иђош

postarka-nada

Iđoš je jedino mesto na teritoriji Grada koje može da se pohvali da ima poštarku. Nada Tanasić (58) raznosi poštu svojim meštanima i nema kuće u selu koja je ne zna. Zanimanjem, nimalo tipičnim za žene, počela je da se bavi sasvim slučajno.

-Počela sam da radim kao zamena i prvobitno je trebalo da ostanem mesec dana u pošti. Za to vreme meni se posao svideo, ja sam se dobro pokazala, meštani su bili zadovoljni i tako sam ostala poštarka punih 38 godina -saznajemo od Nade.

Kao i svaki posao ima i lepih i manje lepih trenutaka.

-Prednost je što sam svakog dana u kontaktu sa ljudima. Razgovaram sa mojima Iđošanima o svim temama, neretko čujem dobre savete, a za one koji žive sami i ponekad su usamljeni tu sam da ih saslušam. Najlepši trenuci su kada mladencima nosim telegrame čestitke, ali i oni kada se u porodici rodi prinova. Tada i ja učestvujem u njihovom slavlju i sreći jer od mene dobijaju telegrame sa najlepšim željama – dodaje naša sagovornica.

Poštarka Nada radni dan počinje razvrstavanjem pošte. Nakon što završi ovaj deo posla seda na bicikl i kreće da raznosi pisma.

-Bez obzira na to da li je napolju kiša, sneg, sunce, vetar poštu dostavljam biciklom. Svake četiri godine dobijamo novo prevozno sredstvo jer se sa njim pređe puno kilometara. Moji meštani nikada nisu imali predrasude o tome što im poštu nosi žena – napominje poštarka.

Na početku radnog veka bilo je puno više posla.

-Bilo je puno više pisama koje je trebalo dostaviti. Samo čestitki za Novu godinu bilo je pune dve velike vreće. Dostavljala sam i račune, novine i mnogo toga drugog, a u Iđošu je bilo i više stanovnika. Penzija kada stigne trebalo ju je razdeliti za jedan dan, a na spisku je bilo 170 penzionera. Naročito u vreme inflacije bilo je važno da se ona podeli odmah. Tada se radilo čitav dan, ali nije bilo teško. Za dve godine punim 40 godina staža i planiram odlazak u penziju – ističe Nada Tanasić.

Godinu dana radila je i u Kikindi i sa kolegama poštarima odlično sarađuje. Iako je poštarka postala slučajno, kako kaže, spletom sretnih okolnosti, kada bi mogla da bira ponovo bi radila ovaj posao.

A.Đ.

1709714927679

U protekle tri godine značajna sredstva uložena su u bolje uslove rada u Osnovnu školu „Milivoj Omorac“ u Iđošu. Radovi su finansirani iz gradskog budžeta i pokrajinskih sekretarijata, a nova oprema dobijena je na konkursima republičkih ministarstava, istaknuto je prilikom posete pokrajinske poslanice Stanislave Hrnjak, gradonačelnika Nikole Lukača i članice Gradskog veća Valentine Mickovski ovoj obrazovnoj ustanovi.

-Obišli smo školu i uverili se šta je to urađeno, ne samo u prethodne tri, nego u proteklih desetak godina. Adaptirane su učionice, sanitarni čvorovi, kabineti i sve što je bilo potrebno. Ne postoji razlika u tome da li je škola na selu ili u gradu, podjednako se ulaže. Ovo je bila prilika da vidimo šta u perspektivi treba rešavati. Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine ranijih godina podržavao je, a potrudićemo se da i dalje izdvaja sredstva za projekte koji znače našim školama, te ih pozivam da apliciraju na konkursima koji će biti raspisani – istakla je Stanislava Hrnjak.

Gradonačelnik Nikola Lukač naveo je da je za tri godine u iđošku školu uloženo 12 miliona dinara.

