Classic Layout

Slobodan Mitrović, trener Slobode. Bez imperativa i u nastavku sezone

Podvukli su u Slobodi crtu ispod jesenjeg dela sezone i u isto vreme rastali se s trojicom iz prve etape prvenstva vojvođanskog „Istoka” u kojem su u finišu ispustili jesenji lovor. Novokozarčani su drugi s dva boda zaostatka za liderom OFK Kikindom.

– Ostao je žal što ove zime nismo na čelu tabele gde smo proveli dve trećine polusezone. Bili smo golgeterski raspoloženi u napadu i odlični u defanzivi, pokazuje to i gol-razlika 39:8 – kaže trener Slobodan Mitrović.

Ekipu su napustili Kikinđanin golman Marko Živkov i dvojica igrača sa strane: Jovan Kozić i Uroš Rusić.

– Želimo im sreću u novim klubovima. Priključiću trojicu mladih igrača: Blagojevića, Stupara i Lekića kada započnemo s pripremama za proleće. Prozivka je planirana za 29. januar i zakazali smo tri provere: protiv Vojvodine iz Perleza, Vojvodine u Novom Miloševu i Poleta u Nakovu, a tražimo još rivala za 4. februar. Očekujem da, bez imperativa, efikasno i dopadljivo odigramo i prolećni deo prvenstva – napominje Mitrović.

Dučić

Nakon što je Milivoj Linjački podneo ostavku na mesto načelnika Severnobanatskog upravnog okruga, rešenjem Vlade od 22. decembra , na tu funkciju imenovan je Miroslav Dučić. Linjački je ostavku podneo, kako saznaje portal Kikindski, iz ličnih razloga- zbog preseljenja u drugi grad.

Dučić je na novoj dužnosti već održao nekoliko sastanaka. Pored redovnog kolegijuma sa načelnicima i šefovima Odseka inspekcijskih službi, Dučić je imao sastanak i sa novoizabranim članovima Nacionalnog saveta  romske nacionalne manjine. Prilikom susreta sa pokrajinskom poslanicom Jelenom Jovanović, direktorkom pokrajinske Kancelarije za inkluziju Roma Ljiljanom Mihajlović i Željkom Raduom, koordinatorom u gradskoj upravi, dogovorena je intenzivnija saradnja u oblasti inkluzije Roma i sastanak sa predstavnicima svih opština u okrugu.

Miroslav Dučić je po struci diplomirani ekonomista. Prilikom formiranja sadašnje gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem u avgustu 2020. godine, izabran je za člana Gradskog veća zaduženog za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije.  U prethodnom sazivu lokalnog parlamenta bio je odbornik. Radio je u fabrici „Toza Marković“ i Javnom preduzeću „Autoprevoz“.

 

deca

Roditelji dece, rođene od 1 marta.2016. do 28. februara.2017. godine mogu izabrati osnovnu školu u koju će upisati dete, podnošenjem zahteva izabranoj školi, najkasnije do 15.2.2023. godine.

U prvi razred školske 2023./2024. godine upisuju se deca koja do početka školske godine 1. septembra 2023. godine imaju najmanje šest i po, a najviše sedam i po godina. Deca mlađa od šest i po godina takođe imaju pravo upisa, ali nakon provere spremnosti, koju vrši psiholog škole.

Za sva dodatna obaveštanja, roditelji i staratelji đaka prvaka mogu se obratiti gradskim osnovnim školama, gde se i obavlja prijavljivanje za upis, svakog radnog dana od 8:00 do 14:00 sati.

gradska kuća

Za udruženja građana na teritoriji Kikinde Grad je raspisao dva konkursa za dobijanje sredstava iz budžeta za 2023. godinu.

Na Konkursu za finansiranje udruženja građana koja su od posebnog značaja za grad mogu da učestvuju udruženja koja zadovoljavaju neki od kriterijuma: da su osnovana, odnosno da neguju tradiciju dugu 50 ili više godina, čuvaju identitet, jezik, običaje i kulturu nacionalnih manjina; bave se volonterskim i dobrovoljnim delatnostima kojim doprinose gradu i građanima Kikinde (elementarne nepogode, požari, vanredne situacije); organizuju bar jednu jedinstvenu kulturno-umetničku manifestaciju koja doprinosi ugledu našeg grada, privlači goste iz zemlje i inostranstva, a ima tradiciju dužu od 20 godina; sprovode vaspitno-obrazovne, informativne, propagandne i preventivne aktivnosti od posebnog značaja za grad, pružaju pravnu pomoć i zastupaju interese građana Kikinde.

