September 3, 2026

Најновије

Akcija biciklisti 1

Radi promovisanja bezbedne vožnje i ukazivanja na značaj zaštite biciklista na putu, na trgu je organizovana akcija koju je pokrenula Agencija za bezbednost saobraćaja.

U akciji pod nazivom „Gledaj da te vide“, predstavnici Agencije poklanjali su opremu za bicikle radi bolje vidljivosti i bezbednosti biciklista: lampe, kacige, fluoroscentne prsluke, zvonca za bicikl, ali i hemijske olovke, rokovnike, nalepnice za motocikle i termose.

Ovu aktivnost podržali su članovi lokalnog Saveta za bezbednost saobraćaja. Član Gradskog veća za komunalnu infrastrukturu i vanredne situacije, Nebojša Jovanov, istakao je da je akcija imala značajan uticaj na svest građana o bezbednosti biciklista.

– Privukli smo pažnju velikog broja ljudi. Podela opreme za bicikl omogućila je vlasnicima da se obezbede i budu vidljiviji na putu, što doprinosi smanjenju rizika od saobraćajnih nezgoda. Takođe, akcija predstavlja samo jedan od mnogih primera koliko je važno brinuti o bezbednosti svih učesnika u saobraćaju. I ubuduće ćemo podržavati inicijative koje promovišu stvaranje uslova za bezbedno učešće u saobraćaju – rekao je Jovanov.

IMG_20230601_103805
Zanatska radnja „Maca papučarica“ i njena vlasnica Mirna Rackov čija je delatnost izrada opanaka i obuće za folklor ušla je najuži izbor za priznanje „Junaci mikrobiznisa 2023.“ Jedina žena opančarka u našoj zemlji ističe da joj je imponuje što se i na ovaj način prepoznaje njen rad, a ovog meseca firma kojom rukovodi slavi 14. rođendan.

-U prvom krugu takmičenja bilo je  predloženo stotinak kandidata, a da bi u drugom krugu  bilo smanjeneno na polovinu. U polufinalu lista je sužena na oko desetak kandidata, a sada u finalu na pet. Komisija sastavljena od predstavnika Privredne komore Srbije, Ministarstva finansija,  3 Bank i dnevnog lista „Blic“ obilazi sve kandidate, a pobeđuje onaj koji dobije najviše glasova na društvenim mrežama. Glasanje će biti moguće na sajtu „Blica“ – saznajemo od Mirne Rackov.


Početak u ovom poslu nije bio lak. Iako je bila zaposlena u firmi za proizvodnju obuće za svaki dan, opanci su nešto sasvim drugo. Izazov da napravi opanke „pertlaše“ za ADZNM „Gusle“ je prihvatila i tako utaban put u ovom starom zanatu za koji ima i zvaničan sertifikat.

-Osim za kulturno-umetnička društva do sada sam radila i opanke i obuću za filmove i serije. I sada radim za dva filma „Djeca Kozare“ čije je snimanje već počelo i za „Konstantinovo raskršće“, a u najavi je još jedan filmski projekat. Radim 40 vrsta opanaka koje su iz našeg miljea, ali i iz okolnih zemalja, tu su i igračke cipele, čizme i druga obuća koja se nekada nosila, a danas se koristi u nastupima folkloraca – kaže Mirna Rackov.

Podsetimo i da su opanke kikindske „Mace papučarice“ nosili glumci iz serije „Koreni“, „Vreme zla“, „Nečiste krvi“.

Naslednik

Prilikom posete Mirni Rackov oduševio nas je njen dvoipogodišnji unuk Tadej koji zajedno sa bakon pravi opanke. Ima svoj sto, mašinu, čekić, zumbu sa kojima zna da rukuje i trenutno se trudi da napravi plave opanke.
-Od svih u porodici jedino Tadej, koji je još uvek jako mali, pokazuje interesovanje za opančarski zanat. Nadam se da će i kad odraste imati volju da nastavi da se bavi opančarstvom – rekla nam je Mirna Rackov.

smeće u Svetosavskoj

Prizor kanti prepunih otpada u delu gradskih ulica, među kojima je i Svetosavska, dakle sam ulaz u grad, ne bi bio problematičan, da one ne stoje tako već treći dan. Kamioni komunalne službe kompanije FCC ne dolaze, ističu nezadovoljni sugrađani koji su nam se obratili.

