Најновије

bogorodica-(2)

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i vernici danas slave Materice, najveći praznik majki i žena, koji uvek pada u drugu nedelju pred Božić.

Prema običaju, deca porane ujutru sa pripremljenim kanapom, maramom ili uzicom i iznenada vezuju majci noge, kao što su majke njih vezivale na praznik Detinjci, koji je obeležen pre nedelju dana.

Deca joj čestitaju praznik, a majka im deli poklone koje je unapred pripremila i odvezuje, dreši, oslobađa. Pokloni mogu biti i skromni, poput bombona ili jabuke. Vezuju se i žene u okruženju – komšinice, tetke, bake. Sprema se svečani, zbog Božićnog posta, posni ručak, koji okuplja celu porodicu.

Materice uvek padaju u nedelju dana posle Detinjaca i nedelju dana pre praznika Oci, koji je praznik svih muškaraca koji su postali očevi. Detinjci, Materice i Oci provode se u zajedništvu, uz okupljanje porodice.

Običaj “vezivanja” i “odvezivanja” potvrđuje neraskidivu vezu svih članova porodice i simboliše čvrste porodične veze, slogu i mir.

U dubljem, crkvenom kontekstu, praznici Detinjci, Materice i Očevi ne povezuju samo tu jednu generaciju, nego sve generacije roditelja, majki i dece unazad. To povezivanje seže do najdaljih, najstarijih vremena biblijske istorije kada se sećamo svih velikih žena iz prethrišćanskih i hrišćanskih vremena.

radu-kancelarija

Željko Radu preuzeo je dužnost v. d. direktora Kancelarije za inkluziju Roma AP Vojvodine.

Radu je zbog odlaska na novu funkciju i podneo ostavku na mesto u Gradskom veću, gde je, podsetimo bio zadužen za socijalnu politiku, demografiju, osetljive grupe i ljudska prava. Njegova ostavka konstatovana je na protekloj sednici Gradske skupštine.

Kancelarija za inkluziju Roma, sa sedištem u Novom Sadu, osnovana je Odlukom Skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine u cilju unapređenja položaja Roma u oblasti obrazovanja, zapošljavanja, zdravstva, stanovanja, ljudskih i drugih prava, kao i stvaranja uslova za uključivanje Roma u sve sfere društvenog, javnog i političkog života u Autonomnoj pokrajini Vojvodini.

Radu je preuzeo dužnost od dosadašnjeg v. d. direktora Romea Mihajlovića.

 

jovana-karanovic-in-memoriam

Jovana Karanović bila je jedna od najuticajnijih i najinspirativnijih regionalnih i evropskih ekonomskih i tehnoloških liderki. Njen posvećen rad ostavio je dubok trag u razumevanju digitalnih platformi, algoritamskog menadžmenta i transformacije sveta rada.

Rođena je i odrasla u Nakovu, gde je završila osnovnu školu, a gimnaziju pohađala u Kikindi, Jovana je od najranijih dana pokazivala izuzetnu intelektualnu radoznalost, disciplinu i talenat za javni govor. Sa 18 godina odlazi u Sjedinjene Američke Države, gde završava srednju školu i nastavlja obrazovanje na koledžu u Fulertonu. Već 2012. godine proglašena je za najboljeg govornika generacije, a njeno ime je trajno upisano u istoriju koledža kao simbol izvrsnosti.

Paralelno sa akademskim uspehom, Jovana je u Americi ostvarila snažan društveni uticaj kroz humanitarni rad, kao najmlađi guverner Rotarakta u istoriji Los Anđeles distrikta 5320.

Svoj akademski i profesionalni put nastavlja u Evropi. U Amsterdamu završava studije ekonomije, master iz ekonomije i biznisa, a potom doktorira poslovnu administraciju na Vrije univerzitetu. Holandija postaje njen drugi dom, gde stiče državljanstvo i gradi izuzetnu karijeru. Bila je jedna od najmlađih docentkinja na Erazmus univerzitetu u Roterdamu i proglašena među najuticajnije žene u tehnološkom sektoru Amsterdama i Holandije.

