Градска кућа

dujin-i-reljin-(2)

Aleksandar Dujin džez pijanista, aranžer i kompozitor i Nevena Reljin, vokalna solistkinja džez i latino muzike nastupili su na balkonu Gradske kuće. Program pod nazivom „Ponekad u osam“ parafraza je izraza „Ko nekad u osam“, pojasnio je Dujin. Prvi put su nastupali na balkonu i oduševljeni su samim izgledom, ali i utiskom i specifičnim nastupom.

-Postojala je želja da sviramo na sličnom mestu, ali nikada nije došlo do realizacije. Publiku smo proveli kroz muzičku priču koja se sastojala od naših autorskih pesama, najlepših kompozicija na španskom i portugalskom jeziku, filmske muzike i džez standarda koje izvodimo punih 15 godina. Nevenu sam upoznao u džez klubu koji sam držao i od tada datira naša saradnja. Nakon što smo radili zajedno punu deceniju počeli smo da stvaramo autorsku muziku – rekao je Aleksandar Dujin.

Nevena Reljin otkrila nam je da je džez za nju nešto posebno.

-Svakog vikenda svaki izlazak počinjao je u džez klubu na dobroj svirci. Čitav život sam u muzici i odmah po završetku srednje škole shvatila sam da će to biti i moje opredeljenje. Kada sam se upoznala sa Aleksandrom Dujinom tada je započela i moja karijera u pravom smislu te reči. Aleksandar Reljin puno je pomogao moj muzički razvoj  – otkrila nam je Nevena Reljin.

Saradnja je dovela do nastanka studijskog albuma „Zvuci kao boje“.

-Na albumu autor tekstova za 11 numera je moja sestra, a ja sam napisao dve. Nevena je uradila muziku za jednu pesmu, a ja za preostalih 12 i jako sam ponosan na to šta smo uradili jer je ispalo baš kako sam želeo. Ne radi se o muzici koja se danas sluša. Retro je i ima puno zvuka prošlosti, ali kako volimo tu muziku mi je i negujemo – dodao je Dujin.

Aleksandar Dujin i Nevena Reljin vratili su se sa turneje u Istri, a sada se pripremaju za snimanje programa uz tamburaški orkestar RTV-a.

A.Đ.

 

gradska-kuca-(2)

U nedelju na balkonu Gradske kuće s početkom u 21 sat nastpiće Aleksandar Dujin džez pijanista, aranžer i kompozitor i Nevena Reljin, vokalna solistkinja džez i latino muzike. Program pod nazivom „Ponekad u osam“ održava se u okviru Kikindskog leta čiji je organizator Turistička orgaizacija grada.

Ulazak je besplatan.

 

bicikli-ugovori-(4)

Svih 378 sugrađana, sa urednom dokumentacijom, koji su konkurisali za subvenciju od 10.000 dinara za bicikle koje je dodeljuje lokalna samouprava,potpisali su ugovore u Gradskoj kući. Među njima je i Luka Bunić, penzioner, koji ističe da je ova mera, baš po meri građana.

-Imam automobil i vozim ga samo kada treba da prevezem unuke. Sada ću na biciklu staviti korpu za decu i lakše i lepše ćemo stizati do Starog jezera, Velikog parka, bazena, ali i vrtića – rekao je Bunić.

Ruža Zarić, takođe penzionerka, napominje da je bilo vreme da zameni bicikl koji ima.

-Moj bicikl je iz 1979. godine, ispravan je, ali meni je sada visok. Zato sam konkurisala za subvenciju koja mi puno znači jer nisam vozač bicikl mi je jedino prevozno sredstvo. Odabrala sam pravi ženski dvotočkaš koji ću lakše voziti – napomenula je Ruža Zarić.

Vlada Ćutilo ima 15 godina i kako je uspešno položio malu maturu ovo mu je poklon.

-Srećan sam što ću dobiti novi bicikl jer sam onaj koji imam prerastao. Odabrao sam pravi, sa dosta brzina i jedva čekam da ga kupimo i da ga vozim – saznajemo od Vlade.

