кикинда

rct-lukac

Velimir Krstić, Ksenija Stefanović, Helena Grujić, Milica Tomić, Tamara Đurđević, Milica Boberić, Aleksandar Trajkovski i Marina Radivojša, članovi RCT „Dušan Vasiljev“, zajedno sa mentorkama Marijom Popović i Jelenom Mihajlović  bili su gosti gradonačelnika Nikole Lukača i njegovih saradnica Dijane Jakšić Kiurski, zamenice gradonačelnika i Valentine Mickovski, članice Gradskog veća. Pomenuti srednjoškolci osvojili su značajna priznanja na Smotri istraživačkih radova u Beogradu.

-Pisala sam rad iz fizike koji se odnosio na istraživanje seizmičke ugroženosti grada, ali i Severnobanatskog okruga. Prva nagrada omogućila mi je da se plasiram na Međunarodnu konferenciju mladih naučnika u Izmiru u Turskoj na kom će biti učesnika iz čitavog sveta  – saznali smo od Milice Tomić.

Marina Radivojša, imala je naučno-istraživački rad iz biologije.

-Istraživala sam da li fizička aktivnost niskog intenziteta može preventivno da deluje na dijabetes i bolesti uzrokovane povećanim unosom šećera. Eksperiment sam radila na Institutu „Vinča“ i nadam se da ću istraživanje moći još da proširim – napomenula je Marina Radivojša.

Helena Grujić, tri godine je deo Regionalnog centra za talente i ove godine pisala je rad iz fizike.

-Ove godine tema je bila upotreba magnetne rezonance u Severnobanatskom okrugu i koliko ljudi znaju o ovoj dijagnostičkoj metodi. Dokazala sam da je manje štetna od rendgena i da ljudi malo znaju o njoj – dodala je Helena Grujić.

Gradonačelnik Lukač istakao je ovom prilikom da svi mladi i uspešni Kikinđani imaju podršku Grada.

-Želja nam je da nagradimo vaš trud, rad i odricanje. Stoga će lokalna samouprava organizovati ekskurziju na kojoj  ćete se bolje upoznati, ali i videti nešto novo, steći nova iskustva i znanja – precizirao je prvi čovek Grada.

Dijana Jakšić Kiurski dodala je da su talentovani mladi ljudi među najvećim vrednostima koje Kikinda ima.

-Dugujemo im zahvalnost za sve uspehe jer gde god da odu dobiju priznanja i to je najbolja promocija našeg grada. Lokalna samouprava finansira rad Regionalnog centra za talente čiji polaznici na svojim uspesima čine ponosnim – navela je Dijana Jakšić Kiurski.

Ovom prilikom izražena je zahvalnost i mentorima koji rade sa učenicima, prenose im znanja i ljubav prema naučno-istraživačkom radu.

A.Đ.

1711479360295

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača održano je humanitarno muzičko veče. Na inicijativu profesorice klavira Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ Ivane Stražmešter cilj je bio prikupljanje sredstava, ali i sredstava za higijenu za socijalne ustanove i pojedince.

-Dugogodišnju saradnju sa Visokom školom rešili smo da unapredimo. Na radost naših učenika i studenata nadamo se da ćemo i u budućnosti organizovati više ovakvih koncerata – napomenula je Ivana Stražmešter.

 

Ideju su rado prihvatili u Visokoj školi gde su se priključili zaposleni i studenti.

-Nakon početne inicijative došli smo na ideju da pozovemo još učesnika kako bismo upotpunili muzički ugođaj sugrađanima koji su se odazvali i pružili i ostalima priliku da učestvuju u ovom humanom činu. Hvala svima koji su podržali naše muzičko veče – dodao je Aleksandar Mitrevski, asistent iz oblasti muzičke umetnosti VŠSSOV.

Ovo nije prvi put da su studenti pokazali da su velikog srca, podsetila je studentkinja prve godine Violeta Grubor.

