Igor Crnogorac

Uzmi-racun-i-pobedi

Novi krug nagradne igre “Uzmi račun i pobedi” počeće u petak, 25. aprila i građani će ponovo imati priliku da osvoje neki od deset 10 stanova u Beogradu. U aplikaciju se mogu unositi samo računi iz 2024. godine, a prvo izvlačenje biće 11. maja.

Pravo na učešće u nagradnoj igri koju je pokrenula Vlada Srbije imaju sva punoletna lica sa prebivalištem ili boravištem na teritoriji Republike Srbije. Potrebno je da fiskalni račun sa QR kodom, bez obzira na vrednost, unesu u mobilnu aplikaciju “Uzmi račun i pobedi”.

Novi krug donosi i jednu novinu za bezgotovinska plaćanja – unosom u aplikaciju, svaki račun dobija jedinstveni alfanumerički kod, a ukoliko je na računu zabeležen bezgotovinski način plaćanja, karticom, instant i slično, dobija se i još jedan, dodatni kod. Svi dodeljeni kodovi učestvuju u javnim izvlačenjima – navode.

Ukupna vrednost nagradnog fonda prvog kruga u 2024. godini je 1,9 miliona evra, a čini ga: deset stanova u Beogradu – dva jednoiposobna, dva dvosobna, pet trosobnih i jedan četvorosobni.

Prvo izvlačenje je u subotu, 11. maja, od 18 sati, i moći će da se prati na RTS-u. Održaće se ukupno pet javnih izvlačenja, svake subote u isto vreme.

Aplikacija “Uzmi račun i pobedi” dostupna je u Google Play, Apple ili Huawei prodavnicama, a detaljna pravila nagradne igre nalaze se na sajtu https://www.uzmiracun.rs.

policija-saobracaj

Pripadnici MUP-a, Uprave saobraćajne policije, će, od 25. aprila do 1. maja, sprovoditi akciju pojačane kontrole saobraćaja radi otkrivanja i sankcionisanja prekršaja prekoračenja brzine.

Saobraćajna policija će svakog dan angažovati sve raspoložive uređaje za merenje brzine kretanja: ručne radare, radare u sistemima video-nadzora i uređaje za merenje brzine u vozilima bez obeležja policije, takozvane presretače, dok će na auto-putevima biti merena i prosečna brzina kretanja vozila, saopšteno je danas iz MUP-a.

U okviru akcije koja se realizuje u saradnji sa organizacijom ROADPOL (mreža saobraćajnih policija Evrope), u sredu, 1. maja, od 00 do 24 časa sprovodiće se  akcija „Speed Marathon“, tokom koje će, na najvažnijim putnim pravcima brzina biti merena neprekidno u trajanju od 24 sata.

Ministarstvo unutrašnjih poslova pozvalo je građane da daju doprinos efikasnijem sprovođenju akcije i podizanju bezbednosti saobraćaja tako što će predložiti deonice puteva na kojima će pripadnici Saobraćajne policije kontrolisati brzinu. Predlozi treba da sadrže preciznu lokaciju, odnosno putni pravac i mogu se odnositi na puteve van naselja i u naselju. Šalju se na mejl Uprave saobraćajne policije usp@mup.gov.rs najkasnije do srede, 24. aprila, navedeno je u saopštenju.

S. V. O.

(FOTO: MUP Srbije)

Suvaca-(4)

U jedinom mlinu na konjski pogon u Srbiji, jedinoj preostaloj od ukupno 51 suvače koliko ih je bilo sredinom 19. veka u Kikindi, otvorena je sezona za posetioce. Mlinski deo, mlinarev stan, odnosno čekaonica koja je, ujedno, bila i mesto susreta i druženja Kikinđana, restaurirani su pre četiri godine i svake sezone, od aprila do oktobra, privlače veliki broj posetilaca, kaže Dragan Kiurski, muzejski pedagog.

– Ovo je naš ozbiljan turistički potencijal i očekujemo, i ove sezone, veliki broj posetilaca – iz Kikinde, okolnih mesta, kao i iz čitave Srbije. Suvača je  poseban primer istorijskog nasleđa, na osnovu kojeg može da se rekonstruiše prošlost našeg grada – kaže Kiurski. – Kako je ona bila i mesto okupljanja, i danas je ideja da se ljudi ovde sreću, da održavamo programe za lokalno stanovništvo. U Suvači će biti dečiji edukativni kamp, koji smo izmestili iz Muzeja, kao i, već traadicionalni Dan suvače u julu.

