кикинда

subotica

U cilju jačanja privrednih aktivnosti, Grad Kikinda i Opština Senta potpisali su sporazume o poslovno-tehničkoj saradnji sa Privrednim društvom „Slobodna zona Subotica”, u okviru projekta „Zajedno do uspeha“.

„Slobodna zona Subotica” 2016. godine proširena je i na područje Grada Kikinde. Italijanska kompanija „Zopas” radi u slobodnoj carinskoj zoni u Kikindi, podsetio je Saša Tanaskov, član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije.

-U svim pregovorima sa investitorima, osim uređenih industrijskih zona, adut je upravo režim slobodne carinske zone. U još dve industrijske zone imamo oko 20 hektara građevinskog zemljišta sa kompletno uređenom  energetskom i komunalnom infrastrukturom i razgovara se sa investitorima koji su zainteresovani za rad u bescarinskoj zoni- kaže Tanaskov.

Na osnovu zahteva opštine Senta, Slobodna zona Subotica izrađuje elaborat za proširenje i na teritoriju te bačke opštine. Zainteresovani korisnici su „Tisa automotiv” i „Japan tobako internešenl”.

-Uspeli smo da završimo prvi i važan korak, da otvorimo režim Slobodne zone u industrijskoj zoni „Zapad“ gde već imamo dve velike firme kojima će ovo puno značiti. Nadamo se da ćemo ovaj režim proširiti i na druge sektore industrijske proizvodnje-naglasio je Rudolf Cegledi, predsednik opštine Senta.

Među potpisnicima  sporazuma o saradnji je i više srednjih i visokih škola, razvojna agencija, preduzetnici,  logistička preduzeća. Ovi sporazumi imaju za cilj i zajednički nastup u okviru različitih domaćih i inostranih projekata.

„Započeli smo projekat „Zajedno do uspeha” kojim smo definisali da želimo da od Slobodne zone napravimo „intelektualni inkubator”, odnosno da povežemo nauku, privredu, obrazovanje i da napravimo sinergiju jer nauka svoju potvrdu dobija onoga trenutka kada se konkretizuje u praksi. Drugi značajan momenat je jačanje naših projektnih kapaciteta, budući da planiramo da sa partnerima nastupimo na domaćim i stranim tržištima i iskoristimo nove izvore finansiranja koji se vežu za projekte”, objasnio je Saša Gravorac, direktor PD „Slobodna zona Subotica”.

Po obimu i rezultatima poslovanja, subotička „Slobodna zona” godinama je u vrhu slobodnih indutrijskih zona u Srbiji.

caj od srca

Načelnici Dečijeg odeljenja kikindske Opšte bolnice dr Dragici Mitrić, Marijana Mirkov i Danijela Bjeljac, predsednica i sekretarka Crvenog krsta Kikinda uručile su danas medicinsku opremu kupljenu zahvaljujući humanitarnim akcijama „Deca deci” i „Čaj od srca”. Tradicionalne akcije upriličene su uoči novogodišnjih i božićnih praznika.

-Obezbeđena je: elektronska vaga za merenje beba, nazalni aspirator i kompresorski inhalator koji su danas i uručeni. Hvala Kikinđani- poručili su iz Crvenog krsta.

Volonteri ove himanitarne organizacije su, u okviru Novogodišnjeg bazara, sugrađanima delili čaj i prodavali čestitke. Sugrađani dobre volje učestvovali su davanjem dobrovoljnih priloga, a kako je tada i najavljeno, sav prikupljeni novac usmeren je za kupovinu potrebne medicinske opreme za bolnicu, u dogovoru sa nadležnima te zdravstvene ustanove.

 

prevrnut autobus

Autobus Javnog preduzeća „Autoprevoz“ koji je saobraćao na liniji Kikinda- Padej, prevrnuo se jutros, oko 6.30 sati, u ataru Iđoša. Šestoro putnika prevezeno je na pregled u Opštu bolnicu u Kikindi. Na sreću, njihovo stanje nije ukazivalo na teže telesne povrede, što je lekarskim pregledima i potvrđeno.

-Primili smo šestoro putnika iz autobusa. Svi su stabilno, nema težih povreda, svi su ušli ovde na nogama. Pregledani su, opservirani i urađena je potrebna dijagnostika kako bismo ih propratili- navode na prijemnom odeljenju Opšte bolnice Kikinda.