-Poznata je naša akcija za Novu godinu tokom koje prikupljamo slatkiše i slaniše za decu koja u vreme praznika borave na Dečijem odeljenju Opšte bolnice, ali i za decu oštećenog sluha, Narodne kuhinje, đake OŠ „6. oktobar“ – kazala je Valentina Grubor.

U programu su učestvovali učenici i nastavnici OMŠ „Slobodan Malbaški“, studenti VŠSSOV, polaznici plesnog studija „Tijane Levnajić“ i korisnici centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“.

 

A.Đ.

 

 

garaza-dositejeva-(1)

Uklanjanje garaže u Dositejevoj ulici, za sada nije moguće, istakao je Čedo Gvero, direktor JP „Kikinda“.

-Za rušenje garaže, koja nikada nije zaživela, potrebno je 30 miliona dinara, stoji u elaboratu koji je urađen. Duplo, možda čak i više je neophodno kako bi se garaža privela nameni za koju je i izgrađena. Kako statički projekat nikada nije urađen, ne možemo ni da je privedemo nameni, niti može da se koristi. Posebno pitanje je da li postoji potreba za ovim objektom. Ovog momenta važnije je da uredimo parking mesta u ulici Svetozara Miletića gde sugrađani parkiraju automobile na zelenim površinama –  rekao je Gvero.

Izgradnja objekta počela je davne 1988. godine i nikada nije završena. U finansiranju je učestvovao i ondašnji „Naftagas“ jer je u blizini upravna zgrada ove firme, a nikada privedena nameni, garaža je u vlasništvu lokalne samouprave.

 

 

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 50.000 dinara. Nezgoda se dogodila zbog nepredviđene okolnosti odnosno divljači na putu.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podneto su protiv 20 učesnika u saobraćaju i izdato je 258 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 15 vozača, od kojih je četiri  zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 45 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 123 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 95 ostalih prekršaja.

ulica-mihajla-pupina

Do kraja nedelje počeće adaptacija i sanacija kolovoza na teritoriji Grada. Iz budžeta lokalne samouprave za radove je planirano 55 miliona dinara i zajedno sa sredstvima iz Pokrajine u puteve će ove godine biti uloženo više od 100 miliona dinara što je znatno više nego prethodne, istakao je direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero.

– Biće rehabilitovan asfalt u ulici Jovana Jovanovića Zmaja od Bašaidskog druma do Mihajla Pupina u dužini od 800 metara. Na istom potesu biće urađeno 65 parking mesta ukupne površine 1.100 kvadrata. Od Bašaidskog druma do Partizanske izgradiće se 43, a  od Bloka I do kućnog broja 162 niće nova 22 parking mesta. U toku je prikupljanje dokumentacije za rekonstrukciju ulice Mihajla Pupina koja će se nadovezati na Zmaj Jovinu ulicu i u kojoj će takođe biti izgrađeni parkinzi. Ova investicija iznosiće više od 50 miliona dinara – rekao je Gvero.

 

Rehabilitovaće se ukupno 3.000 metara puteva. U drugom rejonu ovim poslom biće obuhvaćene ulice: Đure Oličkova i Stevana Lakai Gige u dužini od po 240 metara, Kiš Mihalja u dužini od 350 metara zajedno sa 90 metara koji se nalaze na katastarskoj parceli 3329. U planu je i po 450 metara asfalta u ulicama Miloša Crnjanskog i  Veljka Petrovića, 230 metara u Miroslava Antića i 150 metara u Železničkom Novom Redu u ulici Lipa.

