Видео

penzioneri

Kikindsko Udruženje penzionera danas je obeležilo svoju slavu, Svetog Savu. Proslavi je, sa saradnicima, prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, koji je i kum Slave.

– Uvek mi je zadovoljstvo i čast da mogu da posetim Udruženje penzionera. Veza između Gradske uprave i Udruženja je na izuzetno visokom niou. Nama, koji vodimo grad, iskustvo i mudrost starijih sugrađana veoma mnogo znači i ovu  dobru saradnju ćemo nastaviti. Želim svima mnogo zdravlja i porodične sreće, i da nam pomognu da savladamo sve izazove koji su pred nama, da zajednički gradimo još bolju Kikindu – rekao je Lukač.

Predsedniku Udruženja penzionera, Milanu Perizu, gradonačelnik je uručio poklon, ikonu Svetog Save.

– Udruženje obeležava slavu posle tri godine pauze. Velika mi je čast da nam je kum Slave gradonačelnik koji, sa svojim timom, ima veliko razumevanje za nas i  pomaže nam da radimo u interesu naših članova – rekao je Periz.

U programu proslave nastupili su đaci Osnovne škole „Vuk Karadžić“ i hor Udruženja, „Sunčana jesen“. Obred rezanja slavskog kolača bogoslužio je protojerej-stavrofor Jovan Silaški, koji je održao i prigodnu prazničnu besedu.

Kikindsko Udruženje penzionera ima oko sedam hiljada članova. Pored snabdevanja namirnicama i ogrevom, boravka u banjama i druženja, našim sugrađanima u trećem dobu dostupne su i horske, folklorne i sportske aktivnosti. Svim članovima čestitamo današnji praznik!

 

GUM 1

Samo nekoliko dana do isteka roka za prijavljivanje polaznika i početak rada sa njima, članove Umetničke škole „Gusani u magli“ zatekli smo u pripremi posebnog prostora za rad.

Ovo je nova umetnička škola u Kikindi. Članovi Humanitarnog teatra „Gusani  u magli“, završili su umetničke akademije i vratili se kući. Želeli su da sugrađanima ponude da probude i razviju svoje talente.

Za nekoliko dana, ovu želju počeće i da ostvaruju.

Mentori u dramskoj i likovnoj radionici su Stefan Ostojić, akademski glumac, Sonja Beloš, akademski vajar i Nikola Gajić, akademski slikar.

Da uče, igraju se, i stvaraju, dobrodošli su svi od sedam do 107 godina, i već se formiraju različite uzrasne grupe.

Prijavljivanje i dodatne informacije o Umetničkoj školi: mejl –  skola@gusaniumagli.rs, Instagram – @gusaniumagli. Rok za prijavu je 28. januar.

„Gusani“ su ponovo kod kuće, spremni su i jedva vas čekaju!

 

Sveti Sava 7

Za učenike i nastavnike u Osnovnoj školi „Sveti Sava“ sutra je Dan škole i školska slava. U Narodnom pozorištu, tim povodom, večeras je održana svečanost na kojoj su dodeljena najviša priznanja Škole, Plakete „Sveti Sava“.

– To je priznanje koje, svake godine, dodeljujemo najboljim učenicima osmog razreda, onima koji će, na kraju školske godine, poneti i titulu vukovca i koji, svojim predanim radom i zalaganjem zaista to i zaslužuju. Ova svečanost je naš način da im se odužimo i da se zahvalimo njima, njihovim roditeljima i nastavnicima – rekla je direktorica Škole, Gordana Rackov.

Plakete su dobili: Helena Grujić, Tamara Đorđević, Rastko Popović, Matija Gligorin, Aleksandar Kuga, Lena Mitrović, Milana Stijelja, Tisa Felbab, Stefan Varga i Jovan Markuš.

– Nedostajaće mi moja škola. Provela sam zaista lepe trenutke u pripremama za takmičenje i druženju. Nisam još sigurna šta ću raditi u životu, imam vremena da odlučim – kaže Helena Grujić.

Matija Gligorin kaže da je trud doneo rezultate, a zatim i nagrade.