U autobusu je bilo 16 putnika i vozač. Kako saznajemo, većina putnika se vraćala s posla ili putovala do radnog mesta. Prilikom sletanja s puta, autobus nije bio u kontaktu sa drugim vozilom niti je bio u velikoj brzini. Razlog zbog koga je vozač izgubio kontrolu nad autobusom, utvrdiće istraga.

-Autobus je, iz za sada nepoznatih okolnosti, sleteo s kolovoza i prevrnuo se na bok u kanal. Istragom će se utvrditi uzrok zbog kojeg je došlo do ove saobraćajne nezgode- navode u Policijskoj upravi u Kikindi.

Zbog izvlačenja autobusa, saobraćaj je na ovom delu puta povremeno bio u prekidu.

 

 

 

 

 

 

poljoprivreda (2)

Cene poljoprivrednog zemljišta u Vojvodini beleže rast. Kvalitet zemlje, veličina i položaj parcele- samo su neki od parametara koji utiču na cenu. I dalje su najskuplje oranice na teritoriji Južnobačkog okruga.

Poljoprivredno zemljište na teritoriji Grada Kikinde u 2022. godini prodavano je po cenama od 1.250 evra po hektaru pa do 21.000 evra, koliko je plaćen najskuplji hektar. Prosečna cena iznosila je 8.800 evra.

Približno toliko novca u proseku, trebalo je izdvojiti i za hektar zemlje  u Žitištu (8.500evra), Kovinu (8.700 evra) i Šidu (8.800 evra).

Najviše cene zabeležene su na području opština Stara Pazova, Novi Sad, Bačka Palanka, Bečej, Žabalj, Kula, Odžaci, Ruma, Subotica, Kovačica. Tako se u Staroj Pazovi cena kretala u proseku 15.600 evra- od 3.750 evra, koliko je po hektaru plaćeno najjeftinije poljoprivredno zamljište pa do čak 39.500 evra za hektar.

Prosečna cena oranica u Bačkoj Palanci iznosila je 13.500 evra,  u Bečeju 13.650 evra, u Kuli 12.000 evra, Somboru 9.600 evra, a u Kanjiži 7.150 evra za hektar.

U obližnjem Zrenjaninu, parcele su prodavane do nešto nižim cenama nego u Kikindi- od 1.000 do 17.000 evra po hektaru  odnosno u proseku za 7.650 evra.

Prema podacima RGZ, u odnosu na 2020. godinu, cena poljoprivrednog zemljišta u Severnobanatskom okrugu porasla je u proseku za 15 odsto.

Najskuplje u Kaću

U 2022. godini najskuplji kvadrat poljoprivrednog zemljišta plaćen je u Kaću po ceni od 40 evra za m2 za parcelu površine 52 ara. Najskuplje poljoprivredno zemljište u Srbiji u prošloj godini prometovano je u opštini Čoka po ceni od 2,36 miliona evra za 163 hektara, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda.

 

 

 

 

dispanzer

U Dečijem i školskom dispanzeru povećan je broj pregleda, ali to je uobičajeno za ovo doba godine, saznajemo od načelnice Dispanzera dr Dragane Grujić.

-Najčešće su povišene telesne temperature praćene respiratornom simptomatologijom, sekrecijom iz nosa, bolom u grudima, kašljem, ali postoje i gastrointestinalne tegobe. Ovo je doba godine kada je aktuelan grip. Ima dece sa kliničkom slikom gripa, sa visokom telesnom temperaturom, bolovima u mišićima i respiratornom simptomatologijom. Temperatura može trajati više dana. Ukoliko se temperatura zadržava duže od četiri, pet dana, obavezno je javljanje lekaru. Komplikacije u vidu upale pluća ili upale ušiju češće su kod manje dece nego one školskog uzrasta- navodi dr Grujić.

Za prva četiri dana ove sedmice, u Dispanzeru je pregledano 1169 dece. Od toga, 578 u febrilnoj ambulanti.

– Ovo je period kada je povećan broj pregleda i tako je svake godine u ovo doba. Aktuelni su virusi gripa, respiratorni sincicijalni, adenovirusi. Deca su u kolektivu, borave u zatvorenim prostorijama, i to je period kada se lako šire virusne infekcije- ističe dr Grujić.

