Банатско Велико Село

marija-bursac-(3)

Prvi dečiji folklorni festival pod nazivom „Okreni se kolo moje malo“ biće organizovan u subotu u Banatskom Velikom Selu. Kako za naš portal ističe Milan Vranješ, predsednik KUD-a „Marija Bursać“,  cilj je da deca kroz pesmu i igru pokažu svo bogatstvo naše tradicije i kulturnog nasleđa.

-Na festivalu učestvuje sedam ansambala kulturno umetničkih društava „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, „Izvor“ iz Nakova, „Mokrin“ iz Mokrina, „Vuk Karadžić“ iz Sanada, „Jandrija Tomić Ćić“ iz Krajišnika i Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“. Kako bi se deca upoznala i družila od 12 do 15 časova učestvovaće u igrama bez granica koje organizujemo u centru sela. U 16 sati je defile učesnika centralnim parkom, a u 17 časova u sali Doma kulture biće organizovan koncert. Pozivam sve da podrže festival i budu naši gosti – dodao je Vranješ.

Ulaznica za koncert prodavaće  se po ceni od 200 dinara, a sva prikupljena sredstva uplatiće se za lečenje Kikinđanke Aleksandre Dukatarov.

A.Đ.

Otvoreni bazeni

Zbog najavljenih tropskih temperatura, rukovodstvo Sportskog centra „Jezero“ Kikinda, donelo je odluku da sezona otvorenih bazena u Kikindi i Banatskom Velikom Selu, umesto u subotu 22, počne u četvrtak, 20. juna.

U četvrtak 20, i  petak 21. i u subotu 22. juna godine, za sve posetioce ulazak će biti besplatan. Korisnici će moći da uživaju u otvorenim bazenima u Kikindi i Banatskom Velikom Selu i uslugama Sportskog centra „Jezero“.

Radno vreme otvorenih bazena u Kikindi i Banatskom Velikom Selu radnim danim i vikendom biće od 10 časova do 18 časova.

bvs-bazen-1

Letnja sezona na otvorenim bazenima počinje 22. juna u Kikindi i u Banatskom Velikom Selu i na dan otvaranja  za sve posetioce  ulazak će biti besplatan. Cena dnevne ulaznice za odrasle je 300 dinara, a za decu 200 dinara.  Sezonska karta za 50 ulazaka je 7.500 dinara, za 25 ulazaka  je 4.500, a za 10 ulazaka je 2.000 dinara  Sezonska kartice plaća se 400 dinara.

 

-Za korisnike 3+ kartice obezbeđeno je 30 odsto popusta. Po 20 procenata popusta mogu da ostvare učenici sa prosekom 5,00, uz svedočanstvo ili knjižicu, kao policija i vatrogasci, prosvetni i medicinski radnici, uz potvrde o zaposlenju. Isti popust od 20 odsto obezbeđen je i za vojsku, uz legitimaciju, kao i za roditelje ili staratelje koji samostalno vode neposrednu brigu o deci. Za penzionere, uz penzionersku karticu,  je  50 odsto popusta – istakao je Dejan Pudar, direktor SC „Jezero“.

Besplatan ulazak imaće deca do 7 godina, trudnice, osobe sa posebnim potrebama  i njihov pratilac, kao osobe sa invaliditetom uz potvrdu.

Kupljene sezonske ulaznice mogu se iskoristiti do 31. maja 2025. godine. Prodaja karata počeće 10. juna na recepciji hale Sportskog centra „Jezero“ Kikinda. Za plaćanje gotovinom od 3. do 10. juna sezonska letnja dopuna od 50 ulazaka je 6.000 dinara.

LUKAC-DEPONIJAa

U Iđošu je u toku čišćenje divlje deponije, a u Banatskom Velikom Selu ovaj posao je završen. Za pomenute radove izdvojeno je više od sedam miliona dinara od čega je Ministarstvo zaštite životne sredine opredelilo četiri, a grad više od tri miliona dinara. Kako posao napreduje na licu mesta uverili su se gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov, direktor JP „Kikinda“ Čedo Gvero, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Miroslava Narančić i predstavnici Saveta MZ Iđoš i Banatsko Veliko Selo.