– Veoma sam ponosan – kaže Matija. – Upisaću Gimnaziju ili Tehničku školu. Želim da budem uspešan u onome što volim i da lepo živim.

Troje dobitnika Plaketa nedavno je dobilo i pohvale Pokrajinske vlade: Helena i Rastko za uspehe iz fizike, Matija za uspehe iz geografije.

Svečanosti su prisustvovali i predstavnici lokalne samouprave, gradonačelnik Nikola Lukač i sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe, Bogdan Tasovac. Gradonačelnik je uputio čestitke đacima i svim zaposlenima u Školi.

– Đacima želim da prihvate znanje svojih učitelja i da budu dobri ljudi, da budu ponos svojih roditelja, da vole svoj grad i da na dostojan način predstavljaju svoju Školu i svoj grad. Neka uvek bude zdravlja i osmeha dečijih i lepih sećanja na najlepše, đačkog doba – rekao je Lukač.

Na večerašnjoj svečanosti, pred punom salom roditelja, nastavnika i đaka Škole, nastupili su hor, recitatori i muzičari. Prilikom dodele Plaketa, emitovani su intervjui sa dobitnicima.

Sveti Sava je školska slava i sutra će biti proslavljena u svim obrazovnim ustanovama. U školi koja nosi njegovo ime, međutim, proslava traje nekoliko dana – organizovani su sajam nauke, sportske aktivnosti i, prvi put, radionica ikonopisanja. Na priredbi koja će se sutra održati u Školi, najboljima u ovim aktivnostima biće dodeljene diplome.

Osnovna škola „Sveti Sava“ ima više od 500 učenika u 24 odeljenja. Osnovana je 1960. godine pod imenom „Moša Pijade“. Od 1994. godine nosi naziv prvog srpskog arhiepiskopa, prosvetitelja i tvorca zakonodavstva.

 

viber_image_2023-01-25_10-44-11-619

Zahvaljujući ulaganjima Grada, Osnovna škola „Vasa Stajić“ u Mokrinu dobiće led rasvetu koja će doprineti kvalitetnijem osvetljenju  i uštedi električne energije. Radovi su u toku i biće završeni početkom marta.

-Rasveta se radi u celoj školi, obuhvaćene će biti sve učionice, kancelarije, fiskulturna sala, kao i dvorište. Mnogo će nam značiti ovo ulaganje. Sve to ne bismo mogli bez Grada. Školu pohađa 370 đaka- navodi Marijana Rakin, direktorica OŠ „Vasa Stajić“.

Ulaganje u kreiranje što kvalitetnijih uslova rada u školama je trajno opredeljenje grada i za tu namenu u ovogodišnjem budžetu opredeljeno je više novca nego lane, ukazao je gradonačelnik Nikola Lukač.

-Nastavljamo energetsku efikasnost kao i ulaganje grada u škole. Novom rasvetom u školi „Vasa Stajić” biće obuhvaćene sve učionice i sala i dodaće se dva reflektora u dvorištu. Trošiće se manje struje i biće kvalitetnije osvetljenje. Grad jasno daje do znanja da je naše opredeljenje kontinuirano ulaganje u škole, ove godine to je iznos od 212 miliona za osnovne škole što je za 50 miliona dinara više nego lane- precizirao je Lukač.

Vrednost radova kojima je obuhvaćeno postavljanje led rasvete na više od 2000 kvadratnih metara iznosi 3,4 miliona dinara.

 

 

kabinet

Pokrajinska sekretarka za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama Dragana Milošević boravila je danas u poseti Kikindi gde je, posle sastanka sa gradonačelnikom Nikolom Lukačem i pokrajinskom poslanicom Stanislavom Hrnjak u Gradskoj kući, obišla Narodni muzej i ADZNM „Gusle“. Da institucije kulture u Kikindi i ove godine mogu da računaju na značajnu podršku pokrajine, izvesno je posebno imajući u vidu da je u ovoj godini budžet resornog sekretarijata udvostručen. Jedna od tema razgovora bila je inicijativa grada da „Gusle” pređu u osnivački status pokrajine.