Sve prisutne građane, kojima su odobrena sredstva jer su ispunjavali uslove konkursa pozdravio je Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada, a sa njim je bio i Stevan Iličić, član Gradskog veća.

-Ogromno interesovanje svih vas koji ste konkurisali za ovu meru grada, pokazatelj je koliko vam ona znači. Pored toga što želimo da doprinesemo zdravim stilovima života, vozeći bicikl čuvamo životnu sredinu. Treći put dodeljujemo subvenciju i ove godine izdvojili smo najviše sredstava za nju u gradskom budžetu. Cilj nam je da nastavimo sa ovom akcijom – precizirao je Bogdan.

Sekretarka sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj podsetila je da je ove godine konkurs otvoren i zatvoren u jednom danu.

-Blizu 400 prijava stiglo je na konkurs, a sredstva su odobrena onima koji su imali urednu dokumentaciju. Za tri godine oko 800 sugrađana kupilo je nove bicikle uz pomoć lokalne samouprave, tako da se mera kupovine bicikla kao ekološki prihvatljivog prevoznog sredstva pokazala kao korisna – precizirala je Miroslava Narančić.

Sugrađani koji su potpisali ugovore treba da odu do prodavnica iz kojih su uzeli predračune i regulišu kupovinu bicikla koje su odabrali.

A.Đ.

 

 

preduzetnici-novac-(2)

Vlasnici malih, mikro i srednjih preduzeća sa teritorije grada, koji su konkurisali i ispunjavali uslove, dobili su sredstva za unapređenje proizvodnje. Podsticaji su odobreni  vlasnicima 18 firmi, a ugovore sa njima potpisao je gradonačelnik Nikola Lukač koji je rekao da je grad na usluzi preduzetnicima. Dodao je i cilj lokalne samouprave da što više firmi posluje i zapošljava radnike, kao i da će izgradnjom brze saobraćajnice od Sombora do Kikinde privredni ambijent u našem gradu biti atraktivniji.

 

Među onima koji su dobili sredstva je i Branislav Bugarski, vlasnik firme „Autoelektričar Tuta Bane“.

-Konkurisao sam za sredstva za kupovinu auto dizalice čija je cena 259.000 dinara. Dobio sam polovinu neophodnog novca, a nova dizalica umnogome će mi olakšati posao. Radiću brže i efikasnije, pogotovo što do sada nisam imao takvu opremu u servisu. Pomoć mi puno znači – rekao je Bugarski.

Firma „Artis 1973“ iz Ruskog Sela, koja ima 12 zaposlenih, dobila je 320.000 dinara za kupovinu dela opreme koji nedostaje kako bi i druga proizvodna linija bila puštena u rad .

-Bavimo se proizvodnjom integralnih grisina i zdravih proizvoda. Oprema je 660.000 dinara i omogućiće unapređenje proizvodnje. Doprineće da proširimo i povećamo obim proizvodnje, budemo konkurentniji na tržištu, ali i zaposlimo još radnika -dodala je Jovana Kulizić, predstavnica pomenute firme.

Gradskim budžetom za ovu namenu  opredeljeno je tri miliona dinara.

-Program podrške započeli smo 2016. godine i tada je budžet bio 500.000 dinara. Kako je interesovanje preduzetnika i malih i srednjih preduzeća raslo povećali smo ga na 1,5 miliona, pa na dva, tako da je sada budžet tri miliona dinara. Značajno je i to što imamo i proizvodni sektor, a ne samo usluge. Vodimo računa i o ženskom preduzetništvu koje se dodatno boduje tako da smo odobrili sredstva za nekoliko žena, preduzetnica. Novac se odobrava isključivo našim lokalnim firmama koji su poslovno i životno vezani za naš grad – pojasnio je Saša Tanackov, član Gradskog veća.

Na konkurs su pristigle 22 prijave od kojih je 20 ispunjavalo uslove konkursa.

 

A.Đ.

stipendije-(5)

Lokalna samouprava i ove godine putem stipendija i podsticaja pomaže studentima. Sa  akademcima je u Gradskoj kući gradonačelnik Nikola Lukač potpisao je ugovore. Među njima je i Bojana Vučković iz Banatskog Velikog Sela koja je prva godina Medicinskog fakulteta u Novom Sadu.

