September 3, 2026

Најновије

SUBNOR Adaševci 2

Delegacija kikindskog SUBNOR-a učestovala je u obeležavanju 78. godišnjice proboja Sremskog fronta. Uz predstavnike pokrajinske i republičke vlade, Vojske Srbije, diplomatskog kora, SUBNOR-a, veterana, okruga, Šida i Sremske Mitrovice i udruženja građana, položili su vence na spomen-obeležje „Sremski front“ u Adaševcima.

Sremski front bio je odbrambena linija Vermahta i Hrvatskih oružanih snaga. U rovovskim borbama, od oktobra 1944. do 12. aprila 1945. godine, učestvovalo je oko 250 hiljada vojnika na obe strane. Završene su probojem nemačko-hrvatske odbrane 12—13. aprila 1945. i napredovanjem trupa Jugoslovenske armije do Zagreba, Slovenije i austrijske granice. U njima je poginulo oko 13.500 boraca Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije, uglavnom mladića iz Srbije i Crne Gore.

Na godišnjici obeležavanja, u delegaciji iz Kikinde koja je brojala više od 40 članova, bili su i iviđači iz Odreda “Proka S. Plavi”. Prisutnima su se obratili ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, Nikola Selaković, i general-major u penziji Vidosav Kovačević.

Policajci veterani održali pomen poginulom kolegi

Delegacija Udruženja veterana Posebnih jedinica policije Kikinde, odnedavno sekcije SUBNOR-a, održala je, 15. aprila, pomen palom drugu Željku Raužanu na njegovom grobu u Hrtkovcima. Raužanovu večnu kuću posetili su njegovi drugovi iz Kikinde: Peter Fekete, Nikola Marjanović, Ljubomir Nikić i Aleksandar Drljačić.

Željko Raužan bio je pripadnik 23. odreda 5. čete Posebnih jedinica Policije MUP-a Srbije. Poginuo je 1999. godine u borbi protiv albanskih terorista u selu Žabelj kod Đakovice.

Narednih dana veterani PJP posetiće grobove i drugih svojih palih kolega, pripadnika 23. odreda.

– Mnogobrojne žrtve pale su za otadžbinu. Naša generacija ima zadatak da mlađim generacijama u amanet ostavi čuvanje sećanja na žrtve i važne istorijske događaje – izjavio je Savo Orelj, predsednik kikindskog odbora SUBNOR-a.

GV Iđoš 2

Sednica Gradskog veća održana je danas u Mesnoj zajednici Iđoš. Gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Veća razgovarali su sa predstavnicima Saveta Mesne zajednice o neophodnim investicijama u ovom mestu.

– Razgovor je bio veoma konstruktivan jer ima velikih problema i mnogo zahteva meštana koji vrše pritisak na Savet. Neophodne su određene predradnje i određivanje prioriteta za planirane radove – rekao je, posle sastanka, gradonačelnik Lukač. – Treba da obezbedimo sredstva kako bi se upotpunio sadržaj za meštane i to će, u narednom periodu, i biti prioritet Mesne zajednice i Grada, da realizujemo kapitalne investicije u ovom mestu.

Članovi Saveta Mesne zajednice bili su zadovoljni ishodom sastanka.

– Ostvarili smo svoje zahteve. Neophodna su velika ulaganja u Dom kulture i u zgradu bivšeg „Lovca“ i dobili smo odobrenje da se preduzmu određene pripremne aktivnosti. Savet je imao ideju da se zgrada Doma kulture pretvori u višenamenski objekat kulture u kojem će biti prostor za decu, muzej i biblioteka, što bi pomoglo razvoju kulture u selu. Lovački dom bi služio za održavanje mnogobrojnih manifestacija i prijem gostiju – rekla je predsednica Saveta MZ Iđoš, Ivanka Grujić.

Za redovno funkcionisanje Mesne zajednice Iđoš, za ovu godinu, iz budžeta Grada, izdvojeno je nešto više od devet miliona dinara. Dodatna sredstva moraće da se pronađu za kapitalne investicije, rekao je Ljuban Sredić, član GV zadužen za poljoprivredu i mesne zajednice.