-Kantu sa otpadom izneo sam u sredu ujutru, otada je bio pljusak, pa upeklo sunce, već je počelo da smrdi, možete misliti. Zašto nisu došli da odnesu smeće po redovnom rasporedu, ne znam- žali nam se stanovnik Svetosavske ulice. Napominje da „račune uredno plaća“.

Njegov komšija kaže da je prvo pomislio da je došlo do nekog zastoja, te da će smeće biti odvezeno narednog dana, ali to se nije dogodilo.

-Ne znam da li da unesem kantu nazad u dvorište, stoji već treći dan, ili da ostavim ovako na ulici, pa da psi i mačke dalje raznose. Praznik nije, ne znam zašto bi preskočili odnošenje otpada. Ne znam ni gde da se obratim, FCC više nije na staroj adresi- ističe.

Da privredno društvo FCC Kikinda iz tehničkih razloga neće biti u mogućnosti da u sredu 31. maja vrši sakupljanje i transport komunalnog otpada po redovnom ruta planu i to Kikindi i u mesnim zajednicama Nakovo i Banatsko Veliko Selo, građani su, ispostavilo se, ipak na neki način, bili obavešteni. Naime, ovo obaveštenje ispisano je- na poleđini poslednjeg računa.

Kako je takođe navedeno, u istom obaveštenju (na poleđini računa), sakupljanje i transport komunalnog otpada umesto u sredu 31. maja uslediće u subotu 3. juna. Koji tehnički razlozi su odložili odvoženje smeća, nije precizirano.

Da uz račune stižu različita obaveštenja i reklame nije neuobičajeno, ali jeste to da se važna obaveštenja štampaju na poleđini računa. Možda je ušteda razlog, ali da li je adekvatan način informisanja?

Naravoučenije- kad dobijete račun za odnošenje otpada, osim da ga uredno platite, pročitajte i šta piše na poleđini- za svaki slučaj.

 

 

 

CDA_8388-w1024

Na putu Kikinda – Banatska Topola, koji je i jedan od najprometnijih, sanira se kolovoz. Radove su obišli gradonačelnik Nikola Lukač, član Gradskog veća Nebojša Jovanov i direktor JP “Kikinda” Čedo Gvero.

Krpljenje udarnih rupa na ovom potesu je jedan od prioriteta, rekao je građevinski inženjer u JP „Kikinda” Đorđe Klenanc i dodao da će, u okviru redovnog održavanja puteva, biti popravljeno više hiljada kvadratnih metara asfalta.

– Radi se po prioritetima. Od početka sezone sanirali smo put u Ulici Mihajla Pupina i u Jovana Jovanovića Zmaja, kao i u Mikronaselju. Naš plan je da zakrpimo što više udarnih rupa u gradu što je, prema gruboj proceni, do tri hiljade kvadratnih metara kolovoza – precizirao je Klenanc.

Obnovljeni su i kolovozi u Banatskom Velikom Selu, u Ulici Branka Ćopića i Pane Đukića. Dinamikom radova predviđenim za sela, rehabilitacija kolovoza biće urađena u Nakovu, Mokrinu i Banatskoj Topoli. U preostalim selima u planu je popravka trotoara, a Mikronaselje će dobiti obnovljena parking mesta, rekao je Čedo Gvero, direktor JP “Kikinda”.

– Radi se i atmosferska kanalizacija kod Vatrogasnog doma, na zahtev građana. Rešavamo dugogodišnji problem u ulici Save Lipovanov gde postoje šahtovi koji nisu u skladu sa standardima. Zamolio bih građane da očiste kanale ispred kuća i da se prema njima ophode domaćinski, kako veće količine padavina ne bi napravile probleme – napomenuo je Gvero.

