i ona se nalazi u „Terinom“ muzeju.

– Vesna prikazuje telo žene koja je korpulentna, koja izlazi iz nametnutih standarda kako treba da izgleda poželjno žensko telo i to je, kako je sama rekla, njen protest jer Gertruda je srećna i puna života – rekla je, otvarajući izložbu, Tijana Toševski, kustos-istoričar umetnosti u „Teri“.

Da je Vesna Pantelić i pravi ambasador naše umetnosti u svetu govori i podatak da je njena Gertruda plivačica bila izabrana kao jedna od 110 skulptura sa pet kontinenata za Park skulptura Olimpijskih igara u Pekingu 2008. godine. Izabrana umetnička dela pre toga su, godinu dana, bila izlagana u svim svetskim metropolama.

Na dobro posećenoj svečanosti otvaranja nastupili su učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“: na harmonici – Vuk Vlajkov i Strahinja Pajić, i  Milutin Grubor na gitari. Izložba će trajati do 27. oktobra.

jesenji bazar

Mali privrednici iz grada i okoline danas ponovo imaju priliku da plasiraju svoje proizvode, a Kikinđani i gosti mogućnost da kupe kvalitetne proizvode svojih komšija. Septembarski bazar održava se na gradskom trgu, od 10 do 17 sati, u organizaciji Turističke organizacije Grada.

Djura 4

Predstavom koju su pripremili đaci i nastavnici, Osnovna škola „Đura Jakšić“ je večeras u Narodnom pozorištu proslavila 73 godine postojanja. Dan škole čestitao im je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Nema lepšeg događaja od okupljanja zbog dece – rekao je Lukač. – Kolektiv i đaci postižu izuzetne rezultate i zaslužuju još bolje uslove. Nastavnici se trude da deca nauče prave vrednosti i koliko je znanje važno. U Gradu imaju ozbiljnog parnera za nove projekte i unapređenje funkcionisanja Škole.

Direktorica Dragana Šimon istakla je da su danas, zbog svečanosti, umesto nastave, imali sportski dan.

– Učenici nižih razreda organizovali su razredna takmičenja u fudbalu i na sportskim poligonima, dok su stariji đaci bili domaćini gradskim školama u prijateljskim utakmicama u odbojci i fudbalu. Izreka kaže da ko prestaje da uči, ostaje star, zato ćemo mi ostati večito mladi. Naša škola je velika i topla i uvek ima mesta za naredne generacije – kazala je direktorica.

Školu pohađaju 402 đaka, dok je u kolektivu 55 nastavnika i nenastavnog osoblja. Ove godine upisana su dva odeljenja prvaka, njih 43.

Atendite 4

Devetnaesto izdanje jedinog istoriografsko-arhivističkog časopisa u Banatu, „Atendite“, predstavljeno je večeras u sali Narodnog muzeja. Časopis je, u izdanju kikindskog Istorijskog arhiva počeo da izlazi 2004. godine. Ovogodišnji broj sadrži 15 članaka iz istoriografije, arhivistike, kao i prikaze knjiga.

– Veoma sam ponosan na to što smo zadržali stari koncept po kojem, u svakom broju, imamo nekog novog autora koji prvi put piše za časopis. Ovoga puta je petoro takvih – kaže Srđan Sivčev, v. d. direktor Arhiva. – Imamo i stalni krug autora iz Kikinde, a takođe i eminentne autore, univerzitetske profesore, dekane, doktore nauka, koji već godinama pišu za nas.

Obeležje časopisa je da bude i severnobanatskog i vojvođanskog karaktera. Večeras predstavljeno izdanje nije temat, naglašava Sivčev. Sadrži različite teme, uglavnom iz lokalne istorije.

– Imamo, recimo, članak o natalitetu u Kikindi tokom Prvog svetskog rata, kao i o španskom gripu koji je pogodio i naš grad 1918. i 1919. godine, i koji je napisan za vreme korone da bi se uporedile dve pandemije. Ostoja Vojinović je pisao o Emilu Gavrilu, poznatom delatniku, a Nataša Ivetić o Đačkoj družini Gimnazije – rekao je Sivčev.

Saradnici u ovom broju bili su i Slobodan Bjelica, profesor istorije na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, dr Jovana Kasaš, dr Saša Marković, dekan Pedagoškog fakulteta u Somboru, dr Predrag Vajagić iz Bačke Palanke i dr Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske.

Sivčev dodaje i da je Arhiv Ministarstvu kulture podneo zahtev za kategorizaciju časopisa, čime bi on imao nacionalnu odrednicu, autori bi za svoja dela dobijali bodove za stručno usavršavanje, što će, kaže, još više poboljšati kvalitet i motivisati saradnike. Pored toga, jubilarni, 20. broj, biće rebrendiran.