– Do kraja godine planirani su radovi na putnoj infrastrukturi, trotoarima i parkinzima, najveći deo onog što je tražio Savet biće i ostvareno. U Dositejevoj ulici kolovoz će biti prevučen asfaltnim slojem, a u Ulici Jovana Jovanovića Zmaja biće zakrpnjene udarne rupe i uklonjene bankine. Takođe je obezbeđeno milion dinara za preprojektovanje Lovačkog doma i pola miliona za ozakonjenje zgrade, projektovanje i javnu nabavku za Dom kulture – kaže Sredić. – Potrudićemo se da se sa radovima počne do kraja godine, najkasnije početkom 2024. Za most između Iđoša i Mokrina kojem je potrebna popravka, prvo moramo da utvrdimo u čijoj je nadležnosti.

Današnja sednica Gradskog veća u Iđošu bila je prva u ovoj godini održana u seoskoj mesnoj zajednici. Kako je najavio gradonačelnik, sa ovom praksom će se nastaviti i u drugim mestima Grada, kako bi se sa građanima razgovaralo o konkretnim problemima.

muzej u očima dece 6

Projekata „Muzej u očima dece“ čiji su autori Katarina Dragin, muzejski edukator i Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog, u konkurenciji je za ICOM-ovu nagradu za projekat godine. U ovoj kategoriji prijavljeno je 29 muzejskih projekata.

Realizacija ovog projekta podrazumevala je saradnju muzejskih stručnjaka i dece uzrasta od šest do osam godina, uz njihovo učešće. Projekat je obezbedio sagledavanje i bolje razumevanje potreba dece, njihovog shvatanja o tome čemu služe muzeji i na koji način oni mogu da se uključe u kulturni život zajednice.

Učesnici projekta imali su priliku da u potpunosti kreiraju muzejski sadržaj (izložbu), da odaberu muzejske predmete, da predlože na koji način se oni mogu izložiti i kako da se budućim posetiocima omogući da aktivno istražuju i uče o određenim temama iz lokalnog nasleđa.

U projektu je učestvovalo dvadesetčetvoro dece odabranih od strane saradnika – učitelja i vaspitača, predstavnika predškolske i školske ustanove. Iz svake gradske škole i vrtića odabrano je po dvoje dece.

Izložba je otvorena u okviru „Mamutfesta” početkom septembra i trajala je do kraja oktobra 2022. godine. Izložbu su posetili gotovo svi vrtići iz Kikinde, predškolska i školska deca, kao i mnogobrojne školske ekskurzije. Namera autora projekta je da ova izložba postane primer dobre prakse u sferi muzejske edukacije i interpretacije.

Nagrada NK ICOM Srbija (Nacionalni komitet Međunarodnog saveta muzeja)  ustanovljena je 2004. godine za četiri kategorije: muzej, odnosno institucija godine, kustos ili muzejski stručnjak, projekat i publikacija godine.

Među ciljevima procesa izbora najboljih za ICOM-ovu nagradu, pored ostalog je promocija svih kandidata, sagledavanje riznice baštine, upoznavanje inovativnih praksi u oblasti muzeologije, kao i prezentovanje aktivnosti i stručnjaka Srbije. Najviše pet nominovanih po kategorijama, Komisija će objaviti 3. maja.

Ekološki maskenbal 2

Povodom obeležavanja dva značajna datuma, Dana zaštite od buke (20. april) i Dana planete zemlje (22. april), Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada i ove godine održava „Eko-nedelju“.

Niz aktivnosti za decu i mlade, od predškolaca do srednjoškolaca, održaće se od 18. do 21. aprila.

– Aktivnosti započinjemo merenjem buke u Školskoj radionici Livnice. Sa stručnjacima iz Zavoda za javno zdravlje i učenicima Tehničke škole, sa smera vozači, izmerićemo buku u ovoj radnoj sredini – kaže Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata.

Ekološki programi nastavljaju se u sredu, izložbom likovnih radova mlađih osnovaca na temu „Moje prirodno okruženje“ koja će biti otvorena u Kulturnom centru tačno u podne.

Najlepši program za najmlađe biće ponovo Ekološki maskenbal na kojem će  predškolci predstaviti svoje eko-kostime. Karnevalska povorka biće na Gradskom trgu u četvrtak u 10 sati.

Poslednjeg dana, u petak, u Kulturnom centru, od 10 sati, učenici petog razreda osnovnih škola imaće priliku da pokažu svoje znanje iz ekologije.

KUD Mokrin 15

KUD „Mokrin“ večeras je, na Uskršnjem godišnjem koncertu, ispunio i scenu i salu Doma kulture u ovom mestu. U programu pod nazivom „Kolo šareno igralo je veselo“ nastupilo je svih 200 članova Društva, od najmlađih, pripremnih grupa, do veterana.

U ime Grada događaju su prisustvovali gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje, Valentina Mickovski.