Fudbalski savez Grada Kikinde širi temelje. Novih 13 arbitara dobilo svedočanstva

Stručna strukovna organizacija sudija koja deluje u okviru FSG Kikinde, organizovala je Školu za nove fudbalske arbitre. Pohađalo ju je i uspešno okončalo 13 kandidata, a među njima i pet mladih dama.

– Tri meseca trajalo je školovanje, tokom kojeg su kandidati savladali teorijski i praktični deo. Rukovodilac škole bio je Nikola Rankov, predsednik Komisije za unapređenje sudija, a u radu mu je pomagao Kristijan Kovač – kaže Neven Zekonja, predsednik Stručne strukovne organizacije sudija.

Temelji FSG Kikinda prošireni su na taj način novim arbitrima, a na spisku su: Ivana Živković, Katarina Petkov, Jelena Simić, Elena Prokičević, Jana Zobenica, Veljko Popov, Luka Koštić, Jovo Stupar, Marija Markov, Stefan Momčilov, Milan Molnar, Nikola Ćirić i Svetozar Vukašinović.

 

 

334896857_580102594028873_2971437217072366450_n

Baletska škola u Novom Sadu ima jedno izdvojeno odeljenje i to baš u Kikindi- u Kulturnom centru. Zahvaljujući saradnji koja je počela pre više od dve decenije i uspešno se odvija u kontinuitetu, brojne generacije dece u našem gradu upoznalo se sa čarobnim svetom baletskog plesa.

-Do saradnje je došlo, pre više od 20 godina, zahvaljujući tome što je u Kikindi postojao nastavni kadar koji bi mogao da vodi ovo izdvojeno odeljenje. To su dve koleginice koje su završile rusku baletsku školu: Ingrida Vojvodić, koja i danas vodi odeljenje u Kikindi  i Larisa Gajić koja je sada kod nas u Novom Sadu-  ukazuje direktorica Baletske škole u Novom Sadu Sanja Vučurević koja je zajedno sa desetak polaznika niže baletske škole i nastavnicama iz Novog Sada posetila odeljenje u našem gradu.

– Kada je reč o umetničkoj igri, prvi smo otvorili školu u Kikindi i pružili deci šansu. Mnoge generacije su ovde završile nižu baletsku školu, a neka deca su nastavila školovanje u srednjoj baletskoj školi. Ima Kikinđana u Srpskom narodnom pozorištu: Boris Ladičorbić je repetitor, a Sonja Gavrilov igra u ansamblu. Jelena Vujičić je jedno vreme predavala u školi- navodi Sanja Vučurević.

Poseta je lepa prilika za upoznavanje i razmenu iskustava, dodaje Jovana Lalić, nastavnica klasičnog baleta iz Novog Sada.

-Nama je drago da su deca imala priliku da se upoznaju i da pokažu jedni drugima šta rade. Ovde su došli učenici četvrtog razreda Baletske škole. Prvo smo imali redovan čas, a potom su naši učenici izveli deonice iz određenih baleta.

Balet traži posvećenost i ljubav

-Predispozicije za baletskog igrača su mekoća tela, raspon nogu, položaj bokova, savitljivo stopalo, muzikalnost, snalaženje u prostoru- to je na prvu loptu. Baletska škola u Novom Sadu je osnovana 1947. godine po planu i programu ruskih baletskih škola. Planovi i programi su dosta zahtevni. Niža baletska škola obuhvata godinu dana pripremnog razreda i četiri godine škole- ukazuje direktorica novosadske baletske škole Sanja Vučurević.

-U Srednju baletsku se upisuje samo šest učenika u generaciji. Mnogi od njih uporedo vanredno upisuju i gimnaziju. Inače, deca su po ceo dan u školi. Imaju dosta opšteobrazovnih i igračkih predmeta, a i subota je radni dan. Sa 18 godina kad završe srednju baletsku školu, moraju biti spremni da uđu u neku pozorišnu kuću i da grade igračku karijeru. Najbolje godine za početak karijere su od 18 do 25 godina. Kasnije neki upisuju fakultete, ako žele da se doškoluju. Deca koja se opredele za balet su zaista posvećena, bez ljubavi teško da sve to može- poručuje naša sagovornica.

Osnovnu i srednju baletsku školu u Novom Sadu pohađa oko 350 učenika.