Oblasti realizacije po ovom konkursu su: kultura, umetnost i muzičko stvaralaštvo, i preventivno delovanje, zaštita građana, oblast socijalne zaštite i zaštite osoba sa invaliditetom,

Konkurs je otvoren do 14. januara.

Overena i odštampana prijava obavezne konkursne dokumentacije dostavlja se u zatvorenoj koverti, sa naznakom “Za konkurs – ne otvarati”, na pisarnici Gradske uprave.

Za dodatne informacije dostupan je Sekretarijat za društvene delatnosti, u kancelariji 19 u Gradskoj kući, radnim danima od 8 do 15 sati ili na broj telefona 410-237.

 

Konkursom za sufinansiranje i finansiranje programa/projekata iz oblasti udruženja građana za 2023. godinu planirano je izdvajanje iz budžeta u ukupnom iznosu od 12 miliona dinara. Po projektu, udruženje može da dobije najmanje 40 hiljada, a najviše pola miliona dinara.

Sredstva će se odobravati za: podršku socio-humanitarnim organizacijama i udruženjima u oblastima socijalne zaštite, humanitarnim programima, oblastima zdravstvene zaštite i programskim aktivnostima namenjenim unapređenju položaja osoba sa invaliditetom; organizovanje sportskih događaja i manifestacija radi promocije sporta i zdravih stilova života; programe za omladinu koji se odnose na volonterizam, prevenciju nasilja i afirmaciju aktivizma; kulturne događaje i manifestacije, kao i podsticanje kulturnog i umetničkog stvaralaštva; kao podsticaj programima iz oblasti obrazovanja i promocije nauke; za aktivnosti radi unapređenja zaštite životne sredine, očuvanja prirodnih vrednosti i promocije održivog razvoja; programske aktivnosti kojima se unapređuje društveno-ekonomski razvoj; i za poboljšanje uslova rada udruženja građana.

Programske aktivnosti i projekti po ovom konkursu moraju se realizovati do 31. decembra 2023. godine. Prijavljivanje je moguće poštom, na adresu: Grad Kikinda, Trg srpskih dobrovoljaca 12, 23300 Kikinda, sa naznakom „Konkurs za sufinansiranje i finansiranje programa/projekata iz oblasti udruženja građana za 2023. godinu“ ili lično – zatvorenu kovertu sa istom naznakom treba predati u Uslužnom centru Gradske uprave Kikinde, na šalteru broj 2.

Konkurs je otvoren do 20. januara. Dodatne informacije mogu se dobiti u  Gradskoj kući, u Sekretarijatu za javne službe, udruženja građana i verske zajednice, u kancelariji broj 19, svakog radnog dana, od 8 do 15 sati ili na broj telefona 410-237.

Sva konkursna dokumentacija dostupna je na sajtu zvanične prezentacije grada Kikinde: www.kikinda.org.rs

orezivanje

Iako se pošumljavanje u gradu i selima odvija po planu, popunjavaju se i obnavljaju vetrozaštitni pojasevi i održavaju drvoredi, drveće je često i uzrok problema – na ulicama, ispred kuća, u blizini raskrsnica.

Građani Kikinde u toku godine Gradskoj upravi podnesu više od 600 zahteva za orezivanje ili vađenje stabala na javnoj zelenoj površini jer se ne poštuju odredbe planske sadnje ili je ugrožena bezbednost ljudi.

– Po prijavama građana, godišnje se oreže više od 600 i obori oko 350 stabala. Obratimo se ljudima i oni izvade stabla koja tu ne smeju da budu. Razumeju i da nešto mora da bude uklonjeno zbog bezbednosti – kaže Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Gradske uprave Kikinda.

Na javnoj površini, u ulicama, nije dopušteno da građani sade ono što im se sviđa, što se često dešava, napominje Narančićeva.

