Classic Layout

Dan Policije 1

Na spomen-obeležje policajcima koji su poginuli na dužnosti na Kosovu i Metohiji 1998. i 1999. godine danas su, povodom Dana Ministarstva unutrašnjih poslova, slave i Dana policije, vence položili gradonačelnik Nikola Lukač, Pavle Rajkov, načelnik Policijske uprave Kikinda i zaposleni u Upravi.

U holu PU, na ploči se nalaze imena i fotografije pripadnika ove Uprave kojih se kolege i građani sećaju sa tugom i ponosom. To su: Mladen Batančev, Zoltan Bicok, Jelenko Bunić, Igor Buš, Zoran Vrbaški, Željko Raužan, Goran Sandić, Pero Tintor i Janoš Čizmadija.

– Veoma mi je teško, sve sam ih poznavao, mnoge od njih sam i vodio na Kosovo. Na izvršenju službenog zadatka dali su nešto najdragocenije i mi ćemo dati sve od sebe da njihov čin ne bude uzaludan. Radićemo i dalje savesno na suzbijanju kriminala, održavanja javnog reda i mira i bezbednosti građana, kao što su to i oni činili, i u tome nam pomažu naši građani – rekao je načelnik Rajkov i pozvao da se poginulima oda počast minutom ćutanja.

Dan Policije čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Vaš posao je stresan i opasan, vi ste na braniku da bismo mi civili, građanstvo, imali mirniji i bezbedniji život. I u prethodnom periodu imali smo izazove i vi ste uvek bili tu da nas zaštitite. Hvala vam što vredno i požrtvovano radite i u okolnostima koje jesu. U poslednjih nekoliko godina maksimalno se trudimo da vam pomognmo kako biste imali što bolje uslove za rad i najkvalitetniju opremu i kako bismo zajedno kreirali lepšu budućnost u Srbiji- istakao je Lukač.

Zbog skorašnjih tragičnih događaja, ove godine će izostati svečanost obeležavanja Dana MUP-a, Policije i njihov slave. U Senti će sutra biti održan samo taktičko-tehnički zbor, predstavljanje opreme kojom raspolaže PU Kikinda.

Za službenike Policijske uprave, nagrađene za radni doprinos u Ministarstvu unutrašnjih poslova, sutra će biti organizovan i prijem u Gradskoj kući.

MS ronjenje 2

Šetnja u Kikindi, održana pre nekoliko dana povodom obeležavanja Svetskog dana borbe protiv multiple skleroze, bila je prilika da gosti kikindskog Udruženja, pristigli iz Bora, Valjeva i mnogih gradova u Vojvodini, prvi put zarone i osete blagodeti ovog sporta. Udruženje obolelih od multiple skleroze (MS) i Ronilački klub „Orka“ u Kikindi jedini u državi redovno održavaju treninge za ljude koji se bore sa MS-om.

– Sutradan, posle šetnje „Svaki korak je pobeda“, organizovali smo, sa  prijateljima iz „Orke“, plivanje i ronjenje na našem bazenu. Bila je ovo izuzetna prilika da ljudi sa MS-om prvi put osete značajno terapeutsko dejstvo ovih sportova, što je za njih bilo izuzetno iskustvo – kaže Brankica Miškov, predsednica kikindskog Udruženja.

Ona podseća da su saradnju sa „Orkom“, na inicijativu predsednika ovog kluba, Stojana Bogosavljeva, započeli još 2017. godine.

– Kikindski ronilački klub sertifikovan je za rad sa invalidima, došli su kod nas da nam predstave ronjenje i da nas pozovu na treninge. Trenutno troje aktivno roni, a mnogi dolaze na treninge plivanja ovog kluba. Ronjenjem se aktiviraju svi mišići, kičma je ispravljena zbog pritiska pod vodom i možemo sve. Najbolje od svega je to što nas prihvataju kao jednake – dodaje Brankica koja je prva žena sa invaliditetom, sertifikovani ronilac u Srbiji.

Brankica je, takođe, završila kurs za pomoć instruktoru za rad sa osobama sa invaliditetom. Želja joj je da se kandiduje za Paraolimpijske igre u plivanju, ali to nije moguće jer se MS ne prepoznaje kao invaliditet. Ova činjenica, nažalost, onemogućava svima koji se bore sa tom bolešću i da ostvare prava na besplatna pomagala i banjska lečenja. Brankica Miškov se, međutim, ne predaje. Aktivna je u naporima da se nepravda ispravi.