-Dobila sam punu stipendiju i puno mi znači. Uspeću da rasteretim roditelje i deo knjiga moći ću da kupim ovim novcem  – rekla je Bojana.

Marina Stojadinov upisala je farmaciju, takođe u Novom Sadu.

-Najveći troškovi su stan, režije i hrana. Stipendija će mi pomoći u svakodnevnom životu. Kako je ta pomoć značajna meni, tako je i mojim roditeljima – kaže Marina.

Obraćajući se studentima gradonačelnik Lukač istakao je da mu je drago što može da ugosti mlade koji su budućnost našeg grada i zemlje.

-Na vama je da gradite budućnost ove zemlje i sve što mi uradimo ništa ne vredi ukoliko nema vas da nas nasledite i da ubrzate napredak i prosperitet naše Srbije. Kroz stipendije i podsticaje želimo da vas motivišemo da još vrednije učite i da da budete ponosni na svoju Kikindu, ali i da uvek ističete odakle ste. Iznos koji se izdvaja nije najvažniji, ali je jeste naša poruka da ste nam važni i da računamo na vas kada završite fakultete. Trebaće nam vaša pomoć da ispunimo misiju, da naš grad bude još bolje i lepše mesto za život i rad – naveo je Lukač.

Ukupno 378 Kikinđana koji pohađaju  fakultete i visokoškolske ustanove dobilo je stipendiju od 9.000 odnosno podsticaj od 4.000 dinara u zavisnosti od broja bodova.

– Ove godine grad motiviše i podržava rekordan broj studenata. Ove godine javni poziv odnosio se i na stipendije i na podsticaje. Od ukupnog broja dodeljenih stipendija 202 su u punom iznosu, a ista suma opredeljena je i je za deset studenata sa hendikepom. Ostali su dobili podsticaj   – Vesna Danić, sekretar Sekretarijata za socijalnu zaštitu.

Prošle godine dodeljeno je 367, pretprošle 258, a u 2021. godini pravo na dobijanje stipendije ostvarilo je 158 akademaca.

A.Đ.

bebi-paketi-4

Za 115 beba rođenih u gradu i devet sela u prethodna tri meseca obezbeđeni su paketi sa osnovnom opremom, dar lokalne samouprave. Roditelji su pozdravili ovaj gest i pohvalili Gradsku upravu jer kako kažu sva pomoć je dobrodošla.

Poklon za novorođenče dobila je i Sofija Bursać Šegrt.

-Anastasiju sam rodila na Božić i ona nam je najlepši poklon koji smo dobili za najradosniji praznik. To mi je treće dete, imam sina Milana (11) i ćerku Aleksandru (2,5).  Puno nam znači što grad misli na nas i našu decu – rekla je Sofija Bursać Šegrt.

Tamara Dimitrijević i Novak Brežančić pre tri meseca su dobili sina Mijata.

-Pokloni koje smo dobili su lepi i korisni. Sestra je hranilice dobila za oboje dece i moram da priznam da smo ih maksimalno iskoristili. Sve pohvale za lokalnu samoupravu – dodala je Tamara Dimitrijević.

Najmlađe goste Gradske kuće i njihove roditelje, bake i deke pozdravio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Imate najlepši i najvažniji zadatak u vašem životu, a to je da uživate, podižete i vaspitavate vašu decu. I sam sam roditelj i ne postoji lepši osećaj od toga. Znam da je teško odgajati decu, ali njihovi osmesi nas motivišu da radimo više i budemo bolji. Džaba nam i fabrika vode i brza saobraćajnica i nova Bolnica i pijaca i ritejl park ukoliko nema dece. Čuvajte vaše mališane i jedni druge, a na nama je da od Kikinde napravimo još lepše mesto za život – poručio je gradonačelnik Lukač.

Dodeli su prisustvovali i Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada i Melita Gombar, članica Gradskog veća.