– U prethodnom mandatu Pokrajinske vlade mi smo kroz različite vrste finansiranja pre svega putem javnih konkursa, pomogli ne samo institucije kulture čiji je osnivač Grad Kikinda već i udruženja građana sa ukupnim iznosom od oko 35 miliona dinara. To su bili konkursi i podrška za savremeno stvaralaštvo, kulturno nasleđe, javno informisanje i nacionalne manjine. U razgovoru o budućim projektima, razmatrali smo inicijativu grada da „Gusle“ koje su ponos svih nas, pređu u osnivački status pokrajine i da na taj način pokažemo da kultura, tradicija i istorija jesu našu iskreno i trajno opredeljenje i da o njima vodimo računa suštinski, u formalnopravnom i budžetskom smislu što je neophodno za njihov dalji rad i opstanak. Grad Kikinda je jedan od retkih koji ima vrlo ambiciozne projekte, prepoznaje potrebe svih poslenika kulture, i ulaže značajna sredstva u infrastrukturu – rekla je pokrajinska sekretarka Dragana Milošević.

Gradonačelnik Nikola Lukač uverava da su pokrajinskoj sekretarki Dragani Milošević izneli snažne argumente da „Gusle“ dobiju drugačiji status i napominje da su tema sastanka bili i projekti drugih ustanova kulture.

-Razgovorali smo o budućim projektima i statusu ADZNM „Gusle“, kao i o „Teri“. Izneli smo naše argumente o značaju institucija kulture u Kikindi. Siguran sa da ćemo pronaći način da na viši nivo podignemo rad „Gusala“, „Tere“, kao i kvalitet projekata Narodnog muzeja, Narodnog pozorišta, Kulturnog centra. Na predstojećim konkursima, očekujemo realizaciju još kvalitetnijih projekata-rekao je Lukač.

Da Kikinda ima ne samo značajne potencijale i programe u oblasti kulture, već i jedinstvene sadržaje, istakla je pokrajinska poslanica Stanislava Hrnjak.

-Moj zadatak kao poslanika je da napravim dobre kontakte i pokrenem pitanja koja su važna za ovaj grad. „Gusle“ su jedno od najstarijih društva u Srba, osnovano 1876. godine i imaju poseban značaj. Smatramo da je važno da programski deo njihovog rada bude na višem nivou jer kvalitetom i kapacitetom to zaslužuju. Uvek insistiram na rezultatima, a to je vidljivo i u oblasti kulture- Muzej skulptura velikog formata Tera je jedinstven u ovom delu sveta, Suvača takođe, kao i Mamutica Kika. Kikinda jeste grad koji je u žiži i  naš zadatak je da budućim pokolenjima ostavimo potencijal kojim će se oni ponositi i dalje ga razvijati, poručila je Hrnjak.

Časni krst 15

Viteški i hrabro, sa verom u srcu, plivalo se na Bogojavljenje, za Časni krst, u Novim Kozarcima i u Kikindi. U vodu je ušlo ukupno četrdesetak ljudi, od kojih su tri bile devojke. Događajima je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

Na jezeru u Novim Kozarcima, ovog praznika plivanje je organizovano jubilarni, deseti put. Takmičilo se jedanaest mladića i jedna devojka iz: Novih Kozaraca, Ruskog Sela, Nakova i Kikinde, a učesnike je bodrilo stotinak ljudi. Takmičare i prisutne pozdravio je starešina Hrama Svetog Proroka Ilije, Nikola Momirov.

Prvi je do Časnog krsta doplivao Nemanja Travar, dvadesetčetvorogodišnji programer iz Kikinde, bivši vaterpolista.

– Prvi put učestvujem. Nije bila hladna voda, navikao sam na to – kaže Nemanja. – Pre takmičenja smo se dogovorili da pobednik Časni krst prepusti jedinoj devojci među nama.

Dragana Golić je tridesettrogodišnja bokserka. Ovim gestom bila je posebno dirnuta.