– Mi dobijamo pomagala za hodanje tek pošto bolest uznapreduje u paraplegiju, kada nas smatraju invalidima. Na sreću, pomaže nam Crveni krst, koji nam izdaje pomagala na revers – objašnjava Brankica.

Ona sama tri puta nedeljno pliva i roni. Svojom energijom i neodustajanjem, pokretačka je snaga u svom udruženju, ali i najlepši primer borbe za što bolji kvalitet života.

Duhovi 1

Duhovi se praznuju 50 dana posle Vaskrsa, pa se zovu i Pedesetnica. Na Pedesetnicu se svetkuje spomen na silazak Svetog Duha u Jerusalimu na apostole. To je jedan od najveličanstvenijih hrišćanskih praznika još iz apostolskog vremena.

Naziv Duhovi je doslovce preuzet iz staroslovenskog, gde je to dativ jednine, a u stvari se odnosi na Duha Svetog koji je jedan, a ne na više duhova ,kako se to odomaćilo u imenu koje ovaj praznik danas nosi.

Hrišćani ovaj praznik slave i kao dan „rođenja Crkve” budući da Dela apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se „dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”.

Na ovaj praznik, nazvan i Trojice, jer se fizički pojavilo i Treće Lice Svete Trojice – Sveti Duh, Pravoslavna crkva ukrašava hramove u koje se unosi zelena trava.

Po značaju to je treći praznik, posle Uskrsa i Božića, i kao i oni, slavi se tri dana.

 

Običaj je da se iz manastira ponese osveštana vodica kako bi u narednih godinu dana bilo mira i sklada u kući. Naročito se preporučuje bolesnim ili grešnim osobama da na današnji dan posete neku svetinju – kako bi potražili lek i spasenje ili oprost.

Praznovanje se nastavlja cele sedmice, ne posti se i to je takozvana trapava nedelja. I Duhovski ponedeljak i Duhovski utorak obeleženi su crvenim slovima u kalendaru.

U pravoslavnom živopisu Silazak Svetoga Duha je predstavljen kako apostoli sede sa strane, sa upražnjenim mestom na čelu (zamišlja se da je tu Gospod Hristos, koji se deset dana ranije vazneo na nebo), među kojima je Bogorodica; iznad njih je Sveti Duh izobražen u vidu ognjenih jezika kako silaze na njih.

Gusani izložba 1

Mnogo radosti bilo je, večeras posebno, u kući Umetničke škole Humanitarnog teatra „Gusani u magli“. Otvorena je prva izložba polaznika likovne radionice koji su prethodna četiri meseca, od ponovnog otvaranja Teatra, stvarali sa mentorima. Izložba je, kao i svi događaji na ovoj adresi, humanitarna, od dobrovoljnog priloga polovina se sada izdvaja za audiometar u kikindskoj bolnici.

Talenat i vredan rad pokazali su likovnjaci na časovima, a njihovi profesori uložili su veliki trud da izabrane radove urame i njima ispune svaki zid u kući „Gusana u magli“.

Na radionicama se radilo pod budnim okom mentora, mastera vajarstva Sonje Beloš i Nikole Gajića, master slikarstva.

–  Drago mi je što nam je ukazano poverenje da podržimo polaznike da počnu da stvaraju. Od kada smo ponovo aktivirali „Gusane u magli“ u februaru, imali smo polaznike od pet do 75 godina. Uglavnom su radili slikarske tehnike, skulpture u glini i od žice, akvarel, punjeni pastel, ugljen, analitičko crtanje. Nisu svi bili potpuni amateri, neki su već radili kod kuće, ali je bilo i mnogo početnika. Na radionicama je bila divna, topla atmosfera. Nastavićemo rad i sa novim i sa dosadašnjim polaznicima – kaže Sonja Beloš.

Pored talenta i velike volje polaznika, mentorski pristup bio je presudan u otkrivanju i razvijanju talenata četrdesetak polaznika, složili su se i autori i gosti na otvaranju.