– Zasluge za ovako divan rad Društva pripadaju svim članovima i Mokrinčanima. Čestitam vam što čuvate tradiciju i običaje ovog dela naše zemlje i mi vas u tome podržavamo. Vaskršnje svečanosti i Mokrin i Kikindu stvaljaju na mapu sveta – rekao je Lukač.

Podrška kulturi i udruženjima koja se bave očuvanjem tradicije na selima uvek je obezbeđena u lokalnoj samoupravi, rekla je Valentina Mickovski.

– Na taj način pružamo mogućnost deci da nauče nešto o svojoj tradiciji i kulturi. Kulturno-umetničko društvo ima i obrazovni notu i treba kvalitetno da se radi, da se zadrže standardi. Cilj je i zadržati mlade ljude i kroz kulturu ih naučiti životnim veštinama. Smatram da je KUD „Mokrin“ kvalitetno društvo koje se trudi da, kroz pesmu, igru i poeziju, u saradnji sa Mesnom zajednicom, školom i bibliotekom, radi na očuvanju kulturne baštine ovih prostora.

Večerašnjim koncertom Društvo je obeležilo 20 godina postojanja i aktivnog rada u šest folklornih sekcija, dvema pevačkim grupama – dečijoj i ženskoj, recitatorskoj i dramskoj grupi.

– Na koncertu je sublimiran naš celogodišnji rad i večeras ga predstavljamo publici. Imamo zaista impozantan broj članova i trudimo se da im obezbedimo što bolje uslove za rad. Od lokalne samouprave i Mesne zajednice imamo izuzetnu podršku bez koje ne bismo mogli da ostvarimo ovako veliki obim rada – rekao je Živko Ugrenović, predsednik KUD „Mokrin“.

Bogat program obuhvatio je pesme i igre iz čitave Srbije. Praćeni izuzetnim orkestrom, članovi Društva prikazali su, sa mnogo entuzijazma, sve svoje talente. I dokazali da se u Morinu običaji i zajedništvo visoko cene i čuvaju.

 

kuća požar

Humanitarni koncert u cilju prikupljanja pomoći za porodicu Krištof čiju je porodičnu kuću u ulici Vojvode Putnika juče zahvatio požar nanevši veliku materijalnu štetu, organizovaće Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg”. Ljudi dobre volje odmah su pritekli u pomoć, a otvoren je i namenski račun.

-Njihova ćerka je sekretarka KUD-a „Eđšeg”. Rođaci, prijatelji, članovi KUD- a pritekli su odmah nakon požara u pomoć porodici Krištof. Veoma nas je pogodilo to što im se desilo. Humanitarni koncert u cilju prikupljanja pomoći organizovaćemo krajem aprila ili početkom maja. Postavićemo u „Eđšegu” kutiju za dobrovoljne priloge kako bi svi koji žele mogli da pomognu- kaže Ramona Tot, predsednica ovog Kulturno-umetničkog društva.

U požaru koji je u nedelju oko pola 2 noću, izbio u pomoćnim prostorijama kuće, nije bilo povređenih, ali je načinjena ogromna materijalna šteta. Procenjena je na oko 2.5 miliona dinara. Izgorelo je oko 160 kvadratnih metara krovne konstrukcije i pomoćne prostorije.

Svi ljudi dobre volje, spremni da pomognu porodici Krištof, dobrovoljni prilog mogu da uplate na namenski račun u Komercijalnoj banci 205900101845047955 – Krištof Ibolja, Vojvode Putnika 152, Kikinda

Selo 1

Javni konkurs za dodelu seoske kuće s okućnicom koje je, ove godine treći put raspisalo Ministarstvo za brigu o selu, izazvalo je veoma veliko interesovanje, saznajemo u Službi za odnose sa javnošću Ministarstva. Samo u prve tri nedelje trajanja konkursa stiglo je oko 250 zahteva, koji su trenutno u proceduri. U Gradskoj upravi Kikinda u postupku je 20 prijava koje će, ukoliko se ispune uslovi, potencijalni korisnici sredstava poslati u Ministarstvo.

Razlog za povećanu zainteresovanost verovatno je i u tome što najnoviji konkurs ima značajnu izmenu. Do sada su za bespovratna sredstva u najvišem iznosu od milion 200 hiljada dinara mogli da konkurišu mladi bračni parovi i vanbračni partneri, samohrani roditelji i samci koji se bave poljoprivredom. Ove godine priliku da besplatno dođu do nekretnine na selu imaju i pojedinci kojima poljoprivreda nije osnovna delatnost.