-Kada se sredstva obezbede zajedničkim snagama može puno toga da se uradi. Dokaz za to je upravo škola „Milivoj Omorac“. Ne postoji ništa lepše od toga nego da đacima obezbedimo bolje uslove za učenje i nenastavne aktivnosti. Pokrajina, Republika i Grad ulažu u najvažnije, našu decu. Svi započeti projekti, ali i oni koji su prioritetni biće podržani – precizirao je Nikola Lukač.

Zamena osvetljenja u fiskulturnoj sali i u zgradi škole, novi nameštaj u učionicama, opremanje kancelarija za šta je Grad izdvojio milion, a pokrajina 600.000 dinara, u 2021. i 2022. godini, deo su onoga što je urađeno, rekao je Aleksandar Aćimov, direktor škole.

-Zahvaljujući lokalnoj samoupravi, ali i nadležnom pokrajinskom sekretarijatu u školi imamo bolje uslove. Prošle godine sanirani su toaleti za šta je Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje opredelio tri miliona dinara. Postavljeni su novi podovi u učionicama i hodnicima, kao i prilazima školi, učionice su, kao i hodnici, okrečeni, opremljena je školska biblioteka i formiran je kabinet za tehniku i tehnologiju . Za ove namene iz gradskog budžeta dobili smo 6,8 miliona. U školi je novim računarima opremljen informatički što je poklon Ministarstva obrazovanja – dodao je Aćimov.

Fasada na zgradi je prioritet u narednom periodu i škola će sa ovim projektom konkurisati za sredstva. Ovu obrazovnu ustanovu pohađa 122 đaka i svake školske godine ima više učenika zahvaljujući konkursu koji omogućava kupovinu kuća na selu. Osim iz Iđoša u školskim klupama je i 12 učenika iz Sajana.

A.Đ.

 

Dani vina 12

Generalni i gradski pobednik 24. „Dani vina“ je Nenad Miladinski sa crnim vinom, odlučili su enolozi nakon što su probali 195 uzoraka takmičarskih vina. Mesni pobednik je, takođe sa crnim vinom kaberne sovinjon, udruženje vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša, koje je i organizator pokrajinske manifestacije.

 

Marko Mirkonj, predsednik udruženja „Šasla“ ističe da su se uzorci predavali 7. i 8. februara i bili su razvrstani u pet kategorija, po zahtevu učesnika i to: belo, roze, šiler, crveno i voćno – desertno vino. Belih je bilo najviše, 73 uzorka, crnih 60, roze 46 i šilera 16. Takmičarska vina pristigla su iz svih krajeva Vojvodine: Sremskih Karlovaca, Temerina, Čoke, Mužlje, Čuruga, Dolova, Feketića, Starčeva, Iđoša, Kikinde, Novih Kozaraca i Nakova.

– Vina su ocenjivale četiri komisije sačinjene od enologa iz Čoke, Temerina, Mužlje i Novog Sada. Predsednik je bio Goran Adžić, enolog iz Čoke. Dodelili smo 40 zlatnih medalja, 64 srebrne i 63 bronzanih medalja. Ove godine uručićemo i dve plakete za našim dugogodišnjim saradnicima profesorima Đorđu Papoviću i Nadi Korać sa Poljoprivrednog fakulteta iz Novog Sad– rekao je Mirkonj.

Centralna manifestacija organizuje se u subotu, 17. Februara. Tradicionalno u podne  u Domu kulture u Iđošu biće osveštana takmičarska vina, nakon čega će simbolično započeti orezivanje porodice Stepanov, prošlogodišnjih pobednika. Od 13 sati počeće degustacija vina, a u 14 je dodela pehara, medalja i nagrada.

IMG-e9b4154b147c08bb2f4e4879265cf9e3-V

Dušan Rakić, mladi stočar iz Iđoša bavi se kozarstvom. Kako napominje pre sedam godina intenzivno je počeo da razmišlja čime će se baviti, a cilj mu je bio da ima svoj posao i bude sam sebi gazda.

