Classic Layout

357348001_1568360233654096_5999835847597969901_n

Ekipa „Gardoš „3X3“ iz Beograda pobednik je sportskog takmičenja „Mamut Open 3h3 Kikinda“. Oni su u finalu savladali ekipu „3X3 Zemare“ iz Novog Sada. Turnir je održan na otvorenim terenima Sportskog centra „Jezero“ i okupio je ekipe iz cele Srbije. Nikola Cvetković , tim menadžer pobedničke ekipe podsetio je da su na prošlogodišnjem turniru bili drugi.

-Kikinda je naša druga kuća. Najbolji uspeh ostvarili smo upravo na ovom nadmetanju jer smo sebi postavili više ciljeve i sledeće godine branićemo ovu titulu – rekao je Cvetković – Kao pobednici obezbedili smo učešće u finalu završnog turnira Srbije koji će biti održan u septembru na Trgu republike u Beogradu. To nam je bila namera, jer sada sa manje opterećenja učestvujemo na ostalim turnirima.

Treći turnir u olimpijskom sportu 3h3 basketu  okupio je 17 ekipa u seniorskoj kategoriji, a takmičila su se i deca u kategoriji U14.

-Ne postoji bolja afirmacija ovog  sporta od turnira. Održavaju se od 2011. godine i obišli smo veliki broj lokalnih samouprava u Srbiji. U basketu 3X3 Srbija je šest puta bila svetski i četiri puta evropski prvak, a osvojena je i bronza na olimpijadi. Kikinda je deo naše turneje po Srbiji i nadamo se da ćemo nastaviti saradnju i u narednim godinama – istakao je Lazar Jakovljević, delegat KSS  za 3X3 basket u Srbiji.

Pokrovitelj „Mamut Opena“ je  Grad Kikinda,  a organizator Sportski centar „Jezero“.

-Izuzetan sportski događaj postaje tradicionalan u našem gradu, gradu sporta. Pored profesionalnih ekipa, posebno nam je drago što smo imali devet ekipa dece ispod 14 godina. Za njih i za budućnost sporta sve ovo i radimo – dodao je Pudar.

Ovom događaju prisustvovao je i gradonačelnik Nikola Lukač i Dragan Pecarski, član Gradskog veća, koji su i dodelili pehare i medalje.

-Basket 3X3 postaje sve popularniji sport, a turnir „Mamut Open 3h3 Kikinda“ postaje sve značajniji među profesionalnim ekipama. Kao domaćinu žao mi je što naša ekipa nije ostvarila bolji rezultat, ali prvoplasirana ekipa je zasluženo pobedila – precizirao je Lukač – Naredne godine trudićemo se da takmičenje podignemo na viši nivo i mislim da je vreme da turnir preselimo u centar grada.

Prvoplasirana ekipa osvojila je 100.000 dinara , drugoplasirani su dobili  20.000 dinara i opremu KSS, a trećeplasirani su se okitili  bronzom i opremom KSS.

Organizovano je nadmetanje u brzom šutiranju „trojki“ kao i takmičenju u zakucavanju. Ovogodišnji „Mamut Open“ je humanitarnog karaktera. Na samom događaju prikupljaju se sredstva za našeg malog sugrađanina Damjana Petrova i Udruženje građana „ Deca sa ahondroplazijom“. Osim donacija gledalaca i sredstva od kotizacije za takmičenje u brzom šutiranju trojki i zakucavanju biće usmerene u tu svrhu.

354478099_834732237560393_221562842460904069_n

Na otvorenim terenima Sportskog centra „Jezero“ u toku je treći turnir u olimpijskom sportu 3h3 basketu koji je počeo u poslepodnevnim satima. Za naslov pobednika trećeg „Mamut Open“ turnira uskoro se očekuje nadmetanje dve najbolje ekipe.

Sportsko takmičenje, „Mamut Open 3h3 Kikinda“, čiji je pokrovitelj Grad Kikinda,  a organizator Sportski centar „Jezero“,  privukao je veliki broj ekipa iz cele Srbije.