– Događalo se da, na samoj raskrsnici, zasade, na primer, četinare, što nije dozvoljeno – kaže. – Po zahtevima Javnog preduzeća „Kikinda“, koje se bavi komunalnom delatnošću, Sekretarijat donosi rešenja o uklanjanju svih zasada koji utiču na to da raskrsnice ne budu dovoljno pregledne i ugrožavaju bezbednost u saobraćaju. Nekada nam sami građani izađu u susret, a često to činimo mi, u saradnji sa ovim javnim preduzećem.

Kontrola preglednosti gradskih saobraćajnica u nadležnosti je upravljača puteva – JP „Kikinda“ i Saobraćajne policije. Zahvaljujući dobroj saradnji Gradske uprave, Policije, komunalne službe i građana, ovakvi nesporazumi u pokušaju ulepšavanja prostora ispred kuća, lako se rešavaju, kaže Miroslava Narančić i podseća da građani uvek mogu da se obrate Sekretarijatu ukoliko uoče problem u bezbednosti zbog nelegalne sadnje ili neorezanog rastinja.

milana grbić

Kikinđanka i nekadašnja polaznica Regionalnog centra za talente „Dušan Vasiljev” Milana Grbić, višestruka šampionka iz oblasti knjiženosti, krajem prošle godine objavila je prvu knjigu poezije „Karma je veća kučka nego ja”. Knjigu je objavila PPM Enklava, eminentna beogradska izdavačka kuća specijalizovana za savremenu srpsku poeziju. U recenziji, urednici izdanja o njoj govore kao o vibrantnoj tvorevini koju odlikuje jezička energija prožeta humorom i samoironijom, te “priči o mladoj ženi čija se individualnost oblikuje u borbi s tradicijom, ali i kroz sudar kosmopolitskog ukusa i lokalnog humora i temperamenta.

Milana Grbić rođena je 1996. godine, osnovnu školu i gimnaziju završila je u Kikindi, a poznata je i kao dobitnica mnogobrojnih književnih priznanja. Za rukopis knjige kratkih priča „Oko nas more” nagrađena je književnim priznanjem Đura Đukanov (2018) koje dodeljuje kikindska Narodna biblioteka „Jovan Popović”, što je podrazumevalo objavljivanje prve Milanine knjige.

Milana Grbić je diplomirala na Katedri za opštu književnost i teoriju književnosti Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, gde se trenutno nalazi na master studijama.

Kristian Draganov, kapiten nakovačkog Poleta. Vraćamo se na vojvođanaski „Istok”

Polet zimuje na trećem mestu Područne lige „Zrenjanin”, a na vrlo dobru jesen, senka je donekle pala u poslednjem kolu kada su Nakovčani ubedljivo poraženi u Banatskom Despotovcu.

– Remizirali smo jesenas kod lidera Budućnosti u Srpskoj Crnji, sada nam beže sedam bodova. Bili smo uverljivi na svom terenu protiv melenačke Rusande koja je trenutno stepenik iznad nas na tabeli i s bodom više, a izgubili minimalnom razlikom u Zrenjaninu od ŽFK Banata. Zrenjaninci su sakupili 30 bodova kao i mi, odmah su ispod nas. Vredan je bio i naš remi u Stajićevu koje je takođe pri vrhu – rezimira jesen kapiten Nakovčana Kristian Draganov.

Popularna „Barcelona” ne krije ambicije za proleće, letos ju je Jedinstvo iz Kačareva u neverovatnom dvomeču doigravanja (6:2, 0:4) sprečilo da se vrati na vojvođanski „Istok”, a sada Polet želi, u najgorem slučaju, popravni.