– Likovna radionica pružila je priliku nama amaterima da dotaknemo različite tehnike likovne umetnosti otvorivši vrata svima nama koji uživamo u učenju i kreativnosti. Negde sam pročitala da je svaki umetnik na početku bio amater, tako se nadam da će se, u budućnosti, neki od nas istaći sa svojim radovima. Umetnost je ljubav, pokreće svet i čini ga lepšim. Hvala našim profesorima koji su učinili i nas polaznike i naš grad i lepšim i boljim i želim nam svu sreću u budućem radu – rekla je Jelena Sivčev, jedna od polaznica radionice, na otvaranju izložbe.

Daša Jerković živi u Kikindi i učenica je sedmog razreda OŠ „Vasa Stajić“ u Mokrinu. Na izložbi je nekoliko njenih radova.

– Volela bih da budem slikarka. Ovo mi je prvi ozbiljan rad i prva izložba. Lepo se osećam, lepo se družimo, stekla sam prijatelje i sa voljom dolazim na radionice. Planiram da upišem Likovnu akademiju – kaže Daša.

Dermatolog u penziji, Nevenka Mijatović, kaže da je na radionicama ostvarila svoj san.

– Mnogo godina sam imala žarku želju da slikam, ali nisam imala priliku. Kada  sam videla svoje radove, i sama sam se iznenadila.

Još jedan mladi talenat večeras je bio ponosan.

– Upisao sam se jer mislim da ću tako naučiti bolje da crtam. Možda ću uspeti da od toga napravim neki biznis, da porodajem svoje radove, i nastaviću da dolazim u ovu školu – rekao nam je Dušan Babić, učenik petog razreda u OŠ „Jovan Popović“.

Mentori u toku leta najavljuju dnevne aktivnosti u Umetničkoj školi, a zatim, od septembra, ponovo radionice za stare i nove talente.

Izložba crteža, slika, akvarela, kolaža i skulptura neverovatno talentovanih polaznika, posle večerašnjeg svečanog otvaranja, biće dostupna do kraja meseca, četvrtkom, petkom i subotom od 18 do 21 sata. Iz „Gusana u magli“ pozivaju vas da vidite koliko plemenitih veština poseduju naši sugrađani svih generacija, i zašto bi trebalo svi da budemo ponosni na ovo umetničko središte našeg grada.

mountains-g20af19434_1280

SRBIJA – Republika Srbija, pod rukovodstvom Vlade naše zemlje i predsednika Aleksandra Vučića, uložila je značajne napore i resurse kako bi održala park i unapredila njegovu infrastrukturu, navodi se u saopštenju. Nacionalni park Fruška gora izdao je saopštenje povodom nedavnih spekulacija o privatizaciji ovog parka u kojem je istaknuto da se radi o dezinformacijama koje širi deo opozicije u cilju sakupljanja jeftinih političkih poena.

Dodaje se i da će Nacionalni park Fruška gora ostati u državnom vlasništvu sve dok je na čelu Srbije Vlada sastavljena od političkih snaga koje je sada čine. Saopštenje prenosimo u celosti:

Deo opozicije koji je rasprodavao Srbiju od 2000. do 2012. godine izneo je lažne tvrdnje da će Nacionalni park Fruška gora biti privatizovan. Želimo ovom prilikom da naglasimo da se radi o obmanama i da Nacionalni park Fruška gora ostaje u državnom vlasništvu.

Podsećamo da je za vreme režima, koje su činile upravo partije i pojedinci koji sada šire otvorene laži i obmane, sprovedeno više pljačkaških privatizacija u kojima je naša zemlja oštećena za ogromne sume novca, te da se od tih prodaja državne imovine Srbija i dalje oporavlja.

U periodu posle petooktobarske obojene revolucije do 2012. godine, tadašnji režim je opustošio srpsku privredu, rasprodao najvažnija preduzeća i uništio domaću ekonomiju. Desetine milijardi dolara je opljačkano i izneto iz Srbije posle 2000. godine kroz razne ilegalne transakcije.

Srećom po našu državu, tome se stalo u kraj 2012. godine, ali to ne znači da oni koji su se obogatili pljačkajući Srbiju i dalje ne žele da se vrate na mesto odakle mogu do kraja da završe svoj nečasni posao i dodatno napune svoje bankovne račune u inostranstvu.