-Kikinda je grad porodice i slika koju šaljemo iz Gradske kuće to i potvrđuje. Svim roditeljima, ali i onima koji se još uvek nisu odlučili za ovaj korak, možemo da obećamo da će lokalna samouprava uvek biti uz njih. Značajan je broj mera u okviru populacione politike i dečije zaštite, a u narednom periodu biće ih još više – istakao je Bogdan.

A.Đ.

 

 

Inovacije-(6)

Takmičenje za najbolju tehnološku inovaciju u Srbiji predstavljeno je danas u Gradskoj kući, na prvoj sednici Saveta Severnobanatskog upravnog okruga radi privlačenja što većeg broja pojedinaca da se prijave za učešće u ovom državnom projektu koji se realizuje od 2005. godine.

– Mogu da učestvuju svi, imali smo timove od đaka do penzionera, kao i članove Akademije nauka. Takmičenje nije ni na koji način ograničeno. Jedina ideja je da se otvore novi tržišni potencijali: za zamenu izvoza, za izvoz, za nadomeštanje nekih proizvoda, usluga, procesa ili softvera, za izmenu načina poslovanja. Bilo koja vrsta inovacije dolazi u obzir jer je to jedini način da dođemo u takozvanu održivu konkurentsku prednost – monopol koji je zasnovan na znanju, a ne na poziciji ili protekciji – rekao je prof. dr Vojin Šenk, koordinator takmičenja.

Iako je u pitanju takmičenje sa novčanim nagradama (prva je u iznosu od milion dinara), zadatak organizatora je da što više ljudi učestvuje u specijalizovanim obukama o tome kako na osnovu inovacija uspeti na tržištu, počevši od toga kako doći do ideje koja se suštinske razlikuje od drugih, dodao je prof. dr Šenk.

Od kada postoje takmičenje i obuke, samo finalisti su osnovali više od 90 preduzeća koja se i dalje razvijaju, a više od 11 hiljada ljudi prošlo obuke, u čemu i jeste najveća vrednost, rečeno je na skupu.

– Radimo na tome da sa ovim projektom upoznamo ljude u celom Okrugu, da znaju da imaju mogućnost da budu polaznici jednogodišnjeg seminara ili edukacija, i da nauče kako da, od inovativne ideje, dođu do realizacije. Lokalni preduzetnici imaju priliku da nauče neke nove metodologije, kao i da dobiju priliku za promociju – izjavio je načelnik Severnobanatskog upravnog okruga, Miroslav Dučić.

Profesor Vladimir Nikić istakao je da, već treći put postoji i kategorija inovativno selo, namenjena stanovnicima sela koji imaju ideju i viziju kako bi njihovo mesto moglo da se razvija u budućnosti. Pravo učešća imaju predstavnici seoskih kompanija, poljoprivrednih gazdinstava i udruženja.

Sednici Saveta prisustvovali su predstavnici lokalnih samouprava, regionalnih privrednih komora Kikinde i Subotice, udruženja preduzetnika i poljoprivrednih stručnih službi i, u ime domaćina, gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća Valentina Mickovski i Saša Tanackov.

Rok za prijavljivanje je 5. maj na sajtu www.inovacija.org. Projekat organizuje  Ministarstvo nauke, tehnološkog razvoja i inovacija u partnerstvu sa mnogobrojnim partnerima.

S. V. O.

bebe (1)

U svečanoj sali Gradske kuće danas su uručeni pokloni bebama rođenim u poslednja tri meseca prošle godine. U prvoj podeli u ovoj godini pakete su dobile 134 bebe sa teritorije grada. Dodeli su prisustvovali čelnici Grada – gradonačelnik Nikola Lukač, zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Gradske skupštine Mladen Bogdan i članica Gradskog veća Melinda Gombar.

Čestitke za rođenje deteta roditeljima je uputio gradonačelnik Lukač.

– Grad će uvek podržavati i pronalaziti način da pomogne i da podrži mlade roditelje i treba da znate da na nas uvek možete da računate. Sve ćemo učiniti da ovoj dečici obezbedimo još bolje uslove za život i za odrastanje – rekao je Lukač.

