Dvorana „Jezero” bila je i danas u znaku stonog tenisa. Jelena Čudanov, predsednica Sportskog saveza Kikinde, otvorila je drugi Memorijal „Zavišić-Vadleve” za mlađe kategorije, u organizaciji STK Galadska, posvećen nekadašnjim stonotensikim delatnicima Slobodan Zavišiću Štrci i Beli Vadleve, čiji su potomci danas bili i prisutni.

– Galadska kao klub inače lepo radi i funkcioniše i sigurno da zavređuje našu pažnju i podršku pa je tako Grad Kikinda i pokrovitelj ove manifestacije, koja treba da postane tradicionalna. Vidimo da je sve odlično organizovano, a već sledeće godine očekujemo još veću masovnost – rekla Čudanova.

Milan Stanić, predsednik Stonotensikog saveza Vojvodine, napomenuo je:
– Ovakvi turniru neophodni su u procesu sazrevanja mladih igrača, a način na koji je Galadska organizovala ovo nadmetanje, uliva optimizam da će u dogledno vreme njen turnir postati i bodovni.

Nenad Đukić, predsednik Galadske, juče je uspešno kao kapiten prve ekipe, predvodio svoj klub u borbi za bodove u protiv Kanjiže, a danas je istakao:
– I Slobodan Zavišić i Bela Vadleve bili su vrhunski u svom delokrugu rada, Štrca kao trener koji je fabrikovao najveći broj kikindskih stonotenisera u obe konkurenicije, a Bela kao stonoteniski arbitar. Zato je ovo najmanje što možemo učiniti njima u čast. Inače, ove godine okupili smo 182 igrača, uzrasta od mini kadeta pa do juniora, a osim iz Srbije, ugostili smo i dvadesetak igrača iz rumunskog Temišvara. Osim što popularišemo svoj sport, želimo i da doprinesemo razvoju sportskog turizma u našem gradu pa za narednu godinu najavljujemo i nove goste – iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.






Centralna figura u proslavi je zmaj, nacionalna maskota i božanski simbol koji donosi sreću. Deo proslave svake kineske Nove godine je Zmajev ples, u kojem učestvuje mnogo ljudi, formirajući ogromnu pokretnu figuru zmaja.
Crvena boja i lampioni zastupljeni su u svim delovima Kine, a jedinstvena simbolika ogleda se i u izobilju najraznovrsnije hrane za novogodišnju večeru i tokom čitave proslave. Ovo je porodični praznik, ali i svetkovina koja živi na ulicama i trgovima.
– Pravimo tradicionalna jela, pevamo i veselimo se, kao i vi. Okupi se cela porodica i priprema se mnogo različitih specijaliteta. Ovde to ne mogu jer nemam potrebne namirnice. U ponoć se pale vatrometi. Sve je u crvenoj boji, crvena donosi sreću.
Sam praznik, Nova godina, slavi se pet dana, kaže naša sagovornica, ali sve do 15. januara, po lunarnom kalendaru, traje proslava.
– U ovom periodu posebno, posećujemo rodbinu i razmenjujemo poklone, upakovane u crveni papir. Pravimo slatka jela, najviše slatke kuglice od pirinča, koje nosimo jedni drugima. Mnogo se radujemo i u veselom raspoloženju pozdravljamo Novu godinu. Ovde, u Kikindi, nema nas mnogo, pa nema ni veće proslave. Napraviću lepu večeru i proslavićemo u krugu porodice.
Zanimalo nas je i da li „godina zeca“, u koju se, po kineskom horoskopu, ulazi, ima određenu simboliku u proslavi.
Da je u Kini, naša sugrađanka bi slavila dve nedelje, posle kojih se praznik završava Festivalom lampiona, kada se u vazduh puštaju papirne crvene svetiljke, simboli radosti i blagostanja.

















U očekivanju nižih temperatura, u Zimskoj službi planiraju da pripravnost započnu večeras.
U toku vikenda smenjivaće se kiša, susnežica i sneg. Padavine se očekuju i početkom naredne sedmice, uz nešto višu dnevnu temperaturu – u najtoplijem delu dana biće do pet stepeni.
– U prethodnom mandatu Pokrajinske vlade mi smo kroz različite vrste finansiranja pre svega putem javnih konkursa, pomogli ne samo institucije kulture čiji je osnivač Grad Kikinda već i udruženja građana sa ukupnim iznosom od oko 35 miliona dinara. To su bili konkursi i podrška za savremeno stvaralaštvo, kulturno nasleđe, javno informisanje i nacionalne manjine. U razgovoru o budućim projektima, razmatrali smo inicijativu grada da „Gusle“ koje su ponos svih nas, pređu u osnivački status pokrajine i da na taj način pokažemo da kultura, tradicija i istorija jesu našu iskreno i trajno opredeljenje i da o njima vodimo računa suštinski, u formalnopravnom i budžetskom smislu što je neophodno za njihov dalji rad i opstanak. Grad Kikinda je jedan od retkih koji ima vrlo ambiciozne projekte, prepoznaje potrebe svih poslenika kulture, i ulaže značajna sredstva u infrastrukturu – rekla je pokrajinska sekretarka Dragana Milošević.





– Staro jezero danas je sveto mesto. Okupili su nas hrabri ljudi, junaci koji će ulepšati veliki praznik i učiniti da ovaj lep običaj opstane i nastavi se – rekao je protojerej Petrović, pozdravljajući učesnike i prisutne prazničnim pozdravom „Bog se javi“.
Do Časnog krsta u Kikindi prvi je doplivao dvadesetpetogodišnji Dušan Jarić iz Kikinde koji je na master studijama na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu i takođe je trenirao vaterpolo.
– Prvi put ove godine nismo morali da razbijamo led, temperatura vode je pet stepeni. Svake godine imamo sve više učesnika. Nikada se niko nije ni zakašljao posle bogojavljenskog plivanja – rekao je Bogosavljev.