Zbog svega toga naša je obaveza da javnosti u Srbiji saopštimo punu istinu, kako bismo stavili tačku na sve dezinformacije i spekulacije koje se, zarad skupljanja političkih poena, šire društvenim mrežama i jednim delom medija.

Istina je da Nacionalni park Fruška gora nije i neće biti privatizovan sve dok je na čelu naše zemlje Vlada sastavljena od političkih snaga koje je sada čine. U prilog tome govori da je Republika Srbija, pod rukovodstvom Vlade naše zemlje i predsednika Aleksandra Vučića, uložila značajne napore i resurse kako bi održala park i unapredila njegovu infrastrukturu. Kroz ulaganje u sređivanje, pozicioniranje i kontinuirano održavanje, Nacionalni park Fruška gora svakim danom postaje još lepše mesto. Sve ovo je deo naše posvećenosti očuvanju prirode i njenog nasleđa.

Naša Vlada je svesna važnosti Nacionalnog parka Fruška gora i njegovog značaja za lokalno stanovništvo i turizam. Zato smo posvetili veliku pažnju očuvanju parka, uključujući sadnju novih stabala, uređenje prostora, kao i borbu protiv divljih deponija. Naš zajednički cilj je da Nacionalni park Fruška gora ostane netaknut i da njegova prirodna lepota i vrednosti budu dostupne svima – kako građanima naše zemlje, tako i turistima koji dolaze u našu prelepu Srbiju.

Zato ćemo se do kraja boriti za odbranu srpskih nacionalnih interesa, što uključuje i ostanak Nacionalnog parka Fruška gora u državnom vlasništvu. Zarad budućnosti naše dece, moramo učiniti sve što je u našoj moći da više nikada ne dođemo u situaciju gde će državna imovina biti rasprodavana u bescenje, a najvažnije političke odluke donošene bilo gde drugo osim u srpskim zakonodavnim i izvršnim organima.

Živela Srbija!

Fruška gora – jedan od ponosa Srbije

(24sedam)

ofk kikinda 306

Danas su na rasporedu bile utakmice 29. kola vojvođanskog „Istoka”, a pre susreta OFK Kikinda – Begej (Žitište) 7:0, u svečarskoj atmosferi na Gradskom stadionu novom-starom srpskoligašu iz našega grada uručen je pehar za osvojeno prvo mesto.

Na rubu Velikog parka, Miodrag Radaković, predsednik Takmičarske komisije Fudbalskog saveze Vojvodine, kapitenu OFK Kikinde Nebojši Đukiću uručio je trofej, a kada je reč o utakmici, ređali su se golovi kao na filmskoj traci.

Pogodio je najpre već u drugom minutu Dejan Ivanović, a u 18. prednost je udvostručio Remidžius Rafael Governor. Ivanović je je drugi put bio strelac u 28, a treći u 32. minutu. Pet minuta pre odmora, precizan je bio još i Đukić.

U nastavku, u 52. minutu, na 6:0 povisio je Marko Spahić, a u 79. tačku je stavio Dušan Radovanović za konačnih 7:0.

Igrali su danas i preostali naši ligaši, novokozaračka Sloboda pobedila je 3:0 u Banatskom Karađorđevu tim Jedinstva, Crvena zvezda, u Ruskom Selu, bila je uverljiva – 6:0 protiv Proletera, iz Banatskog Karlovca, velikoselska Kozara u Starčevu remizirala je 1:1 s Borcem, a ŽAK je u Idvoru dobio 2:1 ekipu Poleta.

343730489_958666351837439_7248901972493166414_n

Zavičajna kuća u Banatskom Velikom Selu, koja je u proteklom periodu obnovljena, danas je svečano otvorena i osveštana. Važnost očuvanja objekta koji svedoči o kulturnom nasleđu, tradiciji i korenima istakli su Aleksandar Đedovac, direktor  Fonda za izbegla i raseljena lica i saradnju sa Srbima u regionu  i gradonačelnik Nikola Lukač koji su presecanjem vrpce ozvaničili njegovo ponovno otvaranje.