Jovanin naučni rad imao je globalni domet. Objavljivala je u vodećim svetskim časopisima, a njeni uvidi citirani su u međunarodnim medijima i korišćeni u debatama o budućnosti rada i digitalnih platformi. Bila je međunarodno priznat govornik i gostujući predavač na prestižnim univerzitetima širom sveta.

Posebno nasleđe ostavila je kroz fondaciju „Reshaping Work“, koju je osnovala s ciljem unapređenja digitalnih inovacija i pravednijeg sveta rada. Kroz konferencije, partnerstva i programe, uticala je na hiljade ljudi i brojne institucije.

Jovana Karanović nije bila samo naučnica i profesorka, već i mentor, vizionar i lider koji je verovao u ljude i nove ideje.  Iznenada je preminula u svojoj 35. godini, 18. decembra u Pragu. Sahranjena je 27. decembra u rodnom Nakovu. Njeno nasleđe nastavlja da živi kroz znanje, institucije i ljude koje je inspirisala.

bozicna-trpeza

Da li je moguće pripremiti raznovrsnu i kvalitetnu prazničnu trpezu bez velikih troškova i kako to postići u praksi, objašnjava Zoran Ivanković, kuvar i profesor kuvarske grupe predmeta u kikindskoj Ekonomsko-trgovinskoj školi, na osnovu svog profesionalnog i nastavnog iskustva. Kako ističe, ključ su dobro planiranje, racionalna kupovina i pametna organizacija rada u kuhinji.

Ivanković naglašava da je bogata trpeza moguća i bez prekomernih izdataka, ali da ljudi najčešće greše u količinama.

-Kod nas se previše stavlja akcenat na to da se niko ne ‘obruka’, da na našem stolu bude bar za malčice više nego kod drugih, i tu najviše novca ode – kaže on.

Ali nema potrebe za luksuznim jelima. Prema njegovim rečima, uz malo mašte, od istih osnovnih namirnica mogu se napraviti različita jela. Kao primer navodi testo od koga se, uz različita punjenja, može dobiti više vrsta peciva i kolača, bez dodatnih troškova.

Planiranje je, kako ističe, osnov svake uspešne kuhinje i tome se uče i učenici u školi.

-Za prazničnu trpezu potrebno je bar dve nedelje unapred znati šta će se spremati. U poslednjim danima pred slave i praznike često dolazi do gužvi i nestašice pojedinih namirnica – objašnjava Ivanković, navodeći da se i u nastavi pripreme za velike događaje organizuju mnogo ranije.

Savet građanima je da kupovinu prilagode gostima koje očekuju.

-Razmislite ko dolazi i šta ti ljudi zaista jedu i piju. Ciljana kupovina sprečava nepotrebno trošenje – objašnjava Ivanković i napominje da nove recepte nije poželjno isprobavati upravo za praznike, jer neuspeh tada znači i veći finansijski gubitak.

Dobra organizacija u kuhinji, prema njegovim rečima, štedi i vreme i novac.

-Ako se, na primer, meso i povrće kuvaju zajedno, od toga se može dobiti supa, a zatim se ti isti sastojci mogu iskoristiti  za rusku salatu. Takođe, važno je planirati reddosled pečenja, kako bi se rerna koristila što ekonomičnije – savetuje Ivanković.

Kao primer pristupačnog, a efektnog glavnog jela, Ivanković navodi pileće ili svinjsko meso pripremljeno na drugačiji način, poput rola ili mariniranja, kao i korišćenje starinskih recepata koji su jednostavni i jeftini. Posebno naglašava da ostaci hrane ne treba da se bacaju, jer se uz malo kreativnosti mogu pretvoriti u nove obroke narednih dana.

Najvažnija poruka, kako zaključuje, jeste da praznična trpeza ne sme biti izvor pritiska.