 

 

 

 

volleyball-g358676c7d_1280

Na osnovu ranije postignutih dogovora između Gradske uprave Kikinde i Fakulteta za sport i psihologiju TIMS iz Novog Sada, a nakon uspešno završenog prvog kruga edukacije, u toku je upis za obavezno neformalno obrazovanje-edukaciju stručnog kadra u sportu, a u skladu sa Zakonom o sportu.

Radi se o drugom krugu edukacije za Sportskog operativnog trenera (treći nivo edukacije) i Sportskog operativnog trenera ‒ sportskog učitelja (četvrti nivo edukacije-ovaj nivo edukacije je potrebno završiti kako biste bili osposobljeni za rad sa decom mlađom od 16 godina). Neophodan preduslov za upis za Sportskog operativnog trenera je srednja stručna sprema, a uslov za upis za Sportskog operativnog trenera-sportskog učitelja je završen treći nivo edukacije, odnosno stečeno zvanje Sportskog operativnog trenera.

Nastavni predmeti će se realizovati u Kikindi sa profesorima sa Fakulteta za sport i psihologiju TIMS iz Novog Sada (onlajn) i Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača iz Kikinde. Kao akreditovana visokoškolska ustanova iz ove oblasti, Fakultet za sport i psihologiju TIMS iz Novog Sada je nosilac celokupne edukacije.

Upis traje do 27. marta. Sportski klubovi biće informisani preko medija, preko Sportskog saveza Kikinde kao i od koordinatora cele edukacije putem imejl adresa klubova.

 

avion

Grad Kikinda stavio je na javni uvid plan detaljne regulacije aerodroma Grada Kikinde. Kako je navedeno u planu koji je izradio Zavod za urbanizam Vojvodine, a naručio Grad, aerodrom će se graditi jugozapadno od Kikinde neposredno uz državni put Ib reda br. 13, na pravcu ka naselju Bašaid, prenosi portal eKapija.

Postojeći aerodrom Kikinda (Drakslerov Salaš) je, dodaje se, sportsko-poljoprivrednog karaktera i sa svojom travnatom pistom i tehničkim karakteristikama ne ispunjava uslove za odvijanje civilnog putničkog saobraćaja.

– Iz tog razloga predviđa se izgradnja savremenog aerodroma koji će ispunjavati uslove za odvijanje putničkog saobraćaja. Aerodrom će biti dimenzionisan tako da bude odgovarajućeg kapaciteta i namene – navodi se u dokumentu.

U planu je, precizira se, opremanje savremenog vazdušnog terminala, orijentaciona površine kompleksa 10,51 ha, sa poletno-sletnom stazom dužine oko 1.200 i širinom od 30 m. Za kompleks aerodroma je izrađena tehnička dokumentacija, na nivou idejnog i glavnog projekta.

Prostor budućeg aerodroma obuhvata površinu od oko 54,24 ha, a predmetne parcele (izuzev parcela na kojim se nalazi postojeći sportski aerodrom) se trenutno koriste se kao obradivo poljoprivredno zemljište i Prostornim planom Kikinde namenjene su za poljoprivrednu proizvodnju. Plan je na javnom uvidu do 16. marta.

vodovod2

Sveobuhvatan posao rekonstrukcije vodovodne mreže koji se radi uporedo sa izgradnjom fabrike vode, nastavljen je. Kako je i najavljeno, na redu je deonica u ulici Branka Radičevića, od vrtića „Plavi čuperak“ do gradskog trga.

Rekonstrukcija ovog dela vodovodne mreže započela je proteklih dana i realizuje se uz finansijsku podršku Pokrajinske vlade koja je preko Uprave za kapitalna ulaganja opredelila sredstva za radove, potvrđeno je Kikindskom portalu u kabinetu gradonačelnika Nikole Lukača.

Predviđena rekonstrukcija sedam kilometara vodovoda u više ulica u Kikindi. Menjaju se cevi koje su trošne, azbestne ili one koje su manjeg prečnika od potrebnog.

Podsetimo da je u decembru počela i rekonstrukcija magistralnog voda koji od vodozahvata Šumice vodom snabdeva ceo grad. I ta investicija realizuje se uz podršku pokrajine konkretno Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu.

Da bi u Kikindi bio rešen višedecenijski problem i konačno iz slavina potekla zdrava pijaća voda, važan preduslov je, osim izgradnje postrojenja za prečišćavanje vode, i rekonstruisana vodovodna mreža.