Obezbeđene su i vredne nagrade. U seniorskoj kategoriji,  prvoplasirana ekipa osvojiće 100.000 dinara kao i mesto u finalu Srbije. Drugoplasiranima sledi  20.000 dinara i oprema KSS, a trećeplasirani će se okititi  bronzom i opremom KSS.

Takmičila su se i deca, budućnost košarke, basketa 3h3, i sporta uopšte, u kategoriji U14, a za njih su takođe spremne vredne nagrade. Pre finala gledaoci će uživati u nadmetanju u brzom šutiranju „trojki“ kao i takmičenju u zakucavanju.

Ovogodišnji „Mamut Open“ je humanitarnog karaktera. Na samom događaju prikupljaju se sredstva za našeg malog sugrađanina Damjana Petrova i Udruženje građana „ Deca sa ahondroplazijom“. Osim donacija gledalaca i sredstva od kotizacije za takmičenje u brzom šutiranju trojki i zakucavanju biće usmerene u tu svrhu.

received_287472833943820

Ogromno interesovanje sugrađana izazvao je drugi „Tjuning šou“, u organizac iji automobilskog sportskog kluba „Kar bradrs“, na Gradskom trgu.  Oko 150 četvorotočkaša učestvovalo je u  takmičenju u stajlingu odnosno izgledu automobila i DB dragu odnosno jačini muzike u automobilu koja se meri u decibelima. Bilo je tu i dvotočkaša, ali i oldtajmera. Dodeljeno je šezdesetak nagrada među kojima je bilo 22 pehara. Među onima koji su osvojili pehare je i Stefan Petrović iz Smedereva, vlasnik „golfa 5“.

-Pehare sam dobio za najbolji gepek, strit klasu i dva su foliju. Posećujem sve slične skupove jer volim druženje, saznam puno toga, upoznam zaluđenike za automobile poput mene. U modifkaciju automobila sam do sada uložio 11.500 evra. Imam ponudu da ga prodam u Nemačkoj, ali ne razmišljam o tome i trenutno nijedna ponuda ne može da me odvoji od mog „golfa“– kaže Petrović.

Veliku pažnju izazvali su stari automobili. Oldtajmer  klub Bečej- Novi Bečej predstavio se sa svojom kolekcijom. Tu su bili „buba“, „volovo“, „lada“, „opel kadet“, svi nastali u prošlom veku. Dva lepotana, jedan pored drugog „mercedes“  poznatiji kao reponja iz 1964. i „aston martin“ iz 1996. godine, jedini takav u Srbiji, vlasništvo su porodice Bakić iz Kikinde.

-Mercedes sam kupio u Aradcu od gospodina koji ga je kupio u Švedskoj. Kod mene je već trideset godina i lepo se vozamo. Ovi automobili su nestali, nema ih nigde.  Aston martin je unikat ima 6.000 kubika, 500 konja i jedinstven je u našoj zemlji  – rekao nam je Radovan Bakić.

Cilj je okupljanje, druženje, ali i promocija automobilizma. „Kar braders“ okuplja 40 članova iz Kikinde, Zrenjanina i Novog Bečeja.

-Ove godine  imali smo goste iz naše zemlje, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Rumunije – napomenuo je Srđan Pomorišac, predsednik „Kar brdaersa“ – Posetioci su imali priliku da se oprodbaju  u igrama spretnosti  poput držanja felne i namotavanja matice na navoj od šrafa i za najbolje su bile obezbeđene nagrade. Nagradili smo  i četvorogodišnjake  koji su nacrtali najlepše neobične  automobile.

Lokalna samouprava pomogla je tjuning šou kom je prisustvovao i član Gradskog veća Dragan Pecarski.

-Sve pohvale automobilskom sporstskom klubu „Kar braders“ na organizaciji ovakvog skupa. Kikinđani su imali priliku da vide velik broj automobila, a gosti da se upoznaju sa našim gradom – napomenuo je Pecarski.