-Nema potrebe za zaduživanjem zbog slave. Ako je jelo ukusno, a društvo iskreno, niko neće zameriti što posuđe nije isto ili što dekoracija nije savršena – kaže Ivanković, savetujući da se prednost da jednostavnim, proverenim i starinskim receptima koji i danas mogu da zadovolje i ukus i budžet.

struja-2

Iz Elektrodistribucije obaveštavaju građane da će pojedini delovi Kikinde ostati bez električne energije u utorak, 30. decembra. Ulica Branka Radičevića, kuće broj 4 i 6, i neparna strana Dositejeve ulice od kuće broj 13 do kuće broj 33, neće imati struju u periodu od 9 do 11 časova. Istog dana, struja će biti isključena u domaćinstvima na neparnoj strani ulice Kralja Petra Prvog, od Semlačke do Jaše Tomića, od 12 do 14 časova.

saobracajna-policija-1

Imajući u vidu da predstoje dani vikenda, što podrazumeva povećan intenzitet saobraćaja na prilaznim putevima gradovima i na deonicama autoputeva, apelujemo na vozače da budu strpljivi i da ne ugrožavaju sebe i druge učesnike u saobraćaju neprilagođenom brzinom, nepropisnim preticanjem, da obrate posebnu pažnju na pešake, posebno u naselju, kada ih uvek treba očekivati u blizini pešačkih prelaza.

Posebno skrećemo pažnju na odgovorno konzumiranje alkohola. Alkohol i neodgovorno ponašanje naročito u saobraćaju, mogu imati ozbiljne i tragične posledice. Vožnja pod dejstvom alkohola, kao i bilo koji oblik rizičnog ponašanja, ugrožava živote i zdravlje svih učesnika.

zatvor

Kikinđanin R. B. pravosnažno je osuđen na tri godine zatvora zbog iznude i mora da vrati 1,7 miliona dinara oštećenoj osobi. Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio je presudu Višeg suda u Zrenjaninu nakon što su odbijene žalbe tužioca i odbrane.

U presudi je utvrđeno da je R. B. u periodu od februara do 18. marta prošle godine, u Subotici i Kikindi, uz upotrebu pretnji i fizičke sile prinudio R. M. da mu preda 1,7 miliona dinara u nameri da pribavi protivpravnu imovinsku korist.

Istražni podaci pokazuju da je oštećena, pod pritiskom okrivljenog, trajno prikrivala razloge zahteva za novcem, kao i da je novac obezbeđen podizanjem kredita od strane njene bake i u više navrata od majke. Nakon toga, novac je predavala okrivljenom, koji ga je prisvojio.

Pored zatvorske kazne, sud je odredio i meru bezbednosti koja zabranjuje R. B. da pristupa i komunicira s oštećenom, kao i da je uznemirava u toku naredne godine. Takođe, obavezan je da u roku od jedne godine isplati imovinsko-pravni zahtev od 1,7 miliona dinara.

 

Izvor: Dnevnik

 

os-sveti-sava-bazar

Učenici OŠ „Sveti Sava“ danas na Božićnom bazaru predstavljaju novogodišnje poklone koje su sami izradili u okviru školske kreativne sekcije.

Tezga je deo aktivnosti sekcije „ISKRA – istorijsko-kreativna radionica“, koju vodi nastavnica istorije Dragica Sredojev. Na bazaru učestvuju mlađi učenici, koji su tokom prethodnih mesec dana pripremali ukrase i poklone, uglavnom tehnikom dekupaža.

-Pravili smo novogodišnje poklone, najviše pločice ukrašene dekupaž tehnikom, jer im se to najviše dopalo. Mlađi su ukrašavali jelkice, Deda Mraziće i razne druge sitnice – navela je Sredojev, dodajući da sekcija ima više od 30 učenika u dve grupe.

Među učesnicima je i Dunja Bukva, učenica razreda IV1, koja je pravila jelkice i srca.

-Najviše mi se dopao kreativni deo, pravljenje poklona. Prijavila sam se jer volim druženje i kreativan rad, a i lep je odziv građana – prodali smo mnogo poklona – rekla je Dunja.

Prikupljena sredstva namenjena su finansiranju rada sekcije tokom cele godine.

centar-za-soc-zastitu-8

U prostorijama Centra za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, danas je organizovana novogodišnja svečanost tokom koje su korisnicima usluga podeljeni novogodišnji paketići i prikazan program posvećen aktivnostima u godini na izmaku.