 

-Krajem prošle godine očišćene su divlje deponije u Sajanu, Ruskom Selu i Novim Kozarcima. Godinama unazad lokalna samouprava i nadležni pokrajinski i republički organi obezbeđuju sredstva za uređenje deponija i pristupnih puteva ka njima, što je jedan od segmenata upravljanja otpadom. Čitavu deceniju radimo na edukaciji najmlađih i već sada imamo rezultate o odlaganju otpada kod dece, ali i najstarijih sugrađana. Trudimo se da kod svih uzrasta iskorenimo loše navike, da komunalni otpad ne završi na divljim deponijama i da ih bude što manje – rekla je Miroslava Narančić.

Goran Stančul, član Saveta MZ Iđoš dodao je da su problem deponije apostrofirali meštani.

 

-Na deponiji je odlagan komunalni otpad, šut, ali i svo drugo smeće. Pozvao bih Iđošane da vode računa, kako ne bi opet došli u situaciju da se značajan novac izdvaja za uklanjanje deponije, nego bi mogli da ga utrošimo za investicije u selu – kazao je Stančul

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac uputila je isti apel .

-Svi znamo koliko je novca potrebno da se deponija očisti i na nama je da budemo savesni. Do deponije se stiže putem kroz ekonomiju „Delta agrara“ koji je takođe bio zatrpan smećem. Molim moje meštane da to ne rade jer postoji mogućnost da se zbog takvog ponašanja zabrani prolaz do deponije koja će na jesen dobrim delom biti pošumljena – precizirala je Mira Pećanac.

Posao uklanjanja deponija poveren je JP „Kikinda“, a na tenderu je za izvođača radova izabrana firma „Eko gradnja“ iz Zrenjanina.

-Čišćenje deponija trebalo bi da se završi sredinom sledeće nedelje. Sa iđoške deponije biće odneta velika količina smeća, jer je posle 12 godina ovo prvo značajnije čišćenje. Apelujem na sve da se domaćinski odnose prema javnim površinama i da čuvaju životnu okolinu – istakao je Čedo Gvero.

U toku je i akcija prikupljanja kabastog otpada u gradu i selima, tako da svi imaju mogućnost da u kontejnere odlože sve ono što bi završilo na divljim deponijama. Pokrajinski sekretarijat za urbanizam i zaštitu životne sredine krajem meseca dodeliće gradu 580 novih kanti od 120 litara i 40 kontejnera zapremine 1,1 kubika za odlaganje otpada.

A.Đ.

 

 

445423781-472353958652551-4739304611852640778-n

Ženska pevačka grupa KUD-a  „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela na Međunarodnom vokalnom etno festivalu mladih u Negotinu osvojila je treće mesto u kategoriji tradicionalnog pevanja. Uspeh rezultat je njihovog napornog rada, posvećenosti i ljubavi prema etno muzici.  Izvođenje  su pratili i ocenjivali  vrsni etnomuzikolozi koji su činili žiri: profesor  dr Dimitrije Golemović, profesor dr Sanja Radinović i profesor dr Jasmina Novokmet.

Takmičarskoj večeri prethodile su muzičke radionice na kojima su Velikoselke imale priliku da obogate svoje znanje iz oblasti etno pevanja.

Vokalni etno festival mladih okupio je deset pevačkih i vokalno instrumentalnih grupa iz Srbije, Republike Srpske, Bugarske i Severne Makedonije.

367481351-775900447871898-3962508130245961708-n

Kao prošlogodišnji pobednici na gradskom nivou, Banatsko Veliko Selo biće domaćin „Seoskih igara“ koje  organizuje Sportski savez Srbije u saradnji sa Sportskim savezom grada. Kako je najavljeno igre će biti održane 7. aprila i očekuje se da će ove godine sva sela učestvovati u ovom zanimljivom takmičenju.