-Deo drugog rejona u kojima su zamenjene azbest cementne vodovodne cevi biće komplet sređene. Uradiće se i 890 metara pešačkih staza, među kojim bih izdvojio deo Albertove pored DTD-a, od Iđoškog puta do ulice Miroslava Antića i sa ovim poslom započinjemo. Tu staze nije bilo i građani su išli putem. Pešačke staze rekonstruisaće se i u ulici Kralja Petra Prvog, od Dečijeg i Školskog dispanzera do Karađorđeve, na uglu Masarikove i Žarka Zrenjanina, ali i u drugom rejonu gde ih nema  – dodao je naš sagovornik.

 

 

U trećem kvartalu godine planirano je i uređenje parkinga u centru Mikronaselja, što će biti nastavak od prošle godine. Pošto su kod Bloka B uklonjene garaže sada će biti izgrađen pristupni put sa dvadesetak  parkinga uz sam ritejl park.

Đorđe Klenanc iz JP „Kikinda“ napomenuo je da su u plan ušle ulice koje će činiti celinu po završetku radova.

-Rehabilitacija kolovoza podrazumeva zamenu dotrajalog sloja asfalta na kompletnoj deonici novim asfaltom. To će biti urađeno i u Zmaj Jovinoj ulici koja će dobiti novi izgled nakon što se završi izgradnja parkinga. Obimniji radovi očekuju nas u ulici Mihajla Pupina od Jovana Jovanovića Zmaja do Svetosavske. Ove godine planirano je i postavljanje semafora na uglu Zmaj Jovine i Partizanske kako bi se rešilo takozvano saobraćajno zagušenje na ovoj raskrsnici – precizirao je Klenanac.

Izvođači radova biće firme „Vojput“ iz Subotice i „Eko-gradnja“ iz Zrenjanina.

A.Đ.

 

odbojka

Finiš je nadmetanja u ligama u nadležnosti Odobojkaškog saveza Vojvodine, a poraze su pretrpili momci Kikinde, u Rumi od Slovena – 3:1 i devojke Kikinde 0230, kod kuće od zrenjaninskog Bagljaša, istim rezultatom dok su odbojkašice Kikinde zabeležile prvu pobedu u sezoni – 3:1 savladale su, u pretposlednjem kolu na domaćem terenu, drugu ekipu Panonije iz Bačke Palanke.

U subotu od 17 sati, u dvorani „Jezero”, odbojkaši Kikinde, u svojoj pretposlednjoj utakmici u trećem rangu, dočekaće Stražilovo iz Sremskih Karlovaca, a poslednje kolo biće na rasporedu u četvrtom stepenu takmičenja za devojke. Kikinda će u Novi Sad drugoj ekipi Štrand voleja, a Kikinda 0230 u goste drugoj elipi Kleka.

D. P.

431789665-329419200134169-2563722756753303346-n

Međunarodni festival „Voice of the stars“ održan u Zagrebu bio je u znaku Kikinđanki. Od 67 učesnika iz šest zemalja, sestre Hana i Petra Todorić i Ena Gogić osvojile su prva mesta svaka u svojoj kategoriji. U kategoriji „Svetski hit“ sa evrovizijskom pesmom Nevene Božović-Kruna Ena je bila najbolja.

Sestre Todorić bile prve u kategoriji „Autorske pesme“ i to Hana u uzrastu od 12 do 13 i Petra u uzrastu od 11 do 12 godina.

Na festivalu u sali „Lisinski“ učestvovali su solisti uzrasta od šest do 16 godina. Ciljevi su razvoj umetnosti i afirmacija mladih muzičkih talenata, podsticanje njihove kreativnosti, kao i širenje zajedništva i tolerancije.

A.Đ.

 

 

 

 

1711267666744

Ozime strnine u u solidnom stanju. I pored toga što kiše nije bilo u proteklih 60 dana, dobro se drže , saznajemo od Zorana Simića, savetodavca Poljoprivedne stručne službe.

-Ima nešto zaliha zimske vlage koju biljke još uvek crpe. Međutim, bojim se da će je brzo potrošiti. Najveći deo poljoprivrednika koji su zasnovali ozime strnine, pre svega pšenicu, završili su sa prihranom. Efekat prihrane je izostao jer nije bilo padavina da se azot spusti u zemljište – kaže naš sagovornik.