Okupljeni su imali priliku da prisustvuju  i prezentaciji pravila u saobraćaju koju zaposlenih u Saobraćajnoj policiji.Skup ljubitelja oldtajmera, automobila, muzike i dobrog druženja imao je humanitarni karakter jer su prikupljana  sredstva za Mikloša Mezeija iz Zrenjanina obolelog od cerebralne paralize.

 

 

 

sns penzioneri

Mesnu organizaciju penzionera u Banatskom Velikom Selu posetili su predstavnici Gradskog odbora Srpske napredne stranke na čelu sa predsednicom Stanislavom Hrnjak i potpredsednikom Nikolom Lukačem. Sa najstarijim meštanima razgovarano je o tome kako žive, šta im je potrebno, koji su problemi i kako ih rešiti.

-Konstantno razgovaramo sa građanima, kako u gradu, tako i u selima. Mesna organizacija penzionera u Banatskom Velikom Selu jedna je od kvalitetno organizovanih i ima više od stotinu aktivnih članova, što je važno za ovu  zajednicu – istakla je Stanislava Hrnjak – Dugo godina postoje i imaju zajedničke aktivnosti koje doprinose boljem kvalitetu života meštana trećeg doba. Tokom jeseni, kada vremenske prilike dozvole, na objektu u kom su prostorije biće urađena fasada, a zahvljujući pomoći Grada i Mesne zajednice dobiće i nameštaj.  U ranijim razgovorima sa njima istakli su da im je potreban frižider za prostorije udruženja.  Stoga smo sredstvima stranke i naših prijatelja kupili frižider, a ovu posetu iskoristili smo za druženje sa penzionerima, ali i dogovor šta možemo u perspektivi da im pomognemo.

Banatsko Veliko Selo društveno je uređeno, meštani prepoznaju potrebe jedni drugih i pomažu se međusobno, napomenula je Hrnjakova.

-Uvek smo bili bliski sa ljudima koji znaju i da saslušaju, ali i da kažu primedbu. Tu smo da pomognemo kada god je to potrebno. Dužni smo i da im se zahvalimo na podršci koju pružaju Srpskoj naprednoj stranci – kazala je Stanislava Hrnjak.

Predsednica Mesne organizacije penzionera Slavojka Popović zahvalila je na donaciji, koja im je, kako napominje bila neophodna jer je postojeći frižider star skoro dve decenije.

-Posebno hvala Stanislavi Hrnjak i Nikoli Lukaču koji nam uvek izlaze u susret. Naše  prostorije svakodnevno su mesto okupljanja penzionera, ali i ostalih Velikoselaca. Trudimo se da privučemo nove članove, a cilj nam je da ponovo pokrenemo da se u našem udruženju igraju društvene igre poput šaha, pikada, karata. Odlično sarađujemo sa mesnom organizacijom penzionera iz Bašaida i Bočara – saznali smo od Slavujke Popović.

Mesna zajednica obezbedila je materijal za uređenje fasade, a  radove će zajedničkim snagama obaviti meštani.

Podsetimo i to da će u Banatskom Velikom Selu, ali  i Nakovu, Mokrinu i Iđošu do kraja godine početi izgradnja mini postrojenja za prečišćavanje pijaće vode, što će značajno poboljšati kvalitet života. Kapitalno ulaganje u četiri mesne zajednice, sa 160 miliona dinara podržala je Vlada Vojvodine.

 

IMG_0200 (1)

Povratnik u društvo srpskoligaša s Gradskog stadiona započeo je danas pripreme za predstojeću sezonu, koja startuje 12. avgusta.

Novi trener OFK Kikinde Vladimir Šponja na prvoj prozivci imao je 19 igrača, a od novajlija sada su tu: Veljko Lolić, Jovan Šević i Viktor Molnar, koji je bio opravdano odsutan. Takođe, opravdano odsutan je bio i Dejan Ivanović.