Saobraćajnu infrastrukturu potrebno je kompletno rekonstruisati, a zajedno sa JP “Kikinda” napravljen je plan sanacije puteva, rekao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Za prvu fazu radova opredeljeno je 40 miliona dinara. Slušamo naše građane i trudimo se da izađemo u susret njihovim potrebama kada je reč o sanaciji puteva. Imali smo i veliku količinu padavina i kiša je dodatno oštetila puteve. Tražićemo dodatna sredstva od drugih nivoa vlasti za projekte koji su završeni, kako bismo rekonstruisali što više kolovoza – kazao je Lukač.

Za uređenje puteva ove godine opredeljeno je ukupno 70 miliona dinara, a izvođač radova je firma “Eko gradnja”.

Pedagoška

Na osnovne studije VŠSSOV u Kikindi upisuje studente na dva smera: Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta – 45 na budžetu i 50 samofinansirajućih, i Strukovni vaspitač za tradicionalne igre – petoro na budžetu i 20 samofinansirajućih. Školarina za studente koji sami plaćaju studiranje je 54 hiljade dinara godišnje.

Za upis na smer Strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta neophodna je završena četvorogodišnja srednja škola, dok je za smer Strukovni vaspitač za tradicionalne igre dovoljno i trogodišnje srednje obrazovanje. Prijavljivanje je od 24. do 30. juna. Prijemni ispit – test iz opšte kulture/informisanosti kandidati polažu 1. jula.

Na akreditovani studijski program Master strukovni vaspitač, Škola će upisati 50 studenata – dvoje na budžetu i 48 samofinansirajućih. Na master studije mogu da se upišu kandidati koji su završili osnovne strukovne studije za vaspitače sa najmanje 180 ESPB bodova. Takođe, sa najmanje 240 ESPB bodova mogu da se upišu kandidati sa završenim dvogodišnjim specijalističkim studijama, kao i  svršeni studenti srodnih visokih škola i fakulteta, sa 180 ESPB. Školarina iznosi 75 hiljada dinara. Prijavljivanje je od 1. juna do 10. jula.

VŠSSOV upisuje i studente na doškolovanje, na treću godinu osnovnih studija. Za ovaj studijski progam mogu da se prijave kandidati koji su završili Višu školu za obrazovanje vaspitača, smer Vaspitač u predškolskim ustanovama. Studenti sami snose troškove studiranja, a školarina je 54 hiljade dinara. Prijave se primaju od 1. juna do 1. oktobra.

Plaćanje školarine za sve studijske programe moguće je u 10 mesečnih rata. Prijave se primaju, u navedenim rokovima, radnim danima od 9 do 14 sati. Bliže informacije o upisu mogu se dobiti na broj 0230/422423 ili putem mejla: vsssovki@vaspitacka.edu.rs.

 

Godišnjica bombardovanja 3

Uz sećanje na sve nevino stradale u našoj državi u toku agresije 1999. godine, godišnjica NATO bombardovanja Kikinde obeležena je danas na gradskom trgu.

Kod Spomenika žrtvama ratova devedestih „Tuga“, cveće su položili i zapalili sveće predstavnici Srpskih ratnih veterana sa Sekcijom porodica poginulih, SUBNOR-a sa Sekcijom Posebne jedinice policije, i predstavnici lokalne samouprave: predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan, i članice Gradskog veća, Valentina Mickovski i Melita Gombar.

– Prošle su 24 godine od bombardovanja, a i danas smo svedoci stradanja našeg naroda, sada na Kosovu i Metohiji. Ovde smo da i njima izrazimo podršku – rekao je predsednik Skupštine Srpskih ratnih veterana, Vladimir Radojčić.

On je podsetio da je, na današnji dan, španska avijacija bacila bombe na magacin i Centar za obuku pasa kikindske Kasarne. Jedan projektil je promašio cilj i završio u ataru. Na sreću, nije bilo poginulih ni povređenih, ali je povratni udar pričinio materijalnu štetu na kućama u širem rejonu kasarne.