Počele su i grube pripreme za setvu prolećnih kultura. U kikindskom ataru tradicionalno će se sejati kukuruz i suncokret.

-Završeno je zatvaranje zimske brazde kako bi se koliko, toliko, sačuvala vlaga. Krajem meseca moguće je da počne setva šećerne repe, koja je u manjoj zemlji zastupljena na našim površinama. Mao ko će se odlučiti za martovsku setvu tako da očekujem da će ona početi početkom aprila. Sve će zavisiti od temperature zemljišta – navodi Zoran Simić.

U udruženju „Žita Srbije” očekuju da će ovog proleća kukuruza i soje biti više posejano nego prošle godine i da će kukuruz najmanje zauzeti  od 920.000 do 930.000 hektara. Jesenas  je pod pšenicom, ječmom i uljanom repicom, uključujući i površine pod jarom pšenicom i ječmom, zasejano 12 odsto površina manje u odnosu na godinu ranije. Očekuje da će se ove površine pojaviti kao povećanje u ovogodišnjoj prolećnoj setvi.

Prolećna setva ove godine biće neznatno skuplja nego godinu dana ranije, ali nipošto kao što je bila setva 2022. godine. Semenska roba jeste skuplja u odnosu na prethodnu godinu. Dizel gorivo je takođe poskupelo u odnosu na lane, ali s povraćajem akcize na gorivo ono je za poljoprivrednike ove godine jeftinije nego godinu dana ranije, dok su cene usluga u poljoprivrednoj proizvodnji minimalno poskupele, a cene mineralnih đubriva su sada znatno niže.

 

A.Đ.

gimnazija-djaci-(1)

Plan upisa u četiri srednjoškolske obrazovne ustanove u Kikindi za školsku 2024/2025. urađen je u saradnji sa lokalnom samoupravom, Filijalom Nacionalne službe za zapošljavanje i Regionalnom privrednom komorom. U školama ima mesta za sve male maturante sa teritorije grada. Novina od naredne školske godine je da će svako odeljenje imati maksimalno 28 učenika.

Ekonomsko – trgovinska škola, umesto četiri, naredne godine upisaće pet odeljenja na šest obrazovanih profila.

-Ekonomsko tehničar je četvorogodišnji smer, kao i finansijsko-računovodstveni tehničar koji je ponovo uveden ove školske godine. Od naredne školske imaćemo i treći četvorogodišnji smer trgovinski tehničar, ali ostaje nam i smer trgovac koji će biti trogodišnji u kombinovanom odeljenju sa konobarima tako da će ih biti po 14. Peto odeljenje je takođe trogodišnji i tražen je, a reč je kuvarima – saznajemo od direktora Roberta Vunjaka.

Osnovna razlika između trgovca i trgovinskog tehničara je da oni sa trogodišnjim obrazovanjem odmah pronalaze posao i nemaju ambicija da nastave školovanje. Trgovinski tehničar može da upiše određene fakultete i prilikom zapošljavanja sa srednjom stručnom spremom ima veće mogućnosti na samom poslu da postane rukovodilac. U školi se nadaju da će kompanija „PS“ dobiti akreditaciju od Ministarstva i da će moći u ovoj radnji da imaju dualno obrazovanje.

Tehnička škola u Kikindi po tradiciji upisuje najviše odeljenja. Direktorica Milanka Halilović kaže da su đaci zainteresovani za područja rada koje nude, te da će ove godine na raspolaganju imati osam odeljenja, za jedno više od prošlogodišnjeg upisa.

