народна библиотека јован поповић кикинда

Radlovic-BG-1

Monografija „Svet mozaika Đure P. Radlovića“, autora prof. dr Jovice Trkulje predstavljena je, u organizaciji Narodne biblioteke „Jovan Popović“, publici u Beogradu i u Novom Sadu.

Pionir freske i mozaika u našoj zemlji, slikar Đuro Radlović, profesor u penziji, prvi je kod nas, pre više od tri decenije, specijalizovao ove zidne tehnike na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Knjiga je juče predstavljena u Arhivu Vojvodine, a prošle sedmice u RTS Klubu u zgradi Radio Beograda. Uz profesora Radlovića, o njegovom radu i delima, govorili su prof. dr Jovica Trkulja, profesor Radomir Knežević, i prof. dr Smiljana Mirkov, sociolog.

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je, uz beogradski „Dosije“, suizdavač ovog monografskog dela.

cemere

Promocija knjige “Srednjovekovna utvrđenja Banata – razvoj vojne arhitekture na prostoru između reka Moriš, Tise i Dunava u razdoblju od kraja X do sredine XVI veka”, istoričara, dr Zoltana Čemerea, biće održana u utorak, 8 oktobra, od 19 sati u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“.

O knjizi će govoriti autor i recenzent Đura Hardi.

djura-djukanov

Žiri u sastavu Dragan Babić, Slađana Stamenković i Jovana Koprivica doneo je odluku da književnu nagradu „Đura Đukanov” za 2024. godinu, koju dodeljuje Narodna biblioteka „Jovan Popović” iz Kikinde dobije Tijana Milenković iz Beograda, za rukopis zbirke priča „Brm, brm“. Nagrada se dodeljuje za rukopis neobjavljene knjige priča autora mlađeg od trideset pet godina, saopšteno je iz Narodne biblioteke.

Potencirajući fragmentarnu strukturu same zbirke, kao i pojedinačnih priča, rukopis Tijane Milenković „Brm, brm“ svoju literarnu zavodljivost otkriva u pobunjenom autorskom glasu koji veštim usložnjavanjem narativnih perspektiva tematizuje osećanje nepripadanja kroz borbu sa depresijom i potragu za izgubljenim, nikada dosegnutim autentičnim bivstvovanjem uronjenim u otuđenu svakodnevnicu. Eliptičnim, gotovo sinkopiranim stilom, sa nemilosrdnom ironijom, ponekad  sa naletima pripovedačkog besa koji se rimuje sa istančanim lirizmom i tarantinovskom duhovitošću, autorka slika svet mladih ljudi koji izlaz iz sumorne stvarnosti vide u narkotičkom ekspazimu.

Kroz građenje intertekstualnih spona sa umetničkim svetovima Tarkovskog, Trakla, Eliota, a na stilskom i tematskom planu, otkriva se i bliskost sa stvaralaštvom Milene Marković, ovaj debitantski autorski glas stvara autentičan doživljaj sveta u kojem su i svi  umetnički idoli svrgnuti sa pijedestala.

Suptilno razgranat motiv jugoslovenskog nasleđa kroz celu zbirku snažno odjekuje u priči „Moja Sutjeska“, u kojoj autorka pravi omaž antifašističkoj jugoslovenskoj borbi iz feminističke perspektive.

Igrajući na često klizavom terenu slobode koju nudi forma kratke priča, vešto posežući za kolokvijalnim jezikom kroz opis erotskih susreta, autorka iskoračuje i na teren brutalnog i nudi sliku ponegde razigrane, ali često umorne čulnosti kao izraz suočavanja sa svetom gde je nemogućnost istinske emotivne bliskosti postala norma.