– Ovaj događaj ne sme da bude zaboravljen zbog svih koji su se borili u tom ratu i svim ostalim ratovima od 1991, do 1999. i dali živote za svoju zemlju – istakao je predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan. – Udruženja koja čuvaju tradiciju i kulturu sećanja veoma su nam važna i Grad kontinuirano radi na poboljšanju  uslova ratnih vojnih veterana. Upravo je u izradi novi lokalni akcioni plan za poboljšanje njihovog položaja.

Bogdan je podsetio da je danas Međunarodni dan dece i da je, u NATO agresiji, poginulo više od 80 mališana.

– Nikada ne smemo da zaboravimo ono što je učinjeno njima, njihovoj porodici i svim građanima naše zemlje. Grad Kikinda, svojim merama i politikom, stalno radi na tome da svako dete živi u normalnoj i zdravoj porodici i sredini – rekao je Bogdan.

NATO bombardovanje Savezne Republike Jugoslavije trajalo je od 24. marta do 10. juna 1999. godine. U njemu je učestvovalo 13 država, a još devet zemalja ustupilo je vazdušni prostor za sprovođenje agresije.

IMG_20230531_223415

U novom broju gradskog informativnog nedeljnika „Komuna“:

Stanislava Hrnjak, predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke: O skupu „Srbija nade“, izboru Miloša Vučevića, formiranju velikog Narodnog pokreta i drugim aktuelnim temama.

Dr Čedomir Gavrančić, poznati specijalista, ponovo radi u rodnoj Kikindi: U zdravstvu potrebno iskustva i strpljenja, a toga ponestaje

Mladi umetnik Stefan Bjelić za „Komunu“: Novi murali za lepše lice grada

U Banatskom Velikom Selu narednog vikenda: Otvaranje obnovljene Zavičajne kuće i prvi Školski krajiški višeboj

Feljton o Bošku Bursaću: Momak iz Nakova- istinski as

Titula čista k’o suza: Mokrinčani proslavili povratak u treći rukometni rang

Potražite „Komunu” četvrtkom na kioscima!

 

 

350375580_980417932993492_2412439532513911326_n

Sugrađanin Radovan Juračić, krenuo je iz Atine trajektom na ostrvo Kos, međutim, od ponedeljka u 20 časova, kada se poslednji put čuo sa suprugom Draganom, gubi mu se svaki trag.

U objavi koja od sinoć cirkuliše grčkim grupama, Dragana je navela da se sa suprugom čula poslednji put u ponedeljak oko osam sati uveče. Prema njenim rečima, na ostrvu Kos, trebalo je da bude oko šest ujutru po grčkom vremenu.

“Pozdrav, da li je neko juče putovao od Atine do ostrva Kos brodom, brod je krenuo iz Atine u 18 sati? Suprug je juče krenuo tim brodom i tu mu se gubi svaki trag. Oko 20sati smo se čuli, bio je na brodu. Jutros je trebao oko 6 da stigne na Kos, a mobilni mu nije dostupan. Na Kos nije stigao. Bilo kakva informacija znači. Hvala”, glasila je Draganina objava unutar grupe “Grčka info”.

Uskoro je usledila dopuna informacije, u kojoj je navela da je Radovanov telefon lociran, ali na ostrvu Rodos.

“Da li ima nekog na Rodosu, lokacija telefona pokazuje da je tamo. Amerikis je ulica prodavnica je Karageorgiu Georgie”, napisala je ona. U razgovoru za “Blic”, Dragana je rekla da je on autobusom krenuo do Atine, da bi se tamo ukrcao na feribot za ostrvo.

-Autobusom je krenuo od Kikinde do Novog Sada. Nakon toga, išao je od Novog Sada do Atine isto autobusom. U Atini se ukrcao na ferobot, priča ona.