-Fond na čijem sam čelu formirala je Skupština AP Vojvodine, a nama je da pomažemo, ali i da unapredimo saradnju Srba iz regiona. Uloga svih zavičajnih kuća i ove je da nas poveže sa korenima, da ne zaboravimo odakle smo došli i potekli. Banatsko Veliko Selo naselili su Srbi iz Bosne i to su naši koreni koje treba da prenosimo na mlađe generacije. Ne živimo u zavičaju, ali zavičaj živi u nama – rekao je Đedovac.

Na staroj prizemnoj brvnari koja je simbol doseljavanja Krajišnika u Banat, zamenjena je krovna konstrukcija i urađeno osvetljenje oko same kuće, stecišta svih zbivanja u selu. Gradonačelnik Nikola Lukač istakao je da su Velikoselci nekoliko decenija želeli da obnove Zavičajnu kuću.

-Važno je i da znamo odakle smo i ko smo i da čuvamo sećanje na naše pretke. Ovo je mesto okupljanja svih meštana i starih i mladih. Ovde se već održava više manifestacija, važnih za selo, ali i za grad, a ja se nadam da će ih biti sve više. Čuvajući prošlost, gradimo budućnost – poručio je Lukač.

Predsednica Saveta MZ Banatsko Veliko Selo Mira Pećanac nije krila zadovoljstvo što je Zavičajna kuća sređena četvrt veka posle izgradnje.

-Zahvalni smo svima koji su pomogli, a ogroman doprinos u svakom koraku obnove dali su članovi udruženja „Krajiški višeboj“ i „Orhideja“ . Obnova krova koštala je 550.000, a elektrifikacija prostora oko samog objekta 500.000 dinara. Sve manifestacije u selu odvijaju se oko našeg ognjišta, a to je ovo mesto – dodala je Pećanac.

Udruženja građana rado su podržala ovaj projekat i dala sve od sebe da pomognu koliko mogu, napomenuo je Borislav Stoisavljević, predsednik udruženja građana „Krajiški višeboj“.

-Postojimo 12 godina i za nas je ovo kruna našeg uspeha. Od 1997. godine nije bilo ulaganja u objekat i on je poprilično propao. Od 2011. godine na platou ispred kuće organizujemo manifestacije i do sada ih je bilo više od dvadeset, a od sada će ih biti još više – rekao je Stoisavljević.

U Banatsko Veliko Selo, nakon Drugog svetskog rata,  doselili su Srbi iz Bosanskog Grahova, Bihaća, Drvara i Bosanskog Petrovca.

Akcija biciklisti 1

Radi promovisanja bezbedne vožnje i ukazivanja na značaj zaštite biciklista na putu, na trgu je organizovana akcija koju je pokrenula Agencija za bezbednost saobraćaja.

U akciji pod nazivom „Gledaj da te vide“, predstavnici Agencije poklanjali su opremu za bicikle radi bolje vidljivosti i bezbednosti biciklista: lampe, kacige, fluoroscentne prsluke, zvonca za bicikl, ali i hemijske olovke, rokovnike, nalepnice za motocikle i termose.

Ovu aktivnost podržali su članovi lokalnog Saveta za bezbednost saobraćaja. Član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Nebojša Jovanov, istakao je da je akcija imala značajan uticaj na svest građana o bezbednosti biciklista.

– Privukli smo pažnju velikog broja ljudi. Podela opreme za bicikl omogućila je vlasnicima da se obezbede i budu vidljiviji na putu, što doprinosi smanjenju rizika od saobraćajnih nezgoda. Takođe, akcija predstavlja samo jedan od mnogih primera koliko je važno brinuti o bezbednosti svih učesnika u saobraćaju. I ubuduće ćemo podržavati inicijative koje promovišu stvaranje uslova za bezbedno učešće u saobraćaju – rekao je Jovanov.

IMG_20230601_103805
Zanatska radnja „Maca papučarica“ i njena vlasnica Mirna Rackov čija je delatnost izrada opanaka i obuće za folklor ušla je najuži izbor za priznanje „Junaci mikrobiznisa 2023.“ Jedina žena opančarka u našoj zemlji ističe da joj je imponuje što se i na ovaj način prepoznaje njen rad, a ovog meseca firma kojom rukovodi slavi 14. rođendan.