Ko sve može da konkuriše

Za besplatnu kuću sa okućnicom, pored opštih uslova, da su državljani RS, da su punoletni, da nisu osuđivani, da nemaju javni dug, podnosioci zahteva moraju da ispune i sledeće uslove: da imaju manje od 45 godina, da nisu vlasnici nepokretnosti u Srbiji, izuzev poljoprivrednog zemljišta, da nisu prodali nepokretnost u prethodnih pet godina, kao i da je nisu stekli u istom periodu.

Takođe, ne smeju da budu u krvnom srodstvu sa prodavcem nepokretnosti – u pravoj liniji do bilo kog stepena, a u pobočnoj zaključno sa drugim stepenom, kao ni u tazbinskom ili adoptivnom srodstvu.

Kuća mora da ispunjava određene uslove

Tržišna vrednost seoske kuće sa okućnicom mora da ispunjava osnovne uslove za život i stanovanje i ne sme da se nalazi u gradskim i opštinskim sedištima i prigradskim naseljima. Može da se nalazi na teritoriji bilo kog naseljenog mesta, bez obzira na prebivalište podnosioca prijave.

U naseljenom mestu u kojem se nalazi kuća ili u susednom mestu mora da postoji bar jedan od objekata javne službe ili usluga, zdravstvena ambulanta, pošta, škola, stanica prevoza.

Seoska kuća sa okućnicom, za čiju kupovinu podnosioci prijave konkurišu, treba da je upisana u katastar nepokretnosti na ime prodavca kao porodična stambena zgrada, bez tereta, i na njoj ne smeju da budu nerešeni imovinsko-pravni odnosi.

Može biti u svojini više osoba i kupoprodajna cena mora biti u granicama njene vrednosti na tržištu nepokretnosti, i ne viša od 1.200.000 dinara.

Postupak prijavljivanja

Kuću za čiju kupovinu će konkurisati u Ministarstvu, zainteresovani treba sami da pronađu. Pošto kontaktiraju prodavca, potrebno je da popune obrazac prijave sa sajta Ministarstva i da se obrate lokalnoj samoupravi na čijoj teritoriji se nalazi kuća.

Lokalna samouprava zatim šalje u terensku kontrolu komisiju za procenu tržišne vrednosti nepokretnosti. Potencijalni prodavac treba da se saglasi sa procenjenom tržišnom vrednosti nepokretnosti. Zajedno sa ostalom prikupljenom dokumentacijom, potencijalni kupac šalje prijavu Ministarstvu.

Bespovratna sredstva nisu namenjena za opremanje seoske kuće i okućnice, porez na prenos apsolutnih prav i porez na imovinu, troškove prikupljanja dokumentacije, kao ni za adaptaciju seoske kuće.

Ukoliko komisija Ministarstva odobri dodelu novca za kupovinu kuće, korisnik je obavezan da je osigura na deset godina. Takođe, zabranjeno mu je da je otuđi ili optereti u istom periodu.

Rok za podnošenje prijave je 1. novembar. Bespovratna sredstva će se dodeljivati po redosledu podnetih prijava, do utroška predviđenih sredstava. Ministarstvo je za ove namene izdvojilo 500 miliona dinara.

Program i obrazac prijave se mogu preuzeti elektronskim putem na internet stranici Ministarstva za brigu o selu www.mbs.gov.rs. Za sva pitanja na raspolaganju su zaposleni u Ministarstvu, koji se mogu kontaktirati mejlom:  mirjana.vesic@mbs.gov.rs, milos.petrovic@mbs.gov.rs, ivana.lijeskic@mbs.gov.rs, ili na brojeve telefona 011 311 7633, 011 311 2016 i 011 267 3024.

Kikinda prednjači na konkursu

U protekle dve godine u selima na teritoriji Grada novcem dobijenim od Ministarstva, mladi parovi su kupili 65 kuća. Kikinda je jedna od pet lokalnih samouprava koje su dobile najviše sredstava za rešavanje stambenih problema mladih kupovinom u seoskih kuća.

Povećano interesovanje povodom Javnog konkursa pokazuju i prodavci nekretnina. Međutim, kako se čini po oglasima i iskustvima potencijalnih kupaca, za kuće u selima često se traže nerealno visoki iznosi. U oglasima na internetu najniža cena za minimalno uslovnu kuću sa okućnicom je 15 hiljada evra.

