Prelazak na letnje računanje vremena, koje je nastupilo u noći između subote i nedelje, donosi duže dane, ali i potencijalne rizike po zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da čak i jedan sat manje sna može poremetiti organizam i povećati rizik od srčanih i drugih zdravstvenih problema.
Iako nam donosi više dnevne svetlosti i duže večeri, pomeranje sata nije bez posledica. Ova promena direktno utiče na biološki, odnosno cirkadijalni ritam – unutrašnji sat koji reguliše san, budnost, hormone i brojne funkcije u organizmu.
Kada se taj ritam naglo poremeti, organizam reaguje stresom. Najčešće posledice su umor, razdražljivost, problemi sa koncentracijom i nesanica.
Međutim, ono što najviše zabrinjava jesu kardiovaskularni rizici. Prema istraživanjima, u danima nakon pomeranja sata beleži se porast broja srčanih udara, posebno prvog ponedeljka nakon promene vremena.
Stručnjaci navode da se taj porast kreće od 5 do 10 odsto, dok neke studije ukazuju i na veće skokove rizika u određenim uslovima.
Razlog za to leži u nedostatku sna i hormonskim promenama koje utiču na srce i krvni pritisak. Organizam, naviknut na ustaljen ritam, doživljava ovu promenu kao šok, što može dovesti do ubrzanog rada srca, povišenog pritiska i većeg opterećenja kardiovaskularnog sistema.
Pored srca, posledice se mogu odraziti i na mentalno zdravlje. Poremećaj sna utiče na raspoloženje, a neispavanost može povećati i rizik od grešaka i nezgoda, uključujući saobraćajne.

Kako se lakše prilagoditi?
Iako se većina ljudi prilagodi novom ritmu u roku od nekoliko dana, stručnjaci savetuju da se organizam pripremi na sledeći način:
- odlazak na spavanje 15–20 minuta ranije nekoliko dana pre promene
- izlaganje dnevnom svetlu ujutru
- izbegavanje teške hrane i ekrana pred spavanje
- održavanje redovnog ritma sna
Iako pomeranje sata deluje kao sitnica, sve je više argumenata da ova praksa ima merljiv uticaj na zdravlje. Dok se u Evropi i dalje raspravlja o njenom ukidanju, građanima ostaje da se na vreme pripreme – jer, kako pokazuju istraživanja, i jedan sat može napraviti razliku.
Izvor: Dnevnik







Obradović je zapretio glavom u drugom minutu, ali je tukao u našeg golmana Vidakovića. Uzvratio je Trifunović nakon pola sata, išla je lopta u okvir gola, ali nedivoljno snažno, a i pogodila je na tom putu Molnara, pa Jordanov nije bio ugrožen.
U nastavku, sadržajnija igra, pogotovo domaćina i to u poslednoj četvrtini susreta. Prva velika prilika bila je u 64. minutu. Posle najbolje akcije, mlađani Beloš lepo je probio po levoj strani i ubacio pred mrežu, ali je Molnar bio kratak.
Desetak minuta kasnije, na suprotnoj strani, pokušao je iz gužve Obradović, ali je Vidaković bio dobro postavljen. Minut docnije rezervista domaćina Vujović, iz izgledne pozicije, uputio je loptu zamalo pokraj stative, a nedugo potom isti igrač nije se snašao u gužvi.
Pravda je zadovoljena na samom kraju. Dugu loptu uputio je Lekaj, golman gostiju Jordanov krenuo je na nju, ali odlično je istrčao Trifunović, stigao prvi, a onda ga je čuvar mreže oborio za nasjtrožu kaznu. Penal je sigurno izveo Milenković, za radost Kikinđana i produžetak nade u opstanak.