Kako je rekla, Radovan sa kojim ima dvoje dece, nikada nije imao običaj da ode negde a da se ne javi prethodno. Na ostrvo Kos otišao je kod kuma, sa namerom da tamo nađe sezonski posao.
-Čuli smo se u ponedeljak, u osam sati je bio na brodu. Nikada nije otišao da se ne javi. Otišao je kod kuma koji tamo radi da proba da nađe posao, kaže Dragana. Radovan je prema njenim rečima majstor elektonike i mehanike. U trenutku nestanka, na sebi je imao crnu majicu, teksas bermude i plave patike.

Na pitanje kako da li je njen suprug zvučao zabrinuto kada su se čuli, te i da li se kum čuo sa njim možda nakon nje, odgovara odrično.

-Normalno je zvučao, veza se malo prekidala. Prema mojim saznanjima, nije se čuo sa kumom posle našeg razgovora. Zadnji put mu je telefona lociran juče u 12 na Rodosu, priča Dragana.

Nakon što je započela apel na društvenim mrežama, Dragana se obratila i nadležnim institucijama u zemlji i inostranstvu. Obavešten je MUP Srbije, ambasada Srbije u Grčkoj, ali i lokalne službe policije na ostrvu Rodos i Kos. Kako je rekla, u potragu za njenim nestalim suprugom biće uključen i Interpol.

Takođe, veliki broj Srba ali i Grka unutar fejsuk grupa “Grčka info”, “Grčka Uživo” i “Lajve from Gris” uključio se u potragu za nestalim Radovanom.

“Svaka pomoć je dobrodošla. Nažalost još nemamo nikakvih informacija”, napisala je ona unutar objave na jednoj od fejsbuk grupa posvećenih Grčkoj.

Svi oni koji imaju saznanja o Radovanom nestanku ili su ga možda videli na trajektu za Kos, mogu se obratiti nadležnim službama ili pisati Dragani na broj telefona 064 560 67 60.

(BLIC)

Naučni klub 1

Naučni klub Centra za stručno usavršavanje u Kikindi danas obeležava sedam godina rada. Tim povodom, učenici osnovnih škola „Vuk Karadžić“ i „Feješ Klara“ u Centru su se takmičili u šahu i društvenim igrama.

Naučni klub od ove godine ima novu opremu, dobijenu od beogradskog Centra za promociju nauke i „Jetel“ fondacije. Iz Kluba podsećaju sugrađane da  svakodnevno, potpuno besplatno, mogu da koriste tri-de štampač, CNC mašinu sa plavim laserom, mašine za obradu drveta, tri-de olovke i nove programabilne robote.

škola

Učenici trećeg razreda četvorogodišnjih smerova u čitavoj Srbiji danas su radili probu državne mature iz srpskog jezika i književnosti. Prethodno za 1. i 2. jun najavljeni probni ispiti iz matematike i trećeg testa, otkazani su.

Testiranje je prošlo bez problema i učenici su zadovoljni, saznali smo od direktora SSŠ „Miloš Crnjanski“, Milorada Karanovića.

– Resorno ministarstvo organizovalo je ovaj probni test koji sprovode škole. Đaci su već u 8 i 15 bili u školama i radili su od 9 do 12 sati. Zatim mi pakujemo testove i šaljemo ih u skrining centar u Subotici. Suština je u tome da škole sprovedu proceduru kakva će biti na državnoj maturi. Prošle godine imali smo pilot polaganje i tada su učenici, kao i ove godine, rekli da im je test bio lak – kaže Karanović.

Prvobitno je bilo planirano da se državna matura uvede od naredne školske godine, ali je Ministarstvo prosvete nedavno predložilo odlaganje. Pretpostavlja se da će prvi na test izaći sadašnji učenici prvog razreda srednjih škola.

Iz Ministarstva su naveli da je smisao današnje probe da se testira sistem za polaganje državne mature: štampanje, distribucija, skeniranje i pregledanje testova, svi koraci u organizaciji.

Probne testove iz gradiva iz prve tri godine školovanja danas je radilo oko 50 hiljada đaka u 509 državnih i 70 privatnih srednjih škola.