Prema podacima sa sajtova za promet nekretninama, cene po kvadratu su u rasponu od 100 do čak 570 evra, samo za stambeni prostor, dok kuće, najčešće, imaju velike okućnice. Upravo dvorišta i pomoćni objekti, koji su često noviji od same kuće, podižu i realnu tržišnu vrednost nekretnina.

Svakako, svi zainteresovani za konkurisanje, trebalo bi što pre da uđu u proces traženja kuće i da se obrate lokalnoj samoupravi, kako bi se procenila njena tržišna vrednost i poslala prijava Ministarstvu.

Pozdrav proleću 1

Deca će, i ovog aprila, pozdraviti proleće u Kikindi u programima koji se već 24. put odvijaju na Gradskom trgu i u Kulturnom centru.

„Pozdrav proleću“ otvoriće u sredu, 19. aprila, Pozorište „Radionica snova“ iz Novog Bečeja. U velikoj sali KC, od 10 sati, odigraće predstavu „Ducka, ovde nešto smrducka“, namenjenu deci starijoj od tri godine.

Izložba likovnih radova mlađih osnovaca na temu “Moje prirodno okruženje” biće otvorena u KC u 12 sati. Program je deo “Eko-nedelje” koju organizuje Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada.

Od 13 sati, takođe u KC, u programu pod nazivom „Mozgalice za velike i male“, sa decom će se družiti Mikloš Maroti, autor knjiga zabavne logike, matematike i enigmatike.

Programi se nastavljaju u četvrtak, interaktivnim koncertom kikindskim mališanima već poznatog kantautora za decu, Baneta Rosića. Od 10 sati u KC održaće se promocija diska pod nazivom „Avanture leteće gitare“.

U isto vreme na Gradskom trgu je ekološki maskenbal predškolaca koji je, takođe, deo “Eko-nedelje”.

U 11.30 na Trgu nastupaju bebe u trci u puzanju „Naj Kića“. “Pozdrav proleću“ završiće se centralnom priredbom na Trgu od 15 sati, na kojoj će nastupiti predškolci i osnovci sa teritorije Grada.

Manifestaciju organizuje Kulturni centar pod pokroviteljstvom Grada Kikinde.

easter-2093315_1280

Uskrs se slavi tri dana, pa su u kalendaru Srpske pravoslavne crkve crvenim slovom obeleženi i današnji Vaskršnji ponedeljak i sutrašnji Vaskršnji utorak. Vaskršnji ponedeljak je prema vizantijskom obredu prvi dan svetle ili bele nedelje.

Na Vaskršnji ponedeljak se nastavljaju gozbe i veselja, ugošćavaju se rođaci, kumovi, komšije i prijatelji, nastavlja se hrišćanska radost. U Srbiji, pretežno u vojvođanskim selima, zadržao se običaj polivanja devojaka vodom. Momci obilaze fijakerima devojke u selu i vode tamburaše ili sami sviraju, a nose kanticu ili ćup pomoću kog će politi devojku. Prema običaju, momak koji polije devojku, baš nju će zaprositi te godine.

Prema narodnom verovanju, danas treba hranu i jaja podeliti siromašnima da i oni osete radost praznika i da bi domaćinu godina bila srećna i berićetna.

Za sedam dana je Pobusani ponedeljak. U nekim krajevima, ovaj dan se obeležava kao i zadušnice. Izlazi se na groblja, pale se sveće, uređuju grobovi i sveštenik drži parastose i pomene za pokoj duša pokojnika. Na taj dan se iznose farbana vaskršnja jaja na groblje i dele se siromašnima.

dušan radić

Da sreća prati uporne, potvrđeno je na današnjoj svetskoj, a našoj tradicionalnoj manifestaciji. Pravnik iz švedskog grada Halmstada Dušan Radić (70) pobednik je Svetskog prvenstva u tucanju farbanim uskršnjim jajima  čiji je Mokrin danas bio domaćin 33. put.

– Imao sam neverovatnu tremu tokom takmičenja, ruke su mi podrhtavale sve vreme. Do sada mi je najveći uspeh bio četvrto mesto, a učestvovao sam već desetak puta. Priželjkivao sam da budem među prva tri mesta, da stanem na to postolje i danas mi se zaista i posrećilo. Bio je veoma dug put pronaći najtvrđe jaje. Nisam se nadao pobedi.  Presrećan sam- podelio je Radić utiske nakon finala.

„Čelično“ jaje je, odakle drugde, nego iz Mokrina čiji meštani tvrde da se ovde oduvek znalo ko ima najjačeg guska i najtvrđe jaje.

Uskoro VIDEO