– Ovo je prelepo iskustvo, treći put već učestvujem. Osetila sam potrebu da plivam danas, sinoć sam se prijavila – rekla je Dragana. Na Starom jezeru u Kikindi plivalo je 26 učesnika, među kojima su bile dve devojke. Bogojavljensku molitvu održao je protojerej Boban Petrović, starešina Hrama Svetih Kozme i Damjana, sa sveštenstvom kikindske Crkvene opštine.

– Staro jezero danas je sveto mesto. Okupili su nas hrabri ljudi, junaci koji će ulepšati veliki praznik i učiniti da ovaj lep običaj opstane i nastavi se – rekao je protojerej Petrović, pozdravljajući učesnike i prisutne prazničnim pozdravom „Bog se javi“.

Do Časnog krsta u Kikindi prvi je doplivao dvadesetpetogodišnji Dušan Jarić iz Kikinde koji je na master studijama na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu i takođe je trenirao vaterpolo.

– Treći put učestvujem. Bogojavljenje je za mene veliki praznik i trudim se da ga ispoštujem kad god sam u prilici. Nije važno ko je pobednik, divan je osećaj i samo prisustvovati – rekao je Dušan.

Čestitke je učesnicima uputio gradonačelnik Nikola Lukač.

– Čestitam svima na hrabrosti i odvažnosti. Važno je da jedinstveno poštujemo sve praznike, da čuvamo tradiciju i da zajedno provedemo ovaj veliki praznik – rekao je Lukač.

U Kikindi je manifestacija održana deveti put. Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, organizator plivanja za Časni krst u Kikindi, i sam se danas takmičio.

– Prvi put ove godine nismo morali da razbijamo led, temperatura vode je pet stepeni. Svake godine imamo sve više učesnika. Nikada se niko nije ni zakašljao posle bogojavljenskog plivanja – rekao je Bogosavljev.

Za pravoslavce, običaj kupanja-plivanja u reci na Bogojavljenje veoma je star. Ovaj praznik je jedan od petnaest najznačajnijih u pravoslavlju i proslavlja događaj neposredno nakon što je Sveti Jovan Krstitelj krstio Isusa Hrista u reci Jordan – objavljivanje Bogočoveka.

Ranije se izvodio pred samo svanuće, a poslednjih decenija, širom Srbije, održavaju se plivanja za Časni krst u mnogim gradovima, na rekama i jezerima. Veruje se da i sam ulazak u vodu donosi zdravlje, a onoga ko prvi dopliva do Časnog krsta sreća će pratiti tokom čitave godine.

Mladi košarkaši iz Kosovske Mitrovice gosti Kikinde. Emocije lebdele u Gradskoj kući

Emocije, pre svega, lebdele su danas svečanom dvoranom Gradske kuće, kada se gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač obratio deci, iz tri selekcije Košarkaškog kluba Centar iz Kosovske Mitrovice uz koje su bili treneri i sportski radnici ovog sportskog kolektiva. Oni su gosti našega grada, a na inicijativu Dejana Pudara, direktora SC „Jezero” koji je osmislio četvorodnevni boravak Mitrovčana na severu Banata. Gradonačelnik Lukač, između ostalog, rekao je:

– Ugostili smo pedesetak mališana koji mogu da se uvere kako je na severu naše lepe Republike Srbije i da na kratko pobegnu od svakodnevice u kojoj su veliki pritisci i problemi u našoj južnoj pokrajini. Ovde su osetili svu toplinu i dobrotu nas Kikinđana. Puni utisaka će da odu iz našeg grada i poželeće da se opet vrate, a naša srca i misli su uvek uz njih i ono što nam je najpotrebnije u narednom periodu jeste mir i stabilnost i ta deca treba da znaju da smo svi mi sa cele teritorije Republike Srbije, pa tako i mi Kikinđani, uz naš narod na Kosovu i Metohiji. Ovo je prilika da se još snažnije poruke pošalju svima, da smo svi zajedno mnogo jači i da jedni druge moramo da čuvamo. Ova razmena dece će da postane tradicija i mali Kikinđani u narednom periodu će da budu gosti u našoj južnoj pokrajini.