-Rešio sam da se oprobam u uzgoju koza i što sam više čitao o ovoj grani stočarstva to mi je bila zanimljivija. Tako sam 2018. godine kupio 35 jarića rase alpina sa kojima je sve počelo – otkriva nam Rakić.

Trenutno ima 75 koza u svom gazdinstvu, a kaže da će zaustaviti kada ih bude ima stotinu i 150.

-Interesantno je i to da se niko u porodici pre mene nije bavio poljoprivredom. Roditelji rade u firmama, a mene je oduvek vukla želja da se bavim stočarstvom. Moram da priznam da nije lako, međutim, kada se nešto jako želi u tome se i uspe – napominje Dušan.

Svoje zemlje nema i obradive parcele, kako bi pripremio hranu za svoje stado, dobija po pravu prečeg zakupa. Državne zemlje je sve manje, tako da stočari nemaju dovoljno na raspolaganju.

-Hranu dokupljujem i to su i najveći troškovi. Sreća je pa imam svoje mašine tako da ne plaćam usluge pripreme i obrade zemlje, kao i skidanje useva. Uzgajam najviše ječam i proso – istakao je naš sagovornik.

Izbor je pao na alpinu koja je mlečna koza odnosno daje dosta mleka. Osim toga za ovu rasu dobijaju se  subvencije.

-Subvencije se isplaćuju godina za godinom. Za prošlu godinu bila je 7.000 dinara po komadu, a za ovu godinu, priča se da će biti 10.000 dinara. Svaka pomoć je dobro došla jer je uzgoj skup i ima puno troškova. Mleko predajem mlekari „Karpe dijem“ sa kojom sam zadovoljan jer su ispoštovali  svaki dogovor – napominje mladi poljoprivrednik.

Rakić dodaje i da smatra da je najbolje da koze budu na ispaši jer na livadi ima svega što im je potrebno. Stoga se trudi da stoka što više vremena bude na pašnjacima. Svaka koza u proseku da tri litre mleka, ali treba napomenuti da pola godine, dok je zima, ne daju mleko.

struja radovi

Zbog radova na elektro mreži sutra, 8. februara, od 9  do 10 sati bez struje će biti domaćinstva u sledećim ulicama  u Mokrinu: Svetog Save (parna strana) od Živice Kodranova do Ivana
Milutinovića, Jove Jovanovića Zmaja od Živice Kodranova do Đure Đakovića, Ivana Milutinovića od Živice Kodranova do Đure Đakovića, Dositejeva Obradovića od Svetog Save do Zlatne grede, Svetozara Miletića od Svetog Save do Zlatne grede i Uroša Kuzmanova od Svetozara Miletića do Đure Đakovića.

Istog dana od 11 do 12 časova struje neće biti u Iđošu u ulicama Jove Gligorina od Jove Jovanovića Zmaja do Laze Kostića i Jove Jovanovića Zmaja od Jove Gligorina do Hajduk Veljkove.

Dani vina 12

Udruženje vinara i vinogradara „Šasla“ iz Iđoša organizuje 24.  „Dane vina“. Učesnici takmičenja uzorke vina mogu da predaju 7. februara od 14 do 20 časova i 8. februara  od 12 do 18 sati u prostorijama Doma kulture u Iđošu ili poštom na adresu MZ Iđoš, Svetosavska 20, 23.323 Iđoš. Uzorci vina će se primati isključivo u navedenim terminima.

Vina koja se šalju poštom obavezno treba da budu u plastičnoj ambalaži. Za učesnike degustacije, koji nisu članovi Udruženja, kotizacija za učešće iznosi 500 dinara po uzorku vina. Predaja uzoraka  treba da bude u litarskim bocama, a u količini od dva litra ili u tri boce od 0,75  litra za svaku vrstu vina. Na jednoj boci vina treba nalepiti etiketu ili natpis, sa imenom i prezimenom proizvođača, adresom stanovanja, godinom proizvodnje vina, kao i sortu grožđa od kog je vino proizvedeno. Ostale boce uzoraka se predaju bez etikete. Uzorci vina će biti razvrstani u pet kategorija, po zahtevu učesnika i to: belo, roze, šiler, crveno i voćno – desertno vino.