-U okviru područja rada elektrotehnika upisujemo tri četvorogodišnja profila: elektrotehničar računara i elektrotehničar za dijagnostiku na vozilima i tehničar informacionih sistema. Četvorogodišnji smer je i tehničar  drumskog saobraćaja, a trogodišnji je vozač motornih vozila. U mašinstvu su na raspolaganju tehničar za kompjutersko upravljanje CNC mašina, kao četvorogodišnji smer. Ove godine, za razliku od od prošle imamo dva trogodišnja odeljenja. Jedno će biti  bravar zavarivač i drugo operater mašinske obrade rezanjem – kazala je Milanka Halilović.

Smer operater mašinske obrade rezanjem je kompletno po dualnom obrazovanju. Učenike koji ga upišu očekuje praksa u „Grindeksu“ i „Mekaforu“. Halilovićeva dodaje da će se i naredne školske godine potruditi da imaju još trogodišnjih smerova jer za njima postoji potreba.

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski, kako ističe direktor Milorad Karanović upisaće četiri odeljenja.

– Na četvorogodišnjim obrazovnim profilima u sledećoj školskoj godini upisaćemo zanimanje farmaceutski tehničar, arhitektonskog i  tehničar za hemijsku i farmaceutsku tehnologiju. Operater u prehrambenoj industriji je trogodišnji, kao i pekar i oni će biti u jednom kombinovanom odeljenju– rekao je Karanović.

U Gimnaziji „Dušan Vasiljev“ biće takođe četiri odeljenja rekla je direktorica Mirjana Dražić.

-Upisujemo po 56 učenika na društveno-jezikom i prirodno- matematičkom smeru. Interesovanje za upis u našu školu raste iz godine u godinu jer su srednjoškolci svesni da iz Gimnazije mogu da upišu koji god žele fakultet – objasnila je Mirjana Dražić.

A.Đ.

7f4cb2fa-5929-45f5-ab52-804582a24d52

Ženska pevačka grupa „Melizmi“ Kulturnog centra premijerno je, u Narodnom pozorištu, izvela muzičko-scensko delo pod nazivom „Na lepinji od ravnice“. Scenski  je osmislio  Dragan Milivojević iz Novog Sada koji se bavi i izradom narodnih nošnji. Na sceni su igrači i pevači predstavili  priču smeštenu na početak 19. veka o dvoje mladih čija je ljubav zabranjena.

-U nastojanju da  se sačuva tradicija i kultura, zajedno sa Ženskom pevačkom grupom „Melizmi“, osmislio sam mjuzikl  čiji je cilj da prikažemo svu multikulturalnost koja krasi Vojvodinu. Prikazani su setva, žetva, radovi pod otvorenim nebom. Pored toga publika je mogla da vidi i običaj „Ravena“ koji se održao jedino u ovoj sredini – istakao je Milivojević.

Koncert je imao i humanitarnu notu. U saradnji sa Crvenim krstom prikupljani su  prilozi za Onkološko odeljenje Bolnice.

-Puni smo pozitivnih utisaka jer je publika podržala našu inicijativu da pomognemo Onkološko odeljenje. Program je izveden na sedam jezika, prikazali smo nošnje i običaje i Mađara, Slovaka, Rusina, Rumuna, što pokazuje našu multikulturalnost i našu ljubav prema tradiciji – rekla je Biljana Mandić iz grupe „Melizmi“.

Koncertu su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Program koji smo videli doprineće kvalitetu kulturnih sadržaja u našem gradu. Pripreman nekoliko meseci, zajedno sa gostima koji su se predstavili na sceni, oduševio je prisutne. Ovakvi projekti, ali i sve manifestacije i programi koje naš grad ima stavljaju nas na visoku poziciju na kulturnoj mapi Srbije i otvaraju nam vrata da i Kikinda bude prestonica kulture – naveo je gradonačelnik Lukač.

U programu su učestvovali i članovi kulturno- umetničkih društava „Mokrin“ i „Svetozar Marković“ iz Novog sada, orkestar Milenka Martića i Ženska pevačka grupa „Pletenice“ iz Žablja.

A.Đ.