Na promociji, kojoj je prisustvovao i gradonačelnik, Nikola Lukač, pored Sivčeva, govorio je Dragan Beleslić, arhivista i jedan od autora. Časopis je, na predstavljanju, poklanjan prisutnima. Od ponedeljka će, po ceni od 500 dinara,  moći da se kupi u Arhivu, ili pročita, kao i svako od prethodnih 18 izdanja.

Posta 1

JP „Pošta Srbije”, Područna jedinica „Kikinda” obaveštava građane da će od ponedeljka, 2. oktobra, sa korisnicima raditi po izmenjenom radnom vremenu:

  1. Pošta 23300 Kikinda, Generala Drapšina 26, Kikinda:

– radnim danom: 07:00 – 19:00,

– subotom: 08:00 – 14:00;

  1. Pošta 23302 Kikinda, Žarka Zrenjanina 47, Kikinda:

– radnim danom: 07:00 – 14:00;

  1. Pošta 23305 Mokrin, Trg devetog januara bb, Mokrin:

– radnim danom: 07:00 – 17:00,

– subotom: 08:00 – 12:00;

  1. Pošta 23316 Bašaid, Vojvođanska 67, Bašaid:

– radnim danom: 07:00 – 17:00;

  1. Pošta 23320 Čoka, Potiska 45, Čoka:

– radnim danom: 07:00 – 17:00,

– subotom: 08:00 – 12:00;

  1. Pošta 23330 Novi Kneževac, Kralja Petra I Karađorđevića 8, Novi Kneževac:

– radnim danom: 07:00 – 17:00,

– subotom: 08:00 – 12:00.

Vezba 2

Pokazna vežba u okviru projekta „Banat 112 – brz odgovor na zajednički izazov“ koji Grad Kikinda sprovodi u partnerstvu sa Opštinom Žombolj i Crvenim Krstom Kikinda održana je danas u OŠ „Žarko Zrenjanin“.

Primenu plana evakuacije u slučaju zemljotresa izveli su đaci i zaposleni u Školi, Vatrogasna jedinica NIS-a i Crveni krst Kikinde.

– Smatramo da je ovo važna aktivnost jer podižemo nivo bezbednosti dece i svih zaposlenih u Školi. Prethodno smo imali niz predavanja i obuka na kojima su nam pripadnici Vatrogasne jedinice i Crvenog krsta pomogli da savladamo sve procedure neophodne da se evakuacija Škole u slučaju nepogoda, zemljotresa, požara, izvrši na najbolji mogući način i sačuvaju životi – rekao je direktor Škole „Žarko Zrenjanin“, Tihomir Farkaš.

Vežba je organizovana u okviru prekograničnog projekta ali i kao deo aktivnosti povodom Svetskog dana prve pomoći, istakla je Danijela Bjeljac, sekretarka kikindskog Crvenog krsta.

– Vežbamo evakuaciju i zbrinjavanje učenika i zaposlenih u Školi i proveravamo znanje koje su deca i zaposleni usvojili na našim edukacijama. Pored toga, deca se upoznaju sa opremom i programima Vatrogasne jedinice i Crvenog krsta. Na taj način zajedno radimo na podizanju otpornosti zajednice. U toku projekta edukovali smo više od 600 dece osnovnoškolskog uzrasta u oblasti prve pomoći. Uz to, bili smo uključeni u izradu promo i video materijala koji se koristio tokom letnje kampanje i promovisali smo program prve pomoći – rekla je Danijela Bjeljac.

Ona je dodala da je Crveni krst, po ovom projektu, dobio vrednu opremu za tim prve pomoći koji radi u vanrednim situacijama tokom obezbeđenja javnih manifestavcija, kada su u pitanju zbrinjavanje i spasavanje života.

Vežbi su prisustvovali Nebojša Jovanov, član Gradskog veća i Miroslav Dučić, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga.

– Cilj Projekta je unapređenje tehničkih kapaciteta Službe hitne pomoći i edukacija mladih u oblasti civilne zaštite u partnerskim gradovima – objasnio je Jovanov. – Za Službu hitne pomoći obezbeđena su tri opremljena vozila, medicinska oprema, nameštaj za ambulantu i uniforme za zaposlene.

Grad Kikinda, Opština Žombolj i Crveni krst Kikinda, kao partneri, započeli su projekat 17. januara i završiće ga polovinom decembra. Ukupna vrednost projekta je 768 hiljada evra, od toga 85 odsto čine sredstva EU, a 15 odsto, u iznosu od 115 hiljada, finansiraju partneri.