Ocenjivaće se samo mlada vina iz 2023. godine. Svaki učesnik degustacije može da prijavi neograničen broj uzoraka vina. Ocenjivanje  će stručna komisija završiti do 10. februara.

Centralna manifestacija organizuje se 17. februara i tom prilikom će  moći da se probaju sva takmičarska vina. Istog dana dodeliće se priznanja i medalje, a biće uručene i nagrade generalnim pobednicima.

idjos skola 1

U Osnovnoj školi „Milivoj Omorac“ u Iđošu u toku je zamena podova u hodnicima objekta, kao i uređenje ulaza u samu zgradu. Kako saznajemo od direktora Aleksandra Aćimova sredstva za radove obezbeđena su u gradskom budžetu.

-Podovi u hodnicima nisu nikada menjani, postavljeni su prilikom izgradnje škole i bili su u izuzetno lošem stanju. Pločice su stare i dobar deo je bio oštećen. Radovima ćemo umnogome poboljšati bezbednost učenika jer se postavljaju neklizajuće pločice koje su znatno bolje od postojećih koji su bile klizave naročito ukoliko pada kiša ili sneg – rekao je Aćimov.

Novac, 3,1 milion dinara, je obezbeđen na kontu investicionog održava zgrade. Sredstva su dovoljna za zamenu pločica u svim hodnicima u školi.

-U školu je u proteklim godinama dosta ulagano, ali kako želimo da učenicima i zaposlenima obezbedimo što bolje i modernije uslove za rad pripremili smo dokumentaciju neophodnu za projekat energetske efikasnosti. Konkurisaćemo kod nadležnog Pokrajinskog sekretarijata za sredstva za projekat, nakon čega se nadam da će nam biti odobren i novac za sanaciju fasade na samoj školskoj zgradi i na sali za fizičko vaspitanje. Kada ove radove završimo škola će dobiti potpuno novi izgled i spolja i iznutra – otkrio je naš sagovornik.

Školu „Milivoj Omoraca“ pohađa 122 učenika što je više u odnosu na prošlu kada ih je bilo 113 i pretprošlu  godinu kada je bilo 109 đaka. Aćimov napominje da je za veći broj učenika zaslužan i konkurs Ministarstva za brigu o selu koji dodeljuje sredstva za kupovinu kuća mladima.

370279725_380321034339564_3008122328792800032_n

Vinarija „Kepul“ iz Iđoša na najvećem sajam vina u jugoistočnoj Evropi  „Wine Vision by Open Balkan” održanom na Beogradskom sajmu osvojila je jednu zlatnu i dve srebrne medalje u konkurenciji oko 800 vina iz tri zemlje. Najsjajnije odličje pripalo je belom burgundcu, dok su srebrom nagrađena i vina probus i morava. Prema rečima Jelene Stepanov, koja zajedno sa suprugom Bogdanom vodi vinariju, ovo je najveći sajam vina na kom su učestvovali i još jedna je potvrda kvaliteta.

-Osim vinara iz Srbije, na najvećoj smotri vina u jugoistočnoj Evropi, bili su i izlagači iz Makedonije i Albanije. Na čelu žirija bila je Kerolajn Gilbi, vodeći svetski poznavalac vina iz našeg regiona, tako da je ovo bila prilika da i mi, kao proizvođači, saznamo gde smo sa proizvodnjom vina. Vina su ocenjivana samo onima koji su bili  izlagači, a ovaj sajam doneo je priznanja koja su nam pokazala gde se naša vina nalaze ne samo u Srbiji, nego i u regionu –  istakla je Jelena Stepanov.

Vina su ocenjivana prema Dekanterovom sistemu i u svim kategorijama bilo je mnoštvo uzoraka. Ovaj sistem ocenjivanja najviše se koristi i najprecizniji je jer se koristi bodovanje.