Nemanja Jakšić, trener i predstavnik KK Centar, napomenuo je:

– Deca su izuzetno zadovoljna svim što su doživela u Kikindi, nasmejani su posle svega što su prošla poslednjih meseci i prija im boravak u vašem gradu. Mi smo ovaj dolazak dogovorili ranije, međutim bila je poznata situacija, ova deca su preževela nešto što mnogi odrasli ljudi nisu. Ovo deci mnogo znači da se bar na nekoliko dana sklone od cele ujdurme u kojoj trenutno žive. Inače, sa nama je radio i trener Velike Kikinde Mirko Bucalo i zahvalni smo mu na tome. I mi treneri smo naučili i od njega i od Miloslava Reljina koji je enciklopedija košarke.

Dejan Pudar istakao je:

– Ovo je početak saradnje, a ukoliko bezbednosni uslovi dozvole želimo i da deca iz Kikinde, uz saglasnost roditelja, budu gosti u Kosovskoj Mitrovici, a ako ne bude tako, mi ćemo uvek biti domaćini našoj braći i sestrama sa Kosova i Metohije. Sutra, simbolično od 12.44 sati, u hali su na programu utakmice između selekcija Velike Kikinde i Centra.

Još je sedamnaestogodišnji Stefan Teodosijević, kapiten najstarije selekcije Mitrovčana, inače iz Zvečana, dodao:

– Hvala svima, pre svega, gradonačelniku i direktoru Sportskog centra. Nadam se da ćemo se opet družiti, Kikinda je miran i lep grad i  stvarno smo se uverili da je grad dobrih ljudi.     

Deci su uručeni prigodni darovi, obilaze grad Kikindu i upoznaju se s njim, a sutra, osim tri prijateljske utakmice u dvorani „Jezero”, predviđeno je i potpisivanje dokumenta o bratimljenju dva kluba.

Krvavi januar 1

Komemorativnim skupom, polaganjem venaca i, po prvi put parastosom, kod spomen-ploče u dvorištu Kurije, obeležena je 81 godina od pogibije 39 rodoljuba koje su, 3. i 9. januara 1942. godine streljali pripadnici nemačke fašističke vojske.

Bila je to odmazda zbog ubistva trojice pripadnika nemačke poljske policije na putu Kikinda-Bašaid, avgusta 1941. Devetorica rodoljuba iz Dragutinova i Beodre streljana su 3. januara – šestorica su bili partizani, trojica su optužena da su im pomagali.

Šest dana kasnije, na istom mestu, pobijeno je još 30 antifašista – 21 Kikinđanin i devetoro Mokrinčana. Među njima su bili: student prava, poljoprivrednik, domaćica, baštovan, krojački pomoćnik. Optužnice su bile: članstvo u SKOJ-u i KPJ, kurirska služba za partizane, skrivanje ilegalaca, prenošenje oružja.

Današnjem obeležavanju 81 godine od Krvavog januara prisustvovali su i vence su položili: gradonačelnik Nikola Lukač, predsednik Gradskog parlamenta Mladen Bogdan i načelnik Gradske uprave Dragiša Mihajlović, delegacija Ministarstva odbrane predvođena potpukovnikom Dušanom Jovanićem, predsednik SUBNOR-a AP Vojvodine i potpredsednik SUBNOR-a Srbije, Jovo Barošević, predstavnici SUBNOR-a Kikinda i Srpskih ratnih veterana Kikinda i potomci streljanih: Zorke Čvorak, Milorada Tatića, Milice i Milana Markova.

– Ovi ljudi ubijeni su na svirep način. To je težak dan u našoj istoriji i nikada nećemo zaboraviti građane koji su na ovakav način pobijeni. Mi baštinimo i obeležavamo ovakve događaje i uvek ćemo to činiti – rekao je Jovo Barošević.

Kikinda danas obeležava sećanje na jedan od najtragičnijih, najkrvavijih, najbolnijih datuma u istoriji našeg grada, rekao je predsednik gradskog parlamenta Mladen Bogdan.