– Ambicija kluba je da postanemo stabilan srpskoligaš. Dosta će zavisiti od selekcije igrača koju treba da izvršimo i tad ćemo moći nešto više da kažemo koji smo nivo i koji su nam dometi, ali generalno cilj je opstanak u Srpskoj ligi. Pripreme ćemo odraditi na Gradskom stadionu, gde imamo odlične uslove, a trajaće šest nedelja, do početka prvenstva 12. avgusta – rekao je Šponja.

Sportski direktor Marko Vukobrat napomenuo je:

– Nismo još u potpunosti „skockali“ tim, pregovori sa potencijalnim igračima su u toku, a trenutno nam je epicentar, što se pojačanja tiče, štoperski par. U Srpskoj ligi mnogo su veći izazovi, taktički, fizički, motorički i zbog toga profili igrača koje tražimo su većinom mlađi fudbaleri koji mogu da ispune te zahteve višeg ranga.

Sa optimizmom i ambicijama nastupa i kapiten Nebojša Đukić.

– Kostur ekipe je ostao i nadamo se da ćemo napraviti tim koja će biti respektabilan u Srpskom rangu i da nećemo strepeti za opstanak. Kao igrači gledaćemo uvek da idemo i za stepenik više i daćemo sve od sebe da zauzmemo gornji deo tabele.

Stevan Zeljković, Marko Spahić, Milan Reljić, Petar Bajić, Jovan Glišić i Vojislav Mirkonj, napustili su Kikinđane.

 

stoni tenis 1

Rusko Selo domaćin je  prvog  Memorijalnog stonoteniskog turnira „Rusko Selo-Memorijal Kabok Imre“. Turnir je priređen u čast preminulog  dugogodišnjeg predsednika MZ Rusko Selo i člana Gradskog veća Imra Kaboka koji je jedan od osnivača stonoteniskog kluba „Čarnojević“.

-Osim inicijative za osnivanje kluba, Imre Kabok pomagao nam je sve ove godine. Posebno mu je važan bio rad sa decom. Imamo četrdesetak dece, registrovanih igrača, četiri godine bili smo u prvoj ligi, a dve igračice su i deo reprezentacije. Postižemo značajne i zapažene rezultate, a kako mnogo dugujemo Imru Kaboku odlučili smo se da organizujemo turnir u njegovu čast – rekao je Igor Radić, predsednik i trener u Stonoteniskom klubu „Čarnojević“.

Turnir, kom su prisustvovali Kabokovi supruga i sin, otvorio je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Imre Kabok bio je moj prijatelj i saradnik. Uvek se borio za svoje  selo, pomagao je svima, imao je viziju kako treba da funkcionišu mesne zajednice, kao i na koji način razvijati poljoprivredu u gradu – kazao je Lukač – Borio se za svoje selo i svoje Ruskoselce. Siguran sam da će ovaj turnir postati prepoznatljiv u narednim godinama i imati još više učesnika.

Prvom Memorijalnom turniru prisustvovali su i  Dragan Pecarski, član Gradskog veća i Šandor Talpai, pomoćnik gradonačelnika.

-Imre Kabok puno toga uradio je za Kikindu i Rusko Selo. Stonotenseri kluba „Čarnojević“ imaju zavidne rezultate iza kojih stoji rad i trud. Ogroman je uspeh, u maloj sredini, napraviti ovakav klub – napomenu je Dragan Pecarski.

Na sportskom takmičenju, u fiskulturnoj sali OŠ „Gligorije Popov“,  učestvuje stotinak takmičara  svih uzrasnih kategorija iz Zrenjanina, Ečke, Subotice i Novog Sada.

 

 

zetva sajan 1

Čuvari tradicije okupili su se i ove godine u ručnoj kosidbi žita sa željom da neguju veštinu baratanja kosom, na način kako se ranije skidala pšenica na rodnim vojvođanskim njivama. U organizaciji KUD-a “ Adi Endre” i MZ Sajan održane su 26. Severnobanatske žetelačke svečanosti. Učestvovalo je šest ekipa, a cilj manifestacije je da se očuva tradicija ručne kosidbe hlebnog zrna. Do parcele sa žitom kosci su stigli u povorci.