-Manifestacija je organizovana na Beogradskom sajmu, trajala je četiri dana i za to vreme oko 600 štandova, među kojima je bio i naš, posetilo je više hiljada posetilaca. Naše impresije su više nego dobre. Sajam je odlično organizovan i imali smo punu podršku kao izlagači, a vinariji „Kepul“ i nama kao, njenim vlasnicima ovo puno znači jer smo izašli iz regionalnog, banatskog, miljea – napominje naša sagovornica.

Važno je i upoznavanje sa ostalim vinarijama, razmena iskustava, sticanje novih kontakata, kao i da se uporede vina.

-Iako su na takmičarskom delu  otvorenog Balkana učestvovali vinari iz Srbije, Makedonije i Albanije, na manifestaciji su se predstavili i proizvođači vina iz Hrvatske, Bugarske, Mađarske i Crne Gore. Bio to festival vina čitavog Balkana, tako da priznanja koja smo dobili imaju još veći značaj i mi ćemo se potruditi da ih iskoristimo u budućoj distribuciji vina. Ovom prilikom želim da se zahvalim lokalnoj samoupravi na podršci koja nam je pomogla da budemo učesnici „Wine Vision by Open Balkan”  – napominje Jelena Stepanov.

Stepanova dodaje i da je beli burgundac iz 2022. godine, koje je i sada dobilo najsjajnije odličje,  do sada već bilo nagrađeno više puta. Podsetimo i to da pod vinogradom Jelena i Bogdan imaju dva hektara i planiraju proširenje. I bez toga najveći su vinogradari na teritoriji Grada, a njihova vina mogu da se probaju u vinariji, ali i u degustacionoj sali u koju pozivaju sve koji vole dobra vina. Ova godina, napominje Jelena Stepanov, bila je teška za vinogradare, ali su oni zadovoljni berbom. U toku je prerada grožđa u vina i očekuje da njihov kvalitet bude još bolji.

NAJBOLJA ITALIJANSKA VINA

Tokom festivala „Wine Vision by Open Balkan” pila i najbolja italijanska vina iz svih krajeva ove zemlje. Italijanska agencija za spoljnu trgovinu u Srbiji u saradnji sa predstavnicima najvećeg svetske smotre vina Vinitaly i sajmom Veronafiere, a uz podršku Ministarstva spoljnih poslova i međunarodne saradnje Italije, u Beograd su doveli više od 50 najpoznatijih italijanskih firmi iz sektora vinske industrije.

395027071_1747290459073609_344206078028681442_n

Nakon brojnih promocija širom Srbije, sugrađanin Veselin Mandarin (21) svoju poeziju predstavio je i u Nemačkoj. Posle Paderborna, gde su upriličene četiri promocije, u avgustu je književne večeri održao u Elsenu, Šlosu i Dortmundu. Njegov prvenac „Večnost je kriva” objavljen je u martu ove godine.

– Tokom jednog od mojih putovanja u Nemačkoj, upoznao sam kolege poreklom iz Srbije, koji se uspešno bave poezijom u Nemačkoj. Uz njihovu podršku, moj rad je predstavljen tamošnjoj publici. Postao sam i član Udruženja pesnika Paderborna koje me je nagradilo pohvalom. Nekoliko primeraka moje zbirke pesama sada se nalazi i u Gradskoj biblioteci u Paderbornu, u delu stranih književnika. Publika u Nemačkoj me je divno prihvatila, svakodnevno su stizale pohvale i čestitke , još uvek sam pod utiscima. U planu su ponovna gostovanja, stekao sam dosta čitalaca i prijatelja. Presrećan sam što sam imao mogućnost da svoj rad, našu Srbiju, Kikindu ali i svoje rodni Iđoš, predstavim u Nemačkoj- ističe Veselin.