Suvača u Kikindi je izgrađena 1899. godine i predstavlja spomenik kulture od izuzetnog značaja. Pored kikindske, u svetu su sačuvane samo još dve – u mađarskom mestu Sarvaš i u hrvatskom Otoku kod Vinkovaca. Suvače su u Kikindi građene pre vetrenjača. U jednom momentu u Velikokikindskom dištriktu bilo ih je 252.

Veliko kolo pokretali su konji. Bio je upregnut najmanje jedan, a najviše pet pari konja. Dovodili su ih, obično, radnici u Suvači, pomeljari. Staza od cigala, kojom su se kretali konji, posipana je peskom jer je većina pomeljara bila siromašna, pa je dovodila nepotkovane konje. Par konja mogao je za jedan sat da samelje do sto kilograma žita. U Suvači su stalno radila dva čoveka – suvačar i gonič. Broj goniča povećavao se sa brojem upregnutih konja.

Do sredine osamdesetih godina dvadesetog veka, u mlinarevom stanu živela je porodica koja je održavala ovaj objekat. Suvača je od neprocenjivog značaja za Kikindu i jedno od prepoznatljivih obeležja ovog grada. Prošle godine posetilo ga je oko 4,5 hiljade posetilaca, uglavnom turista. Od sedamdesetak ekskurzija, polovina poseti i ovo mesto, kaže Kiurski.

Organizovane grupe ulazak plaćaju 50 dinata, dok je za Kikinđane besplatan. Suvača je otvorena od utorka do subote, od 10 do 16 sati.

Zbog planiranih radova na mreži 17. aprila će u Kikindi, od 13 do 14 sati, bez struje ostati potrošači u:

– Braće Opsenice

– Malom bedemu

– Malom sokaku

– Braće Sredojev ulici, od Stevana Sremca ka pruzi.

Lica-Velike-Kikinde-(5)

Izložba “Lica Velike Kikinde” otvorena je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“. Autor izložbe je bibliotekar i profesor srpskog jezika, Slobodan Tomić. Pronašavši fotografiju porodice svog čukundede, zainteresovao se za ovaj zanat i umetnost s početka prošlog veka u Velikoj Kikindi i tako došao do radova jednog od najpoznatijih, Hečka Mora, koji je potpisnik 23 porodična i pojedinačna portreta izloženih od večeras u holu Biblioteke.

– Mor je u Veliku Kikindu stigao iz mađarskog Makoa 1897. godine i otvorio atelje. Punih 37 godina fotografisao je lica ovdašnjih stanovnika i pravio umetničke portrete. Izložene su 23 fotografije velikog formata, od ukupno 74 koliko je sabrano u katalogu koji prati izložbu – kaže Tomić. – Fotografije sam nabavljao iz različitih izvora – najvećim delom iz kolekcije Dragoljuba Badrljice, zatim iz Narodnog muzeja, iz kolekcije Biblioteke. Hečko Mor je bio poznat i priznat umetnik u svoje vreme, bavio se i slikarstvom, voleo je da slika pejzaže i domaće životinje. Nagrađivan je u Budimpešti i u Hrvatskoj. Imao je radnju u dvorištu Seđakove kuće, preko puta od Katoličke crkve. Pored toga,  bavio se i prodajom opreme za foto-aparate, optike, gramofona, gramofonskih ploča, instrumenata za merenje kvaliteta vina, rakije i mleka, prodavao je čak i  parfeme.

Tomić ističe da je, ovom izložbom i pratećim katalogom pokušao da sačini zbirku fotografija koje će oslikavati umetnički portret s početka 20. veka.

– Tek trećina lica nam je poznata. Na fotografijama je i mnogo Mokrinčana. U katalogu su, takođe, i oglasi iz tog vremena, na tri jezika. U njihovom sakupljanju u Arhivu pomogli su mi Srđan Sivčev i Tijana Rupčić. Mislim da u svakoj kući u Kikindi postoji bar jedna Morova fotografija – zaključuje Tomić.

Bibliotekarka Zavičajnog odeljenja Biblioteke, Milana Bajkin, rekla je na veoma posećenom otvaranju izložbe da je u Velikoj Kikindi, pre sto godina, postojalo čak deset fotografskih ateljea.

– U sociološkom smislu, čin odlaska kod fotografa bio je veoma značajan događaj, oblačila se najsvečanija odeća, pratila se građanska moda, a porodice sa sela često su, za tu priliku, oblačile narodnu nošnju – istakla je Milana Bajkin. Žene su oko vrata stavljale dukate – miraz i sva lica su bila ozbiljna sa svečanim izrazima.