Vitalizam ove proze leži u grotesknim obrtima s kojima se sumorna stvarnost preobraća u okrilje fantastičnog i crnohumornog, tako se porodično rođendansko okupljanje pretvara u harikiri majčinske figure. U proznom svetu ovog rukopisa, na terenu smo ipak moderne groteske, koja je lišena karnevalskog uskrsnuća, sem u jezičkim obrtima, proplamsajima humora, skliznuću ka poetskom, intimnom, gde se istinska moć pronalazi tek u sposobnosti da se u ritmičnosti i zaigranosti književnog jezika otkrije  sopstveni autorski glas. Ukoliko se bude razvijao, ovaj autorski glas može zauzeti značajno mesto na domaćoj književnoj sceni, navodi se u saopštenju žirija koji je i pohvalio rukopis „Sloboda“ Tanje Maletić, takođe iz Beograda.

Nagrada „Đura Đukanov“ podrazumeva štampanje knjige i Tijani Milenković će biti dodeljena na svečanosti u Narodnoj biblioteci koja se, tradicionalno, održava 19. januara, na dan rođenja ovog značajnog mokrinskog pisca.

cosic

Zbirka pesama „Čovek to ne može da iskaže“ pisca iz Banatskog Velikog Sela, Rada Ćosića, biće predstavljena u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u četvrtak, od 20 sati.

Pored autora, o zbirci će govoriti i prof. Uglješa Šajtinac, književnik.

RCT-prezentacija-(3)

Svoje, na državnim takmičenjima nagrađene naučno-istraživačke radove večeras su, u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“, predstavili polaznici Regionalnog centra za talente (RCT) „Dušan Vasiljev“. Školska godina na izmaku bila je izvanredno uspešna za polaznike Centra, ujedno i njihove mentore – trinaestoro polaznika, osnovaca i srednjoškolaca je, na upravo završenim državnim takmičenjima, osvojilo čak 21 priznanje.

Predstavljanje su pratili roditelji i svi zainteresovani za teme koje su ovi talentovani učenici izabrali za svoja istraživanja.

– Ne opterećujemo roditelje u toku godine onim što deca rade i zato, već desetak godina, organizujemo prezentacije radova – kaže rukovodilac Centra, profesor Srđan Srdić. – Ovo nije ni slično njihovim nastupima na takmičenjima, svedenije je i kraće, ali dovoljno da se stekne elementarna predstava o tome šta se od njih može očekivati u budućnosti. U moru informacija koje i ne želimo uvek da znamo, čini mi se da je ovo jedna od onih koje bi morale uvek da budu u prvom planu, koje god da je dete i kakva god da je vrsta uspeha u pitanju, a da ima veze sa uloženim radom.

U ime lokalne samoupravem događaju su prisustvovale Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, i resorna članica Gradskog veća, Valentina Mickovski. Prisutnima se obratila Dijana Jakić Kiurski, istakavši da je naš grad sve više prepoznat po talentovanim i pametnim mladim ljudima.

– I ove godine Regionalni centar za talente dao nam je povod za ponos i verujem da će tako biti i ubuduće, dokle god imamo ovako pametne i vredne đake koji rezultate ostvaruju pre svega zahvaljujući svom talentu, ali i predanom radu, trudu i požrtvovanosti, kao i velikom odricanju i ljubavi i interesovanju koje pokazuju za znanje i naučno-istraživački rad. Mentori su, takođe, pokazali  koliko se nesebično daju i sa njima predano rade. Ovo je i raritet, da jedna mala sredina ima veliku koncentraciju dece koja su dragocenost našeg društva. Zato Regionalni centar može i dalje da očekuje bezrezervnu podršku svog grada. Vama, deco, želim uspeh u daljem školovanju i životu, da budete hrabri i da istrajete u svemu lepom i korisnom što započnete, da budete priznati i cenjeni – rekla je zamenica gradonačelnika.

Milica Tomić pohađa drugi razred Gimnazije. Inače je, na svetskom takmičenju u istraživačkim radovima u oblasti prirodnih nauka, održanom u Turskoj, osvojila dve zlatne medalje. Za takmičenje talenata tema su joj bili proračuni verovatnoće pojave zemljotresa.