– Od 23. januara krećemo s pripremama, niko nas nije napustio, a bićemo jači za pouzdanog i iskusnog defanzivca Milana Kenjala, vraća se nakon dugog odsustva zbog povrede. Pojačali su nas i golman Stevica Gajinov iz kikindskog ŽAK-a i spoljni igrač Nemanja Nešić iz ruskoselske Crvene zvezde. Na proleće dolaze nam u Nakovo dva najveća rivala: Srpskocrnjani i ŽFK Banat. Poštujemo ih, ali od nas sve zavisi, a u krajnjoj liniji ostaje nam i baraž kao drugoplasiranom timu u ligi pa da slavimo plasman u viši stepen – jasan je Draganov, koji, osim što nosi kapitensku traku, ima zaduženja i u Upravnom odboru Poleta.

oranica

Javni oglas za davanje u zakup i na korišćenje poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini u Kikindi raspisan je 30. decembra. Prema planu uređenja državnog poljoprivrednog zemljišta. Grad planira da, u višegodišnji zakup izda 2.786 hektara.

U prvom krugu na licitaciji je poljoprivredno zemljište u katastarskim opštinama Novi Kozarci, Sajan, Bašaid, Banatsko Veliko Selo, Rusko Selo, Banatska Topola, Iđoš, Kikinda i Mokrin. Za obradivo zemljište – njive, voćnjake i vinograde, početne cene po hektaru su od 19 hiljada do 60 hiljada dinara, od koliko će se licitirati za njive prve klase. Od šest hiljada do 16 hiljada dinara po hektaru su početne cene za neobradive površine – livade, pašnjake i močvare.

– Početna cena zakupa utvrđuje se na bazi prosečne postignute cene na poslednjem javnom nadmetanju. U prvom krugu ona može da bude umanjena za 20 odsto, a u drugom krugu za 60 odsto. Na prošloj licitaciji poljoprivrednici su postigli visoke cene, pa je naša komisija odlučila da ih umanji. Početna cena za prvu klasu njive prošle godine bila je 362 evra, a sada je, umanjena za 20 odsto, 511 evra po hektaru – kaže Ljuban Sredić, u Gradskom veću zadužen za poljoprivredu i Mesne zajednice.

Cene zakupa, već godinama unazad, imaju uzlazni trend, kaže Sredić. Na ovoj licitaciji najviše ima njiva treće i četvrte klase. Najmanje zanimljive parcele, trstike i pašnjaci, uglavnom se nalaze na teritorijama Iđoša, Mokrina i Sajana.

– Najviše cene postižu se na parcelama na kojima je najkvalitetnije zemljište: u Nakovu, Banatskom Velikom Selu, Banatskoj Topoli, Novi Kozarcima i Ruskom Selu, i obično ovo zemljište bude izlicitirano već u prvom krugu – objašnjava Sredić.

Od ukupne ponude za licitiranje, 152 hektara se vraća u postupak jer su raskinuti ugovori zbog neplaćanja zakupa i, u jednom slučaju, zbog izdavanja u podzakup.

Uvid u dokumentaciju moguć je u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj koji se nalazi na uglu Semlačke i Ulice kralja Petra Prvog, od 8 do 12 sati, do 13. januara, kada ističe rok za elektronsko prijavljivanje za licitaciju. Javno nadmetanje takođe se, već treću godinu, sprovodi elektronskim putem, sistemom zatvorenih ponuda.

Nadmetanje i objavljivanje rezultata održaće se 19. januara u 12 sati. Svi podaci dostupni su preko sajta Uprave za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.

Na teritoriji Kikinde trenutno je u dugogodišnjem zakupu 7, 7 hiljada hektara sa 738 važećih ugovora.

Krvavi januar 1

Komemorativnim skupom, polaganjem venaca i, po prvi put parastosom, kod spomen-ploče u dvorištu Kurije, obeležena je 81 godina od pogibije 39 rodoljuba koje su, 3. i 9. januara 1942. godine streljali pripadnici nemačke fašističke vojske.

Bila je to odmazda zbog ubistva trojice pripadnika nemačke poljske policije na putu Kikinda-Bašaid, avgusta 1941. Devetorica rodoljuba iz Dragutinova i Beodre streljana su 3. januara – šestorica su bili partizani, trojica su optužena da su im pomagali.

Šest dana kasnije, na istom mestu, pobijeno je još 30 antifašista – 21 Kikinđanin i devetoro Mokrinčana. Među njima su bili: student prava, poljoprivrednik, domaćica, baštovan, krojački pomoćnik. Optužnice su bile: članstvo u SKOJ-u i KPJ, kurirska služba za partizane, skrivanje ilegalaca, prenošenje oružja.