Savršeno razumljivo s obzirom na to da se, ukoliko je to moglo da se priušti, fotografisalo najčešće samo jednom u životu, za uspomenu i ostavštinu potomcima koji danas, po svakom detalju na fotografiji, saznaju važne informacije iz života svojih predaka.

S. V. O.

Internationa-Sculpture-Symposium-Terra-Museum-001323

U misiji pribižavanja umetnosti građanima, iz Centra za lepu i primenjenu umetnost “Tera” pozivaju sve zainteresovane na predavanje umetničke kolaborativne grupe “Dim Tim”, na temu istorije zidnog slikarstva. Predavanje će se održati u subotu, 13. aprila, od 15 sati, u Salonu Muzeja “Tera”.

Nakon predavanja, zainteresovani će biti u prilici da učestvuju u radionici zidnog slikarstva “Umetnička intervencija u eksterijeru”, pod mentorstvom umetnika.

policija-9

Stanje bezbednosti na području Policijske uprave u martu ocenjeno je kao povoljno. Prioritet u radu bili su: prevencija prekršaja i krivičnih dela, očuvanje stabilnog javnog reda i mira i potpuna zaštita života, lične i imovinske sigurnosti građana Severnobanatskog okruga.

Na području Policijske uprave u Kikindi, prošlog meseca registrovana su 134 krivična dela. Ako se uporedi sa 172 učinjena dela u istom mesecu prošle godine, uočava se smanjenje od 22 odsto.

U oblasti opšteg kriminala, ukupno je registrovano 118 krivičnih dela, što čini smanjenje od 16 odsto u odnosu na mart 2023.

Otkriveno je šest krivičnih dela u oblasti privrednog kriminala, tri u oblasti visokotehnološkog kriminala i šest krivičnih dela na polju ekološkog kriminala.

Od ukupno 54 registrovana krivična dela sa nepoznatim počiniocima u martu, rasvetljena je gotovo polovina, odnosno gotovo 41 odsto. Takođe, od 54 registrovana krivična dela sa poznatim počiniocem, u martu su 23 osobe uhvaćene u izvršenju.

U ovom periodu podneto je deset krivičnih prijava zbog narkotika, registrovano je sedam nasilja u porodici i izrečeno je ukupno 40 hitnih mera (27 privremenih mera zabrane kontaktiranja i prilaska žrtvi i 13 privremenih udaljenja mogućeg počinioca iz stana).

Registrovano je 61 krivično delo protiv imovine i to: 44 krađe, 12 teških krađa, i po jedno razbojništvo, prevara, iznuda i prikrivanje.

Na teritoriji Okruga u martu nije bilo narušavanja javnog reda i mira u većem obimu, niti težih oblika ugrožavanja lične i imovinske sigurnosti građana. Otkriveno je 27 prekršaja protiv javnog reda i mira, što je, u odnosu na mart prošle godine, smanjenje za oko 44 odsto.

U oblasti bezbednosti saobraćaja evidentirano je 36 saobraćajnih nezgoda, što je povećanje u odnosu na mart 2023, kada ih je bilo 29. U saobraćajnim nezgodama poginula je jedna osoba, dok je osmoro učesnika zadobilo teške, a 16 lake telesne povrede.

Prilikom regulisanja i kontrole saobraćaja na putevima, učesnika u saobraćaju, vozača i vozila, otkriveno je 1.512 prekršaja (prošlog marta bilo ih je 1.541).

Otkriveno je: 126 prekršaja vožnje pod dejstvom alkohola, 163 prekoračenja dozvoljene brzine, 312 nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 36 upotreba mobilnog telefona i jedan prekršaj vožnje pod dejstvom psihoaktivnih supstanci.

Pogranični poslovi, kretanje i boravak stranaca i suzbijanje ilegalnih migracija i trgovine ljudima

U ovoj oblasti, ostvarena je efikasna zaštita državne granice i pograničnog područja, kao i dosledno sprovođenje zakona u oblasti kontrole kretanja i boravka stranaca, izdavanja putnih isprava, u upravnim poslovima i poslovima oružja i državljanstva.

U martu je prema stranim državljanima preduzeto 337 mera, dok su u istom periodu 2023. godine, prema stranim državljanima, preduzete 192 mere.