-U prvom krugu takmičenja bilo je  predloženo stotinak kandidata, a da bi u drugom krugu  bilo smanjeneno na polovinu. U polufinalu lista je sužena na oko desetak kandidata, a sada u finalu na pet. Komisija sastavljena od predstavnika Privredne komore Srbije, Ministarstva finansija,  3 Bank i dnevnog lista „Blic“ obilazi sve kandidate, a pobeđuje onaj koji dobije najviše glasova na društvenim mrežama. Glasanje će biti moguće na sajtu „Blica“ – saznajemo od Mirne Rackov.


Početak u ovom poslu nije bio lak. Iako je bila zaposlena u firmi za proizvodnju obuće za svaki dan, opanci su nešto sasvim drugo. Izazov da napravi opanke „pertlaše“ za ADZNM „Gusle“ je prihvatila i tako utaban put u ovom starom zanatu za koji ima i zvaničan sertifikat.

-Osim za kulturno-umetnička društva do sada sam radila i opanke i obuću za filmove i serije. I sada radim za dva filma „Djeca Kozare“ čije je snimanje već počelo i za „Konstantinovo raskršće“, a u najavi je još jedan filmski projekat. Radim 40 vrsta opanaka koje su iz našeg miljea, ali i iz okolnih zemalja, tu su i igračke cipele, čizme i druga obuća koja se nekada nosila, a danas se koristi u nastupima folkloraca – kaže Mirna Rackov.

Podsetimo i da su opanke kikindske „Mace papučarice“ nosili glumci iz serije „Koreni“, „Vreme zla“, „Nečiste krvi“.

Naslednik

Prilikom posete Mirni Rackov oduševio nas je njen dvoipogodišnji unuk Tadej koji zajedno sa bakon pravi opanke. Ima svoj sto, mašinu, čekić, zumbu sa kojima zna da rukuje i trenutno se trudi da napravi plave opanke.
-Od svih u porodici jedino Tadej, koji je još uvek jako mali, pokazuje interesovanje za opančarski zanat. Nadam se da će i kad odraste imati volju da nastavi da se bavi opančarstvom – rekla nam je Mirna Rackov.

smeće u Svetosavskoj

Prizor kanti prepunih otpada u delu gradskih ulica, među kojima je i Svetosavska, dakle sam ulaz u grad, ne bi bio problematičan, da one ne stoje tako već treći dan. Kamioni komunalne službe kompanije FCC ne dolaze, ističu nezadovoljni sugrađani koji su nam se obratili.

-Kantu sa otpadom izneo sam u sredu ujutru, otada je bio pljusak, pa upeklo sunce, već je počelo da smrdi, možete misliti. Zašto nisu došli da odnesu smeće po redovnom rasporedu, ne znam- žali nam se stanovnik Svetosavske ulice. Napominje da „račune uredno plaća“.

Njegov komšija kaže da je prvo pomislio da je došlo do nekog zastoja, te da će smeće biti odvezeno narednog dana, ali to se nije dogodilo.

-Ne znam da li da unesem kantu nazad u dvorište, stoji već treći dan, ili da ostavim ovako na ulici, pa da psi i mačke dalje raznose. Praznik nije, ne znam zašto bi preskočili odnošenje otpada. Ne znam ni gde da se obratim, FCC više nije na staroj adresi- ističe.

Da privredno društvo FCC Kikinda iz tehničkih razloga neće biti u mogućnosti da u sredu 31. maja vrši sakupljanje i transport komunalnog otpada po redovnom ruta planu i to Kikindi i u mesnim zajednicama Nakovo i Banatsko Veliko Selo, građani su, ispostavilo se, ipak na neki način, bili obavešteni. Naime, ovo obaveštenje ispisano je- na poleđini poslednjeg računa.

Kako je takođe navedeno, u istom obaveštenju (na poleđini računa), sakupljanje i transport komunalnog otpada umesto u sredu 31. maja uslediće u subotu 3. juna. Koji tehnički razlozi su odložili odvoženje smeća, nije precizirano.

Da uz račune stižu različita obaveštenja i reklame nije neuobičajeno, ali jeste to da se važna obaveštenja štampaju na poleđini računa. Možda je ušteda razlog, ali da li je adekvatan način informisanja?

Naravoučenije- kad dobijete račun za odnošenje otpada, osim da ga uredno platite, pročitajte i šta piše na poleđini- za svaki slučaj.