Mladi poeta priprema drugu zbirku poezije, a piše i roman. Želi da pruži podršku mladima u borbi protiv nasilja, ali i da doprinese podizanju svesti o značaju kulture i obrazovanja.  U toku je i rad na pozorišnoj predstavi u Kulturno prosvetnom društvu „Milivoj Omorac” u Iđošu. Veselin nastupa na brojnim književnim večerima u Beogradu, a u planu je, otkriva,  i angažman u medijima. Aktivan je i na društvenim mrežama jer želi da svoju poeziju približi što većem broju čitalaca.

– Reakcija ljudi je predivna, srećan sam što razumeju ono što radim, i poruku koju šaljem kroz svoju poeziju. Dobio veliki broj priznanja i pohvala, među njima je i priznanje Udruženja srpskih knjizevnika u Sloveniji, koje je za mene posebno drago. Nakon velikog broja gostovanja na televizijama sa nacionalnom frekvencijom, moje društvene mreže rastu iz dana u dan i broje veliki broj pratilaca i ljubitelja umetnosti i pisane reči – kaže Veselin.

Mladi poeta od ove jeseni je student kikindske Visoke škole za obrazovanje vaspitača. Prethodno je studije farmacije upisao po želji roditelja, ali svoju budućnost nije video u toj branši. Pored poezije i rada sa decom, njegova velika ljubav je i gluma.

KRIŠOM PISAO PESME

Veselin piše pesme od svoje dvanaeste godine. Da osećanja, misli, želje i strepnje pretvara u stihove, sve do ove godine, nisu znali ni roditelji, sestre, rodbina, drugovi, devojka… Sputavala ga je, priznaje, spoznaja da neće naići na podršku okoline. I tako su se pesme nizale, sveske punile, a Veselin je strljivo čekao pravi trenutak kada će obelodaniti svoje pesme.

skola idjos

Iđoška OŠ „Milivoj Omorac” proslavila je Dan škole organizovanjem prigodnog programa posvećenog Milivoju Omorcu, i radionica u kojima su učestvovali đaci i roditelji. Ovu obrazovnu ustanovu pohađa 122 učenika.

– Ova godina značajna nam je jer imamo mali porast broja đaka, devet ih je više nego prošle godine, a možemo i da se pohvalimo ulaganjima. Od Grada smo dobili 3,5 miliona za sanaciju podova, 400.000 dinara je uloženo u krečenje učionica i hodnika, stići će i nov nameštaj, očekujemo ga početkom naredne godine. Od resornog pokrajinskog sekretarijata smo dobili 3,5 miliona za sanaciju sanitarnih čvorova. U planu je izrada projekta za sanaciju fasade – rekao je Aleksandar Aćimov, direktor škole.

Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu čestitala je đacima i nastavnom kadru Dan škole.
– Drago mi je da sam danas ovde i da sam prisustvovala divnom programu koji je bio posvećen Milivoju Omorcu. Jedna od vrednosti za koje se borio je multikulturalnost, a ova škola jeste multikulturalna sredina. Drago mi je da su sa nama pokrajinska poslanica Jelena Jovanović i direktorica Kancelarije za inkluziju Roma Ljiljana Mihajlović- istakla je Mickovska.

U okviru Dečije nedelje, romska deca od drugog do osmog razreda dobijaju na poklon školski pribor.
– Jedini put izlaza iz začaranog kruga siromaštva je obrazovanje. Kikinda je lokalna samouprava sa najviše dece koja uče romski jezik kao izborni predmet sa elementima nacionalne kulture Roma što nam je važno za očuvanje kulture i identiteta – napomenula je Jelena Jovanović, pokrajinska poslanica.

Školski pribor dobiće između 200 i 250 đaka, precizirao je Željko Radu, koordinator za romska pitanja.
– Obrazovanje je najbolji put za integraciju u društvo, I to je uspeh ne samo romske zajednice već i većinskog društva sa kojim romska zajednica deli život. Ovo je deo implementacije Lokalnog akcionog plana usvojenog 2023. godine. Načelnik okruga Miroslav Dučić nam je obezbedio pernice, a Gradska uprava školski pribor. Prvaci su već dobili školski pribor – rekao je Radu.

error: Content is protected !!