Ekipa koja pobedi, plasiraće se na regionalno nadmetanje i ako  bude prva i na ovom nivou, obezbediće plasman na republičkom takmičenju sela.

-Selo koje pobedi na republičkom takmičenju, kao nagradu dobija izgradnju novih malih sportskih terena. Ove godine kao domaćini imamo novu priliku da se bolje organizujemo i opet izborimo u trci za mogućnost da našem selu i mlađim generacijama obezbedimo nove sportske terene koji nam svakako nedostaju  – istakao je Borislav Stojisavljević, predsednik UG „Krajiški višeboj“.

Ekipa ima od 15 do 20 članova i sačinjena je od muškaraca i žena i u svakoj igri mora da bude mešovita ekipa. Takmiče se u malom fudbalu, u nadvlačenju konopca i štapa, odbojci, skoku u dalj iz mesta, rvanju, obaranju ruku, vučenju štapa, šahu, poligonu, bacanje kamena s ramena, u trci džakovima.

 

 

 

A.Đ.

 

 

 

IMG-3cdb2fecef3aac987705f02166595e1c-V

Na teritoriji grada tokom nedelje pronađeno je 19 mrtvih srna i srndaća. U ataru Banatskog Velikog Sela lovci su pronašli četiri mrtve srne i jednog srndaća, a u kikindskom ataru pronađeno ih je 14. Kako saznajemo od Damira Bjelića, predsednika Lovačkog udruženja „Velebit“ iz Banatskog Velikog Sela, dan nakon što je u nakovačkom ataru pronađeno 800 mrtvih vrana, javljeno mu je da je u ataru uginula divljač.

-Kada sam otišao video sam jednog srndaća koji je još uvek bio živ. Narednog dana ponovo sam obišao atar kako bih se uverio u kakvom je stanju srndać i imao sam šta da vidim. Zatekao sam pet leševa divljači u krugu od 300 metara. Bio sam zatečen prizorom i alarmirao sam policiju, inspektora za lov i sve koji su nadležni. Čekamo rezultate pošto su uginule srne poslate na obdukciju u Naučni institut za veterinarstvo u Novom Sadu, ali sam 99 odsto uveren da je u pitanju trovanje i da je kriv čovek. Nikada pre nismo imali ovakav slučaj da nađemo pet uginulih životinja na malom prostoru. U protekla dva meseca bilo je dojava da je pronađen po jedan ili dva srndaća, ali to nije bilo alarmantno. Na mestu gde smo našli uginule životinje bio je veliki čopor i važno je da se istraži šta se desilo – pojasnio je Bjelić i dodao da očekuje da će, pošto analize budu gotove i sazna se koji otrov je kriv za uginuće divljači, krivci biti kažnjeni.

Već narednog dana u kikindskom ataru prema Ruskom Selu i Banatskoj Topoli članovi Lovačkog udruženja „Kikinda“ pronašli su 14 uginulih srna i srndaća, što nam je potvrdio predsednik Mladen Banjac. Leševi životinja pronađeni su prilikom obilaska terena i brojanja divljači.

-Slučaj smo odmah prijavili nadležnom lovnom inspektoru, veterinarskoj inspekciji, policiji, lokalnoj samoupravi. U rekordnom roku su svi izašli na teren i uradili uviđaj. Delovi divljači uzeti su za analizu, a leševi su zakopani prema svim propisima. U toku je istraga kako je došlo do uginuća jer nikada do sada nismo imali ovakav slučaj. Divljač nije odstreljena, a šta se desilo ostaje da vidimo. Teren i dalje kontrolišemo i voleo bih da se ova situacija ne ponovi – rekao je Banjac.

 

U toku je lovostaj na svu plemenitu divljač i love se samo predatori. Sezona je godišnjeg brojanja divljači kako bi mogla da se urade planska dokumenta. Nova lovna sezona počeće 14. aprila na trofejne srndaće.