– Svojim radom, proračunom karte seizmičkog hazarda u fizici želim da dokažem da je moguće da, na taj način, odredimo i aproksimiramo stepen seizmičke ugroženosti neke regije, u ovom slučaju, našeg grada – objašnjava Milica.

Učenica trećeg razreda Gimnazije, Svetlana Ćulafić, u Centru za talente aktivna je od početka srednje škole.

– Takmičim se iz istorije. Prošle godine sam, sa radom o istoriji kikindske železnice, bila prva u državi, a ove godine mi je prvo mesto izmaklo za bod. Istraživala sam i pisala o Gimnaziji u Kikindi, od osnivanja do kraja Drugog svetskog rata. Poznavanjem istorije, u primerima iz života možemo mnogo korisnog da naučimo o tome kako su ljudi živeli i da saznamo kako je naš grad izgledao u prošlosti – kaže Svetlana.

Puno dvorište Biblioteke u kojem su se prezentacije pratile sa velikim interesovanjem, pokazalo je, takođe i još jednom, da ovi izuzetni mladi ljudi imaju veliku podršku zajednice.

S. V. O.

G.-Djilas

Knjiga poezije „Hvatanje mesečine“ Gordane Đilas iz Nakova biće predstavljena u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u četvrtak, 23. maja, od 18 sati.

Za zbirku poezije Gordana je ovogodišnji dobitnik nagrade iz Fonda Zadužbine Branka Ćopića za dela visoke umetničke vrednosti. Pored autorke, o pesmama će govoriti i Nikola Marinković, književni kritičar i glavni urednik Srpske književne zadruge.

Stevanovic-biblioteka-(1)

“Tri slobode za Simonu“ naziv je najnovijeg romana Mladena Stevanovića koji je večeras predstavio kikindskoj publici u Narodnoj biblioteci. Stevanović, rođeni Kruševljanin, zaposlen kao prosvetni radnik u Beogradu, pre ovog objavio je tri romana, od kojih je dva već predstavio u našem gradu. U blizini Kikinde odvija se i deo radnje njegovog najnovijeg dela.

– Junaci se, u nekom momentu, nalaze na graničnom prelazu Nakovo, a čitava radnja romana se dešava na potezu Kikinda – Vršac jer je Simona Rumunka. Posle romana „Hipokratova deca“, na stalna pitanja o čemu će biti sledeći roman, odgovarao sam da će biti o bivšoj rumunskoj gimnastičarki i tako sam, iz ironijskog elementa, shvatio da je to moguće – kaže Stevanović.

„Tri slobode za Simonu“ nastajale su tri godine i sada je jasno ko može Simoni da daruje slobodu.

– Samo ona sama i za sebe, to je jedini način – kaže. – Radi se o pokušaju da se na našem podneblju sačini špijunski roman koji se bavi ključnim istorijskim momentima u drugoj polovini 20. veka, na ironičan i ciničan način.

Pored navedenih, Stevanović je napisao i romane „Ramovi za pogrešne slike“ i „Sudbine plešu tango“.

–  Da pišem je nasušna potreba. Čovek uvek sebi traži zabavu, ja u pisanju nalazim sjajnu zabavu i tada sam iskreno srećan – zaključuje pisac.

O najnovijem Stevanovićevom romanu govorio je i dr Vasilije Milnović, književni kritičar i istoričar.

 

Kikinda

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ ugostiće u četvrtak, 16. maja, od 19 sati, Mladena Stevanovića, autora knjige „Tri slobode za Simonu”. O knjizi će govoriti i dr Vasilije Milnović, književni kritičar i istoričar.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Knjige „Glasom pisana istorija” i „Vek slikan mikrofonom” Dragoslava Simića, dugogodišnjeg urednika emisije „Govori da bih te video” Drugog programa Radio-Beograda i autora serije dokumentarnih emisija, biće predstavljene u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u četvrtak, 9. maja.