Pokloni se, i ovog puta, sastoje od najpotrebnije bebi-opreme i stolice za hranjenje. To je način i da se zahvalimo roditeljima i da im pružimo podršku, istakla je zamenica gradonačelnika.

– Jedna od mera socijalne zaštite je i program posebno namenjen brizi o porodici i deci, i za njega se, godišnje, iz budžeta izdvaja više od 54 miliona dinara, od toga oko pet miliona samo za bebi-pakete – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ermina Kostić i Stevan Martinov došli su po poklone za Iskru i Srnu.

– Mnogo nam ovo znači, svaka pomoć je dobrodošla. I suprug i ja smo zaposleni. Snalazimo se, za njih će uvek biti – kaže mama Ermina.

Jelena i Ostoja Ćulibrk stigli su sa svojom Marijom, koja im je treće dete.

– Ovo je jako lep gest grada, puno nam pomaže, posebno stolica – kaže Jelena.

Kristina Barna stigla je iz Sajana sa ćerkom Linet, sinom Nolenom i majkom Gizelom.

– Došli smo po poklon i zahvalni smo gradu – kaže mama Kristina.

Pokloni se novim sugrađanima uručuju tromesečno. Prošle godine dobile su ih 422 bebe.

Među merama populacione politike lokalne samouprave su i izdvajanja za nezaposlene porodilje koje, šest meseci, dobijaju po deset hiljada dinara. Majke za prvorođeno dete dobijaju 30 hiljada, za drugo dete 20 hiljada dinara. Za troškove vantelesne oplodnje Grad godišnje izdvaja dva miliona dinara.

942375ec-e3e9-42c7-99bf-f8ad598d8274

Već sa prvim mrakom deca u povorkama kreću da korinđaju. Šaljivim pesmicama domaćinima žele srećno Badnje veče, dobro zdravlje i rodnu godinu. I ove godine, treću zaredom, Gradska kuća otvorila je svoja vrata za više stotina mališana koji su rado korinđali gradonačelniku Nikoli Lukaču i njegovim saradnicima koji su ih zauzvrat darovali voćem i slatkišima.

Među njima je bio Novak Jerković iz Beograda.

-Kod nas nema korinđanja i ovaj običaj mi se jako sviđa. Volim da idem od kuće do kuće i korinđam. Naučio sam dve pesmice, a ono što je najbolje je što dobijam puno slatkiša – rekao nam je Novak.

Gradonačelnik Lukač istakao je da je čuvanje kulture i običaja, svih nas koji živimo na ovim prostorima, naš zadatak.

-Korinđanje je opstalo jedino na severu Banata i važno je da ga prenesemo na sve generacije koje dolaze. Deca su ta koja na najlepši način čestitaju Badnje veče i Božić, a mi ih nagradimo jabukama, orasima, ali i slatkišima. Drago mi je što smo uspeli u tome da dodatno približimo tradiciju ne samo deci iz Kikinde i okoline, nego i gostima koji su došli za Božić koji je najradosniji hrišćanski praznik – kazao je prvi čovek grada.

Pesmice koje deca recituju su šaljive i kratke. Ne postoji dete u Kikindi i okolini koje ne zna bar dve recitacije i rado korinđa. Neke od recitacija koje se govore stare su više od sto godina,Prenose se sa generacije na generaciju, a neke se i menjaju shodno savremenom dobu.

 

SLIKA 4_1.3.2

Unošenje badnjaka u kuću na Badnji dan tradicija je koja se poštuje. Gradonačelnik Nikola Lukač sa članovima Gradskog veća Sašom Tanackovim i Draganom Pecarskim, predstavnicima Kikndskog konjičkog kluba i sportistima: Duškom Petrovim, strelcem, članovima džudo kluba “Partizan” i MRK “Kikinda Grindeks”, uneo je badnjak u Gradsku kuću.

Badnjak  je sveto drvo kod Slovena i njegovim unošenjem čuva se tradicija, ali i nagoveštava berićetna godina.

 

U 15 sati ispred crkve u centru je paljenje badnjaka, a od 16 časova Gradsku kuću, ali i domove, ispuniće korinđaši koji će veselim pesmicima poželeti srećan Božić.

error: Content is protected !!