U Policijskoj upravi potvrdili su nam da je slučaj prijavljen Osnovnom javnom tužilaštvu u Kikindi i da će se tačan uzrok uginuća znati nakon što budu stigle analize sa novosadskog Instituta.

A.Đ.

403632692_2270654993132728_3081049013981581165_n

U Banatskom Velikom Selu organizovano je svečano paljenje rasvete na novogodišnjoj jelci u centru sela. Kako saznajemo, ideja je potekla od meštanke Đurđine Vojvodić.

-Imam bebu od četiri meseca i pre dve nedelje došla sam na ideju da okitimo jelku u selu kojoj će se svi radovati. Meštani su prihvatili inicijativu i uključili se tako da smo svi zajedno učestvovali u novogodišnjoj magiji. Nadam se da će ovo prerasti u tradiciju i da ćemo svake godine imati prelepo okićeno selo – rekla je Đurđina Vojvodić i dodala da bez malih pomagača ne bi uspeli puno toga da urade.

Sa Đurđinom su Branka Karanović i Milica Šipka od početka učestvovale u realizaciji ove ideje. Podrška je stigla i od Mesne zajednice, ali i ostalih Velikoselaca.

Da bi sve bilo bajkovito, kako i treba da bude za Novu godinu, tu je bio i Deda Mraz koji je stigao na kočijama i na radost mališana delio je slatkiše. Kuvanim vinom posluženi su stariji koji su prisustvovali paljenju novogodišnje rasvete.

 

406232612_370326685521946_2042932259365972253_n

Članovi Kulturno-umetničkog društva „Marija Bursać” iz Banatskog Velikog Sela organizuju u petak, 22. decembra u 19 sati i 30 minuta „Novogodišnji koncert”. Gosti na koncertu biće Kulturno-umetničko društvo „Jana” iz Zemuna, a kako poručuju iz ovog društva sa nestrpljenjem čekaju da sa svojom vernom publikom podele ono što su mesecima unazad pripremali.

U sali bioskopa predstaviće se sve folklorne sekcije društva od najmlađih do najstarijih, kao i pevačke grupe.

Kuce u selima (3)

Da se u selu lepše odrasta i mirnije živi, Milan Vranješ je oduvek znao. Ipak, u jednom periodu života, kada je u Kikindi, kao svršeni trgovac, dobio posao u struci, preselio se iz rodnog Banatskog Velikog Sela u grad. Posle nekoliko  godina, rešio je da se vrati u roditeljsku kuću u selu – svojim najbližima, drugovima i kolegama sa folklora kojim se bavi 18 godina u KUD „Marija Bursać“ u kojem je, od pre nekoliko godina i koreograf.

Upravo u to vreme ovaj tridesetčetvorogodišnjak saznao je za konkurs Ministarstva za brigu o selu za dodelu novca za kupovinu seoske kuće sa okućnicom. Najnoviji konkurs je, osim mladih bračnih parova, samohranih roditelja i mladih poljoprivrednika, prvi put bio dostupan i samcima, što je Milan tada i bio. Ali, ne zadugo. U vreme kada je počeo da priprema konkursnu dokumentaciju, preko folklora je u Sanadu upoznao Dušanku i formirali su porodicu. Narednog meseca oni će se useliti u svoj novi dom.

– Više volim selo, zdravija je sredina i za decu i za odrasle. Veći deo života proveo sam ovde, a udaljeni smo samo 6-7 km do grada. U međuvremenu sam upoznao svoju ženu i našli smo kuću koja nam odgovara. Dva meseca smo čekali poziv iz Ministarstva i pre tri nedelje smo u Beogradu potpisali ugovor. Odmah zatim kuća je i prepisana, promenili smo adresu i uskoro se useljavamo – priča Milan.

Kuća koju su Dušanka i Milan odabrali ima dva objekta na pet ari placa. Milan kaže da je noviji deo od 104 kvadrata izgrađen šezdesetih godina i da je bio odmah useljiv.