Kako nalaže tradicija grada, korisnike je i ove godine obradovao Deda Mraz, u pratnji Snežne vile, dok je paketiće uručio gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je sa korisnicima i razgovarao. U okviru programa upriličen je kratak muzički deo, nakon čega je prikazan film koji prikazuje najznačajnije aktivnosti, saradnje i rezultate rada Centra tokom godine.

Direktorka Centar za pružanje usluga socijalne zaštite grada Kikinde, Nikoleta Pavlov, istakla je da je ovogodišnja proslava organizovana drugačije nego ranije.

-Odlučili smo da, pored korisnika i roditelja, pozovemo i sve saradnike – udruženja, javne institucije, službe, Crveni krst i kompanije – kako bismo zaokružili saradnju i zahvalili im se na podršci. Ovo je ujedno i lep početak naredne godine – rekla je Pavlov, dodajući da u usluzi dnevnog boravka trenutno ima 25 korisnika, od kojih je deo u Centru već dugi niz godina.

Gradonačelnik Bogdan naglasio je da je poseta i podela paketića deo dugogodišnje prakse grada.

-Oni ovo iščekuju i vidi se koliko im znači. Ta emocija nama daje snagu da nastavimo da se trudimo i obezbeđujemo što bolje uslove. Uvek moramo da se podsećamo da su oni naši sugrađani kojima je potrebna posebna pažnja i da treba da budu ravnopravni sa svima – istakao je Bogdan.

Novogodišnja svečanost u Centru predstavlja simboličan završetak godine i uvod u praznični period koji korisnici provode u krugu svojih porodica.

Ilija-Stancul

ILIJA STANČUL (1937-2025), doajen srpske i jugoslovenske enigmatike preminuo je juče (25. decembra) u Kikindi.

Kikindski velemajstor enigmatike rođen je u Iđošu 18. septembra 1937. godine. Po zanimanju bio je medicinski laborant. Ceo radni vek proveo je radeći u Dispanzeru u ulici Save Tekelije, više puta je nagrađivan za požrtvovan rad s pacijentima, a su ga sugrađani uvek vezivali za enigmatiku preko koje je promovisao Kikindu širom zemlje. Prvu zagonetku, sportsku ispunjaljku, objavio je u Enigmi broj 158 od 20. novembra 1954. godine.

Objavio je više od 15 hiljada raznovrsnih enigmatskih priloga, a najviše ukrštenica. Sarađivao je sa preko sto enigmatskih i neenigmatskih listova, a u nekim od tih listova radio je u kontinuitetu 30-40 godina. Zagonetke je sastavljao i na mađarskom, nemačkom i rumunskom jeziku.

Uređivao je enigmatske rubrike u listovima Ana, Horoskop, Komuna, Novo vreme i Kekec. Inicijator je pokretanja gornjomilanovačkog lista Eureka. Prvu ukrštenicu u „Komuni“ (tada „Kikindskoj komuni“) objavio je 1964. godine, i od tada je imao ukrštenicu u svakom broju sve do 1992. godine kada je samoinicijativno prepustio enigmatsku rubriku mlađim kikindskim enigmatima.

Enigmatsko udruženje „Čvor“ iz Bjelovara dodelilo mu je 1971. godine titulu enigmatskog velemajstora. Za svoj enigmatski rad od Enigmatskog saveza Srbije Stančul je 2012. godine dobio Povelju za životno delo, a prošle godine povelju za 70 godina kontinuiranog enigmatskog rada.

Jedan je od osnivača Enigmatskog kluba „Kikinda“ a na osnivačkoj skupštini aklamacijom je izabran za počasnog predsednika. Za potpise koristio je šifre i pseudonime: Atila, Atilin slučaj, I. S., Lučijan Salti, Negovan, Sanitet, St-il, ST-IL i Stil.

êQ

Među enigmatima u Srbiji i regionu uživa ogroman ugled, a preovladava mišljenje da je jedan od najznačajnijih sastavljača zagonetaka u enigmatskoj istoriji naše zemlje. Pamtićemo ga po lepim ukrštenicama, prilagođenim rešavačima, te po grafičkoj pripremi za štampu, jer je većinu svojih priloga sam crtao. Srpskim enigmatima Ilija Stančul će uvek ostati prva asocijacija na Kikindu.