Najstariji kosac bio je 86-godišnji Ferenc Hereši iz Sente. Ispričao nam je kako je to nekada bilo.

-Nismo imali kombajne samo kose, srpove i naše ruke. Žito je vezivano u snopove koje su vukli konji na kolima. Postojala je samo mašina koja od klasja odvaja seme. Za kosce je najvažniji bio dobar alat, kosa, koja je morala da bude oštra – istakao je Ferenc Hereši

Sa ekipom iz Sente bio je i najmlađi kosac 13-godišnji Krištof Sabo. Lajko Maćaš iz Ade deo je sajanskih žetelačkih svečanosti od samog početka. Ovakva okupljanja, kaže, vraćaju ga u prošlost , u lepša vremena.

-U njivu sam prvi put ušao sa pet, šest godina. Moj zadatak bio je da vezujem snopove žita, nosili smo vodu koscima i bili smo od koristi. Pre nego što je došla mehanizacija, kosilo se pola jutra na dan, tolika je bila norma – priseća se Lajko Maćaš.

Među ekipama su bili žeteoci iz: Mađarske, Crne Bare, Sente , Ade. Domaćini iz Sajana imali su dve ekipe koje su se prvi put oprobale u ručnom košenju žita. Ričard Fekete (19) predvodio je ekipu srednjoškolaca.

-Moji roditelji učestvovali su dugo godina u ovoj manifestaciji i kao mali dolazio sam sa njima. Oduvek sam želeo da se oprobam u košenju žita kao nekada i zajedno sa tri drugara, takođe srednjoškolaca, oformio sam ekipu kako bi i mi dali doprinos najstarijoj manifestaciji u selu – saznajemo od Ričarda Fekete.

Teško je zamisliti danas da se žetva obavlja kao pre mnogo godina.Nekada se ustajalo u četiri ujutro i kretalo na žetvu. Radilo se dok ne padne mrak, a za vreme ručka bilo je odmora od sat vremena. Da bi kosci imali snage da čitav dan rade, pripremao se žetelački fruštuk koji je i ove godine bio veoma sličan onom kada se hlebno zrno skidalo sa njiva ručno.

Najveću podršku manifestaciji pruža grad Kikinda,a ovom događaju prisustvovale su članice Gradskog Valentina Mickovski i Melita Gombar.

-Manifestacija čuva i neguje tradiciju i običaje. Vršidba žita je jedan od najvažnijih poljoprivrednih radova, a kosidba je imala i ulogu jačanja zajednice – napomenula je Melita Gombar.

Mladi se priključuju manifestaciji i to je veoma važno jer će tako i dalje da traje, napomenula Šara Benjocki, predsednica KUD-a „Adi Endre“. Ne izostaje ni podrška Mesne zajednice čiji je cilj da ona bude još bolja i masovnija, rekao je Zoltan Tot, predsednik Saveta  MZ Sajan.

Deciji sabor

Dečije saborovanje u Hramu Svetih Kozme i Damjana održaće se ove godine 15 put. Od ponedeljka, 3. jula, svakog dana, od 9 do 12 sati, biće organizovani časovi veronauke i radionice, a od 17 do 19 sati sportske i druge aktivnosti.

Sa učesnicima Sabora radiće najbolji nastavnici, učitelji i umetnici iz Kikinde na radionicama: ikonopisanje i kaligrafija, kreativna likovna radionica, horska radionica, „Biljini magneti“, „Ruke u testu“, kao i u drugim umetničkim i sportskim aktivnostima.