Realizovano je 20 akcija u kojima je ukupno dislocirano 77 iregularnih migranata pronađenih u zoni granične linije, koji su prevezeni i smešteni u prihvatne centre Komesarijata za izbeglice i migracije, saopšteno je iz Policijske uprave u Kikindi.

566797-sns-2-f

Skandalozno ponašanje NATO opozicije “Srbija protiv nasilja”

NATO opozicija, koja se krije pod sloganom “Srbija protiv nasilja”, ne uspeva da prevari građane Srbije, jer retrospektiva delovanja opozicije i njenih pristalica okupljene oko navodne borbe protiv nasilja poslednjih meseci pokazala je upravo sasvim suprotno, a to je raspirivanje agresije i mržnje, širenje dezinformacija i vređanje.

Agresija NATO opozicije iz Skupštine preselila se na ulicu, te su kamere zabeležile kako aktivisti “Srbije protiv nasilja” upadaju u info štandove SNS i napadaju, vređaju i udaraju aktiviste SNS, koji mirno stoje na ulici i obavljaju svoje aktivnosti.

Fizički napadi na četiri aktivistkinje SNS-a, koje su obavljale legitimne stranačke aktivnosti, nedavno su zabeleženi i to je čist dokaz da je nasilje jedina politika i metod koji opozicija poznaje i to ironično okupljena pod nazivom liste “Srbija protiv nasilja”.

Neprimereno, nasilno delovanje srpske opozicije je viđeno i u Narodnoj skupštini, a pored vređanja, lupanja, psovanja i skandaloznih izjava na račun u tom trenutku predsedavajućeg profesora Stojana Radenovića, predstavnici opozicije ostaće zapamćeni kao poslanici koji su krali toalet papir iz skupštinskog toaleta i bacali ga tokom zasedanja Skupštine.

(24sedam)

Kako je poslednjim izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima uvedena definicija “lakog električnog vozila”, električni trotineti su na taj način prepoznati u zakonodavstvu, što znači da će samo oni koji ispunjavaju  propisane uslove moći će da se koriste na putevima.

U Agenciji za bezbednost saobraćaja objašnjavaju da, prema definiciji, “lako električno vozilo” predstavlja motorno vozilo sa najmanje dva točka, sa mehaničkim upravljačem, bez mesta za sedenje, čija trajna nominalna snaga elektromotora nije veća od 0,6 kW, čija najveća konstruktivna brzina ne prelazi 25 kilometara na sat i čija masa praznog vozila ne prelazi 35 kilograma. Dokument sa ovim podacima o vozilu se, po pravilu, dobija prilikom kupovine.

Ukoliko ispunjavaju ove uslove, i vlasnik to dokaže dokumentom, električni trotineti moći će da se koriste u saobraćaju, uz propisanu nalepnicu.

U javnosti, posebno na društvenim mrežama, ovih dana je saopštenje iz Agencije izazvalo različite spekulacije, pa smo od direktora Auto-moto saveza Srbije „Banat“ d. o. o. u Kikindi, Siniše Grastića, zatražili precizna objašnjenja i instrukcije o ovoj novoj vrsti registracije.

– Vlasnik mora imati dokument – to može biti račun, uputstvo za korišćenje ili potvrda za to vozilo, na kojem su navedene tri karakteristike vozila: kolika mu je nominalna snaga u kilovatima, kolika mu je maksimalna brzina i kolika je težina praznog vozila. Ovo će biti neophodno da donesu kada dođu na pregled koji će, prvi put, biti organizovan kod nas, u AMSS „Banat“, u Zmaj Jovinoj 20, u petak, 19. aprila. Prethodno je potrebno da se u AMSS-u prijave za ovo testiranje, a prijavljivanje će biti moguće od ponedeljka 15. aprila – objašnjava Grastić.

Ukoliko, posle pregleda, lako električno vozilo – električni trotinet, ispunjava Zakonom određene uslove, dobiće registracionu nalepnicu na licu mesta.

Po Pravilniku o načinu izdavanja, vođenja evidencija, izgledu i načinu postavljanja nalepnice za laka električna vozila koji je donesen na osnovu izmena Zakona o bezbednosti saobraćaja na putevima 1. marta, obaveza registracije se, kao što je i precizirano opisom vozila, ne odnosi na električne bicikle, monocikle, bicikle, mopede, samobalansirajuća sredstva, skejtove i slično.