– Streljani su zato što su bili Srbi, rodoljubi i patriote, zato što su rekli „ne” fašističkom okupatoru. Njihovu borbu ne smemo nikada da zaboravimo i uvek moramo da im odajemo počast zbog primera koji su dali kako bi Kikinda danas postojala i bila slobodna. Ne smemo da zaboravimo da je naš narod stradao tokom čitavog 20. veka, i u Prvom svetskom ratu i tokom Drugog svetskog rata, i to stradanje, nažalost, nije zaobišlo ni Kikindu. Podsetiću i da je na građane pucano, samo zato što su Srbi, i u Kraljevu i Kragujevcu, i u zločinačkoj Nezavisnoj državi Hrvatskoj. Ne postoji mesto na kojem nije bilo srpskog stratišta tokom 20. veka. Isto se događalo i tokom 90-ih godina na teritoriji bivše Jugoslavije; kao što vidimo i sada, na Badnje veče, na Kosovu i Metohiji pucano je na dečake Miloša i Stefana Stojanovića kada su išli po Badnjak. Ništa od toga ne smemo da zaboravimo – rekao je Bogdan.

Bogdan je čestitao Dan Republike građanima Republike Srpske i istakao da su oni „svojom borbom, trudom, zalaganjem i svojim životima, omogućili da Srbi preko Drine danas imaju svoje parče zemlje“.

U programu obeležavanja godišnjice svirepog zločina u Kikindi učestovali su članovi Odbora za kulturne aktivnosti SUBNOR-a, Vladimir Radić i Đuro Bucalo, i pripadnici Odreda izviđača „Proka S. Plavi“ iz Kikinde.

Tog Krvavog januara u Banatu je, zbog trojice ubijenih nemačkih poljočuvara, streljano 150 rodoljuba. Odavanje pošte stradalima i čuvanje sećanja na njihovu žrtvu obaveza je i čast koju i danas preuzimaju generacije slobodnih potomaka.

 

 

Korinđaši 2

U susret najradosnijem prazniku, večeras se posebno raduju deca. Korinđanje – recitovanje božićnih pesmica na Badnji dan, stari je običaj koji opstaje samo u malom delu Vojvodine – između ostalog i u Severnom Banatu.

Ovo je poseban oblik koledarskih običaja tokom kojih deca (nekada je to bilo pod maskama) u grupama obilaze kuće, pevajući šaljive pesmice. Zauzvrat, domaćini ih daruju slatkišima i voćem, posebno orasima, ponekad i novcem. U narodu postoji verovanje da, što korinđaši glasnije pevaju, to donosi više sreće domu koji posećuju.

Običaj korinđanja koji nosi radost i duh zajednice, i dalje se neguje u Kikindi, na sreću i mlađih i starijih sugrađana. U Gradskoj kući, od prošle godine, takođe dočekuju korinđaše. Tako je bilo i danas – najmlađe čuvare tradicije darivao je gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima.

badnjak

Pravoslavni vernici u Srbiji danas obeležavaju Badnji dan tradicionalnim unošenjem i paljenjem badnjaka, liturgijama u hramovima i porodičnim okupljanjem za posnom trpezom, pred najradosniji hrišćanski praznik Božić.

U Gradsku kuću, badnjak je uneo gradonačelnik Kikinde Nikola Lukač sa predstavnicima Policijske uprave Kikinda, Kikindskog konjičkog kluba, Vaterpolo kluba ŽAK-a i Rukometnog kluba Kikinda Grindeks, a u prisustvu članova Gradskog veća i zaposlenih u Gradskoj upravi.

Prema verovanju, sa badnjakom,  u kuću se unosi sreća, zdravlje i napredak uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika – Božića. Badnjak je mlado drvo, obično hrastovo, koje simboliše Hrista i njegov ulazak u svet.

Čestitajući Badnji dan, gradonačelnik Lukač poželeo je zdravlje, sreću, radost i blagostanje.

Svečanu salu Gradske kuće u popodnevnim satima ispuniće korinđaši. Sve je spremno za njihov dolazak.

 

error: Content is protected !!