Njegovi sagovornici bili su anonimni i zaboravljeni ljudi, ali i poznate ličnosti. Simić je njihova sećanja zabeležio mikrofonom, a zatim i u ovim dvema knjigama. Neki od sagovornika bili su: Branko Lustig, filmski producent i dobitnik dva Oskara za filmove „Šindlerova lista“ i „Gladijator“, Tugomil Ujčić, profesor i preživeli svedok streljanja u Kragujevcu 1941, Bubiša Simić, muzičar, kompozitor i dirigent, Ranko Bugarski, lingvista, Dragica Srzentić, prva supruga Jovana Popovića, učesnica NOB-a i žena koja je 1948. uručila Staljinu Titovo istorijsko pismo, Zoran Hristić, kompozitor muzike za Olimpijske igre u Sarajevu i mnogi drugi.

Pored autora, o knjigama će govoriti i Radoman Kanjevac, pisac i nekadašnji urednik Studentskog radio programa Indeks 202. Moderator večeri je Milana Bajkin. Književno veče počinje u 19 sati.

Birimac-(6)

Velika strast i posvećenje utisci su koje stiče posmatrač fotografija Gorana Birimca, gledajući, okom njegovog objektiva, sve motive koje je zaustavio u vremenu. Izložba samo 35 od 2,5 miliona fotografija, posle Bašaida, u kojem živi, priređena je, od večeras i u Kikindi, u Narodnoj biblioteci.

Birimca su podržali, pre svega, iz Zavičajnog odeljenja, čijem nastojanju da sačuvaju ovdašnje motive, svakako doprinosi i njegov rad.

– Značaj rada Gorana Birimca je u tome što on, na svojim fotografijama, beleži sve što se dešava u Kikindi i okolnim selima: manifestacije, motive, pejzaže jer, ono o čemu se ne piše, ako se slikom ne ovekoveči, neće ostati zabeleženo. Takođe, njegove fotografije prirode utiču na našu svest da moramo da čuvamo ono što nas okružuje – rekla je Milana Bajkin iz Zavičajnog odeljenja, koja je vodila predstavljanje.

Da fotografiše Birimac je počeo pre 15 godina, a da prvi put predstavi svoj rad pristao je, na nagovor prijatelja, tek pre nekoliko meseci, kada je priređena izložba u Bašaidu.

– Počeo sam tako što sam fotografisao svoje selo, park, pa prirodu. Sednem na bicikl i ono što mi je zanimljivo, zabeležim. Mnogo puta se dogodilo da sam fotografisao kuće, delove građevina ili neke motive koji su, zatim, nestali. Slikam prirodu, volim da slikam i životinje, a njih je najteže slikati, posebno divlje. Nekada satima čekam da bih dobio nekoliko fotografija. Posebno volim konje. Sa fijakerijada širom Vojvodine dolazim sa nekoliko hiljada fotografija, od kojih izaberem stotinak – priča Birimac koji je fotografisao i za „Vojvođanski magazin“ sa novinarkom Vesnom Bojić. Sarađuje sa mnogim medijskim kućama, a želja mu je, kaže, da napravi monografiju svog Bašaida.

Umetnički doprinos priči o zadržanim slikama dali su Vukašin i Tadija Bajkin sa odseka za tamburu Muzičke škole, i Željana Radoslava Pribiš, mlada recitatorka iz Mokrina. Poseban gost promocije bio je Nenad Čavić iz Mokrina, organizator Seljačkog partija, čiji je Birimac oficijelni fotograf. Gosti, publika, prijatelji, saradnici i kolege iz „Autoprevoza“ u kojem je zaposlen, ispunili su večeras hol Biblioteke.

Naredne postavke već su ugovorene u Banatskom Karađorđevu i u Jaši Tomiću. Izložba pod nazivom „Kroz moj objektiv“ biće postavljena u holu Biblioteke do posle praznika. Ostaje vera da će ovaj posmatrač i umetnik uspeti u tome da svoje delo sabere u monografiju, što će pomoći u onome što jeste njegov osnovni motiv – da ovaj svet sada, ostane zabeležen za one koji dolaze posle nas.

S. V. O.

error: Content is protected !!