Uz zahtev se, pored navedene tehničke dokumentacije, prilaže očitana lična karta za fizička lica, odnosno dokaz o upisu u registar pravnih lica za pravna lica, izjava propisana Pravilnikom, na propisanom obrascu i dokaz u uplaćenoj naknadi za izdavanje nalepnice u iznosu od 2.060 dinara, od čega cena usluge izdavanja nalepnice iznosi 1.560,00 dinara, dok cena obrasca nalepnice iznosi 500 dinara. Izdavanje i postavljanje nalepnice ne bi trebalo da traje duže od 30 minuta, a neophodno je i da vlasnik doveze trotinet na lice mesta.

Agencija podseća da su nalepnice za trotinete trajne i da ne zahtevaju godišnje obnavljanje, a nova nalepnica se može izdati na zahtev vlasnika trotineta u slučaju oštećenja ili uništenja. Kazne za neposedovanje nalepnice za električni trotinet u saobraćaju iznosiće deset hiljada dinara.

Takođe, iz Agencije apeluju na sve vozače lakog električnog vozila da poštuju saobraćajne propise, da uvek koriste zaštitnu kacigu i nose svetloodbojni prsluk kada se kreću kolovozom.

S. V. O.

Neda-Ibrajter-(7)

Prvu knjigu Neda Ibrajter imala je sa samo trinaest godina. Potrebu da je napiše dobila je posle posete izložbi o holokaustu koju je organizovao nastavnik istorije. Uznemirena prizorima stradanja, napisala je sastav „Sunce“ koji se razvio u potresnu priču iz vizure dečaka Davida, o svetu kakav on vidi, pa sastav postaje poslednje poglavlje, i knjiga dobija naziv po njemu. Objavljena je kao jedna od tri najbolje na konkursu Grada i Banatskog kulturnog centra za prvu knjigu mladih autora.

U međuvremenu, Neda, podjednako uspešna i u prirodnim i u društvenim naukama, kao đak generacije Osnovne škole „Vasa Stajić“ u Mokrinu, upisuje Vojnu gimnaziju u Beogradu. Večeras je, u svom Mokrinu, u Galeriji Doma kulture,  predstavila drugi deo priče o Davidu, knjigu „925“.

– Na kraju prve knjige nisam konkretno napisala da li je dečak preživeo ili ne. Ja sam znala odgovor, ali ne i čitaoci koji su me stalno to pitali. Zato sam rešila da napišem drugi deo o njegovom daljem životu. Naziv je „925“ jer je to Davidov broj koji je nosio oko ruke, takođe je oznaka za srebro koje predstavlja čistotu i svetlost – kaže Neda.

Kaže da joj je, četiri godine kasnije, bilo teže da piše nastavak jer je morala stilski da se prilagodi svom pisanju prve knjige koje je, kaže, tada bilo manje zrelo.

Izdavač je ponovo Banatski kulturni centar, a finansijsku podršku pružila je Duška Pavlov, Mokrinčanka koja živi u Nemačkoj. Prva prezentacija održana je u Nedinom  rodnom mestu u kojem dobija i najveću podršku. Osećala sam zahvalnost i potrebu da je prvo predstavim upravo Mokrinčanima, rekla je.

Promociji su prisustvovali i Nedini drugovi iz Gimnazije, njen razredni starešina, profesorka srpskog jezika i književnosti, Željana Andrijević Andrić, njena učiteljica, Mariana Rakin, kapetan prve klase Dušan Stanić, načelnik 49. klase Vojne gimnazije, Darinka Maljugić, knjižničar u mokrinskoj biblioteci, Dunja Brkin Trifunović, urednica programa u kikindskoj biblioteci, i Željko Stojanović, profesor muzičke kulture koji je, na stihove iz Nedine knjige, komponovao muziku. Pesme su izveli članovi hora OŠ „Vasa Stajić“.

– Neda je dete Biblioteke, više puta je osvajala prva mesta na konkursu za Dan biblioteke. Njena sam podrška od malih nogu – rekla je Darinka Maljugić, domaćin i moderator večeri.

Mnogo pohvalnih reči čulo se o Nedi, mokrinskom detetu koje sada služi na ponos i čast svoje beogradske gimnazije u kojoj, takođe, postiže izvanredne rezultate.

Galerija Doma kulture bila je mala da primi sve koji su hteli da pozdrave i podrže svoju Nedu. A ona priznaje da se, iako planira da upiše elektronsko inženjerstvo i ostane u vojsci, i iako joj se život sada odvija po sasvim drukčijem ritmu i organizaciji, uvek s radošću vraća svojim Mokrinčanima koji prepoznaju, neguju i vole svoje talente.

S. V. O.