– Bilo je više zainteresovanih, ali mene vlasnici znaju od rođenja i odlučili su da ja imam prioritet – kaže Milan. – Kuća je, takođe, u delu sela koje se zove Hubert, tu su mi i roditelji, na dva minuta. Prezadovoljan sam i bio sam siguran da ću uspeti da dobijem novac od Ministarstva, mada su mi govorili suprotno i da mi treba veza. Ja nikoga nisam pozvao, nikakvu vezu nisam tražio, samo sam sve uradio po propisima i dobio sam kuću. Prezadovoljan sam.

Ovo nisu jedine lepe vesti. Najlepše je Milan dobio nekoliko meseci ranije, kada je saznao da će postati otac. Devojčicu, koja će se, mama je tako odlučila, zvati Lana, očekuju početkom januara. Do tada, Milan je rešio da još malo uredi njihov novi dom.

– U toku su manji radovi, postavio sam izolaciju i uređujem kuću. Očekujem da ćemo se useliti u decembru, može Lana i da porani – zaključuje Milan i dodaje da je supruga zaposlena u Javnom komunalnom preduzeću u Čoki, ali da ni to neće biti problem jer su veliki posao već uradili – biće svoji na svome.

Program dodele bespovratnih sredstava odobrila je Vlada radi motivisanja stanovništva da ostane na selu i podsticanja mladih da se vrate na selo putem rešavanja njihovog stambenog pitanja. Ovim se postiže povećanje broja seoskog stanovništva, smanjenje prosečne starosti stanovnika i poboljšanje opšte demografske strukture u selima što dovodi do pokretanja i rasta privrednih aktivnosti na selu, navodi predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Ove godine je interesovanje za konkurs, na teritoriji Grada, izrazilo blizu sto podnosilaca zahteva. Lokalna samouprava je, na osnovu rada Komisije za utvrđivanje ispunjenosti uslova za učešće na javnom konkursu, sačinila blizu 60 prijava i isto toliko zapisnika i procena koje su podnosioci predali na konkurs, zajedno sa izjavama vlasnika kuća koji su kod Javnog beležnika prihvatili učešće na ovom konkursu – objašnjava Bogdan. – Cilj lokalne samouprave je da, zajedno sa Vladom Republike Srbije, radi na tome da se ožive sela, da se mladi podstaknu da ostanu u mestima u kojima stanuju, kao i da iz grada dođu na selo da žive. Ulaganja u mesne zajednice na selima su veća nego ikada i uslovi života na selu mnogo su bolji nego u prethodnom periodu.

Osnovni uslovi koji su važili i u prethodnim godinama su da podnosioci nemaju navršenih 45 godina života i da nemaju na svom imenu upisanu nepokretnost u poslednjih pet godina, što se ne odnosi na posedovanje poljoprivrednog zemljišta koje se nalazi van građevinskog rejona. Kuće koja su predmet prometovanja putem konkursa moraju da ispunjavaju osnovne uslove za život i ne mogu prelaziti procenjenu vrednost veću od 1,2 miliona dinara, a nakon kupoprodaje je zabranjeno njeno otuđenje u narednih deset godina.

Prijavljivanje na konkurs trajalo je od marta do 1. novembra. Po najnovijem konkursu do sada je, na teritoriji grada Kikinde, odobreno i realizovano 19 ugovora za kupovinu seoskih kuća sa okućnicom. Podnosioci su dobili sredstva za kuće ujednačeno po svim kikindskim selima. Kuće su dobili: osam mladih bračnih parova i nevenčanih partnera, četiri pojedinca i sedmoro samohranih roditelja.

Iako je konkurs zatvoren 1. novembra, ovo nije i kraj za one koji su konkurisali jer se očekuje da će, sa resornim ministarstvom, do kraja budžetske godine biti potpisano još ugovora.

Što se Vranješa tiče, oni se već raduju useljenju i ponosni su što su, još pre njenog rođenja, maloj Lani omogućili da raste na mirnom i bezbednom mestu.