Današnjem obeležavanju 81 godine od Krvavog januara prisustvovali su i vence su položili: gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i načelnik Gradske uprave Dragiša Mihajlović, delegacija Ministarstva odbrane predvođena potpukovnikom Dušanom Jovanićem, predsednik SUBNOR-a AP Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije, Jovo Barošević, predstavnici SUBNOR-a Kikinda i Srpskih ratnih veterana Kikinda i potomci streljanih: Zorke Čvorak, Milorada Tatića, Milice i Milana Markova.

– Ovi ljudi ubijeni su na svirep način. To je težak dan u našoj istoriji i nikada nećemo zaboraviti građane koji su na ovakav način pobijeni. Mi baštinimo i obeležavamo ovakve događaje i uvek ćemo to činiti – rekao je Jovo Barošević.

Kikinda danas obeležava sećanje na jedan od najtragičnijih, najkrvavijih, najbolnijih datuma u istoriji našeg grada, rekao je predsednik gradskog parlamenta Mladen Bogdan.

– Streljani su zato što su bili Srbi, rodoljubi i patriote, zato što su rekli „ne” fašističkom okupatoru. Njihovu borbu ne smemo nikada da zaboravimo i uvek moramo da im odajemo počast zbog primera koji su dali kako bi Kikinda danas postojala i bila slobodna. Ne smemo da zaboravimo da je naš narod stradao tokom čitavog 20. veka, i u Prvom svetskom ratu i tokom Drugog svetskog rata, i to stradanje, nažalost, nije zaobišlo ni Kikindu. Podsetiću i da je na građane pucano, samo zato što su Srbi, i u Kraljevu i Kragujevcu, i u zločinačkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ne postoji mesto na kojem nije bilo srpskog stratišta tokom 20. veka. Isto se događalo i tokom 90-ih godina na teritoriji bivše Jugoslavije; kao što vidimo i sada, na Badnje veče, na Kosovu i Metohiji pucano je na dečake Miloša i Stefana Stojanovića kada su išli po Badnjak. Ništa od toga ne smemo da zaboravimo – rekao je Bogdan.

Bogdan je čestitao Dan Republike građanima Republike Srpske i istakao da su oni „svojom borbom, trudom, zalaganjem i svojim životima, omogućili da Srbi preko Drine danas imaju svoje parče zemlje“.

U programu obeležavanja godišnjice svirepog zločina u Kikindi učestovali su članovi Odbora za kulturne aktivnosti SUBNOR-a, Vladimir Radić i Đuro Bucalo, i pripadnici Odreda izviđača „Proka S. Plavi“ iz Kikinde.

Tog Krvavog januara u Banatu je, zbog trojice ubijenih nemačkih poljočuvara, streljano 150 rodoljuba. Odavanje pošte stradalima i čuvanje sećanja na njihovu žrtvu obaveza je i čast koju i danas preuzimaju generacije slobodnih potomaka.

 

 

kurija

U poslednjoj nedelji raspusta za učenike osnovnih škola, Narodni muzej Kikinda pripremio je edukativni program „Zima u muzeju”, namenjen deci uzrasta od sedam do 12 godina. Biće održan od 10 do 14. januara, od 11 do 13 sati.

Za utorak je planirana likovna radionica-izrada kalendara za 2023. godinu, a za sredu edukativna tura- zimski izlet do Suvače. Četvrtak će biti u znaku istraživanja gradskog jezgra- Kikinda u 4 frtalja, dok je petak rezervisan za istraživanje stalne muzejske postavke. U subotu će biti održana kreativna radionica „Umetnost u muzeju”. Prijave nisu potrebne, a cena ulaznice za jednu radionicu je 150 dinara.

Centar za stručno usavršavanje biće domaćin zimskog kampa za decu od šest do 12 godina, koji se održava od 10. do 12. januara. Interaktivnu radionicu „Hemija na dar- napravi sam” vodiće nastavnica Senka Heldrih, a kreativnu radionicu „Muzički vremeplov” multiinstrumentalista i vaspitač Milan Vašalić. Radionice će biti održane od 16 do 18 sati.