Cena učešća na Saboru je 500 dinara, čime se delimično pokrivaju troškovi  materijala. Deca će moći da se pričeste na Ivanjdan 7. jula, kao i da učestvuju u završnoj priredbi koja će s održati u subotu, 8. jula, saopšteno je iz Hrama.

received_258843553427470

Pisci kratkih priča: Barbara Delać iz Crne Gore, Tanja Novak iz Hrvatske, Vera Hegediš iz Mađarske, Štefanija Mihalake iz Rumunije, Muanis Sinanović iz Slovenije, Danilo Lučić i Nenad Stanković iz Srbije učesnici  su  17. Međunarodnog festivala kratke priče „Kikinda šort“. Svoje priče predstavili su publici okupljenoj u dvorištu Narodne biblioteke „Jovan Popović“, a ove godine lajt motiv je „KI… KINDA“.

-Festival je važno mesto da se upoznamo sa drugim piscima, razmenjujemo iskustva i ostvarujemo saradnju – rekao je Danilo Lučić – Na ovaj način upoznajemo književnost i autore iz drugih zemalja, jer vrlo malo znamo o piscima koji žive u susednim zemljama. Naročito je ovaj festival važan jer promoviše kratku priču koja se, tradicionalno, nalazi na margini i neprofitabilna je književna oblast.

Barbara Delać počela je najpre da piše poeziju.

-Pišem onim žanrom u zavisnosti od teme koja me okupira. Pisati kratke priče za mene je zabavno. Kroz njih „brusim“ svoj stil i „pečem“ zanat. Ne bih se bavila kratkom pričom da mi takvo pisanje nije zabavno i da ne uživam u tome – dodala je Barbara  Delać.

Vera Papić, organizator, ističe da se Almin Kapaln iz BiH koji je trebalo da učestvuje razboleo, ali je njegovu priču pročitao kikindskoj publici obraćajući im se preko video snimka. Do sada je na festivalu učestvovalo 248 autora.

 

Autori čitaju priče na svom jeziku, a prevod na srpskom se projektuje na platnu, tako da su posetioci imali priliku da čuju više različitih jezika na jednom mestu. Već sutra, svoje priče predstaviće beogradskoj publici.

IMG_20230630_200304

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja otvorena je izložba „Zmijanjski vez – svetsko nematerijalno nasleđe” koju je realizovao JU Muzej Republike Srpske. Ovo je ujedno prva zvanična saradnja kikindskog i muzeja Republike Srpske iz Banja Luke, a autorka izložbe je muzejski savetnik Danijela Đukanović.

-Zmijanje se nalazi nadomak Banja Luke. Sve žene iz ove dinarske oblasti pokazivale su posebno umeće prema vezu. U zimskim mesecima mogle su da se bave svojim emocijama i stanjem svog duha iz čega je i nastao ovako divan vez koji je deo identiteta ljudi sa Zmijanja – rekla je Danijela Đukanović.

Zmijanjski vez je prvo nematerijalno kulturno dobro iz Republike Srpske, odnosno BIH koje je upisano na UNESKO-vu  listu.

-Trudićemo se da Galerija „Nova“ bude domaćin reprezentativnim izložbama poput ove – istakla je Lidija Milašinović, direktorica Narodnog muzeja – Ova izložba priča nam priču kako kulturno nematerijalno nasleđe dospeva na UNESKO listu. Izuzetno nam je važno da uspostavimo  saradnju sa muzejem iz Banja Luke jer ona do sada nije postojala.

Izložba sadrži originalne predmete sa zmijanjskim vezom, ali i predmete njegove savremene primene kroz koje se nastavlja tradicija ovog veza i održanje veštine. Događaju je prisustvovala i članica Gradskog veća Valentina Mickovski.

-Hvala našim gostima iz Republike Srpske što su nam prikazali deo njihovog bogatog nasleđa. Želim im dobrodošlicu u Kikindu uz nadu da se saradnja sa našim kulturnim institucijama nastavi i u budućnosti – rekla je Valentina Mickovski.

Posetioci izložbe, koja je otvorena do 30. avgusta,  u prilici su da vide i kratak film o upisu Zmijanjskog veza na UNESKO-vu listu nematerijalnog kulturnog nasleđa.