Rastislav Copic

Predstava „Džepovi puni kamenja“, novi projekat kikindskog Narodnog pozorišta, ulazi u završne probe pred premijeru, zakazanu za 13. oktobar. Komad režira Rastislav Ćopić iz Apatina, koji je režiju diplomirao na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi Egona Savina. Ovo mu je treća profesionalna režija, prva u kikindskom pozorištu.

Zašto ste izabrali ovaj tekst?

Dogovor sa upravom Pozorišta bio je da se radi komedija. Sagledavši sve faktore, odabrali smo komad irske spisateljice Meri Džons “Džepovi puni kamenja”. Radnja se dešava u zabačenom irskom gradiću u kome se snima holivudski film. U sukobu filmske ekipe i lokalnog stanovništva, gledaćemo brzu, duhovitu, i na trenutke dirljivu priču o očaranosti i razočaranosti varljivim sjajem filmskog sveta. Najveća specifičnost komada je da sve uloge igraju samo dva glumca.

Da li ovaj komad i na kom planu korespondira sa našom stvarnošću?

Iako u komedijskom ključu, kroz komad se provlače i važne teme sa kojima možemo da se poistovetimo bilo gde – depresija malog grada, suicid, bahatost bogatih i eksploatacija siromašnih, ponositost i prkos malog čoveka i njegovo pravo da sanja velike snove. To je nešto sa čime svako može da se poistoveti, a uspeh ovog komada širom sveta govori o njegovoj univerzalnosti i komunikativnosti.

Kako teče rad na predstavi, da li ste zadovoljni?

Rad je bio intenzivan, ali lep i privodimo ga kraju. Pozorište u budućnosti bi moralo da dobije više podrške i sredstava, ne samo za opstanak, već i za razvitak i umetnički iskorak, jer ljudi koji u njemu rade to zaslužuju.

U predstavi igraju Nikola Joksimović i Vladimir Maksimović. Reditelj Ćopić takođe je, uz Andreu Mek Givern, potpisao i prevod teksta. Dramaturg je Hristina Mitić, autor scenografije i kostima – Dunja Kostić, dok dizajn zvuka radi Boris Mijatović.

Irska glumica i spisateljica Meri Džons je za ovaj tekst 2001. godine dobila nagradu „Lorens Olivije“ za najbolju savremenu komediju.

Duodrama „Džepovi puni kamenja“ će, posle premijernog izvođenja, imati još dva repertoarska termina u oktobru – 17. i 31.

 

Fotografija: Miloš Zvicer

RCT 2

Posle septembarskog upisnog roka, Regionalni centar za talente „Dušan Vasiljev“ u kojem učenici stiču dodatna znanja, takmiče se na smotrama talenata i ostvaruju pogodnosti prilikom upisa na fakultet, po naprednom programu radi čak 108 polaznika. Mnogi od njih postigli su izvanredne uspehe na takmičenjima, iz svih oblasti obrazovanja.

– Broj polaznika zamalo premašuje naš kapacitet jer je vrlo blizu broja učenika prvog razreda gimnazije, što je najviše đaka sa kojima možemo da radimo – kaže Srđan Srdić, rukovodilac Centra. – Profesori su oduševljeni i brojem prijavljenih i veoma velikim interesovanjem za biologiju. Ta grupa sada ima 20 polaznika.

On objašnjava da su fizika i matematika uvek popularne, ali da se sada povećao broj zainteresovanih, posebno srednjoškolaca, i za istoriju. Po broju prijavljenih deluje i da će se, posle nekoliko godina pauze, u centar pažnje konačno vratiti i književnost, posebno kada su u pitanju takmičenja.

Učenicima je, za dodatno obrazovanje, na raspolaganju 10 predmeta. Upisuju se učenici završnih razreda osnovne škole i srednjoškolci, sa izuzecima psihologije, koju mogu da pohađaju samo učenici trećeg i četvrtog razreda srednje škole i francuskog jezika, na koji upisuju i predškolce.

U Regionalnom centru za talente kažu da su zadovoljni i zato što su uspeli da animiraju veliki broj škola, iako i dalje, nažalost, nije uključen ceo severni Banat.

– Već smo počeli da radimo, imaćemo mnogo posla, to su ozbiljna deca što je za budućnost dobra vest jer su potencijalni uzori novim polaznicima – zaključuje Srdić.

Nastava za napredne učenike, osnovce i srednjoškolce potpuno je besplatna, a učenicima koji, u završnim razredima srednje škole, postignu uspeh na republičkom takmičenju talenata, omogućen je upis na fakultet bez prijemnog ispita. U Regionalnom centru za talente „Dušan Vasiljev“ uz posvećene profesore, đaci žele više znanja i akademskog uspeha i to i postižu.