Најновије

dragana malešević 3

Prva promocija interaktivnih knjiga za decu edicije „Knjige sa kojima se raste“ autorke dr Dragane Malešević, profesorke Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, predstavljene su u sredu uveče u ovoj obrazovnoj ustanovi. Knjige donose izdavačku novinu jer nisu samo tekst i ilustracije, već medij koji ima zvučne i video zapise QR kodova. Naslovi ovih knjiga su „Biljke”, „Životinje naših krajeva”, „Oblici i brojevi”, „Otkrivamo čudesni svet”, „Šta sve može moje telo” i „Životinje dalekih krajeva“.

– QR kodovi omogućuju deci stvaranje jasnih predstava i sagledavanje pojava koje nisu u njihovom neposrednom okruženju. Neki QR kodovi imaju samo zvuk, neki samo video, a neki i zvuk i video zapis. Knjige se mogu koristiti uz pomoć odraslih dok deca ne znaju da čitaju, a i deca ih mogu koristiti individualno, kao slikovnicu. Knjiga može služiti i za učenje čitanja jer je tekst s tom namerom i štampan većim slovima i fontom za početno čitanje. Edicija vraća decu knjizi u novoj formi objedinjujući njihova interesovanja i digitalne medije- kaže dr Dragana Malešević.

Interesovanje dece za upotrebu mobilnih telefona autorka stavlja u funkciju učenja i razvoja deteta. Značajno je i to što se kod dece razvija sposobnost za učenje otkrivanjem i, naročito, divergentno mišljenje kao osnova kreativnosti i razmatranja različitih mogućnosti.

Knjige su nagrađene značajnim priznanjem. Na Međunarodnom sajmu knjiga u Novom Sadu, izdavač Udruženje za razvoj profesionalnih veština „Provens” dobio je specijalnu nagradu za doprinos dečijem izdavaštvu.

– Sadržaji svih šest knjiga edicije su povezani što omogućuje celovitost detetove spoznaje. Uvažavaju se detetova predznanja i dete je aktivni učesnik u sopstvenom učenju i razvoju. Tekst komunicira sa detetom i podstiče ga da je aktivno istražuje i otkriva, kao i da govori o svojim opažajima i izražava mišljenje. Uticaj na detetov razvoj je u svim aspektima njegove ličnosti. Video i zvučni zapisi QR kodova omogućuju razvoj digitalne kompetencije dece i u skladu su sa novim osnovama rada predškolskih ustanova- navodi autorka.

Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača je, zahvaljujući podršci Pokrajinskog sekretarijata za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku delatnost, odštampala ove knjige i besplatno ih podelila studentima da ih koriste kao udžbenike.

Petefi 6

Ove godine obeležavaju se dva veka od rođenja Šandora Petefija, značajne ličnosti mađarske i svetske književnosti i istorije. U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“ u Kikindi o ovom pesniku i revolucionaru priređena je izložba autorki Kristine Ember i Dunje Brkin Trifunović. Svečanost otvaranja održana je večeras, dan posle velikog mađarskog praznika posvećenog revoluciji i ustanku 1848. godine.

– U ustanku je Petefi uspeo da se izbori za slobodu štampe, da Budimpešta, umesto Požuna, bude glavni grad i da zvanični jezik bude mađarski, umesto latinskog – kaže Kristina Ember. – Opredelili smo se da napravimo ovu izložbu zbog neraskidivih veza Mađara i Srba na našim prostorima. Porodica Petefi ima srpske korene, to je porodica Petrović, a prezime je sam Šandor, u vreme asimilacije, preveo na mađarski. Prikupili smo njegove pesme, kritike pisane o njima, i dela poznatih umetnika inspirisanih Petefijem.

Naziv izložbe je „Sloboda i ljubav“, po njegovoj istoimenoj pesmi u kojoj se vidi šta je sve voljan da žrtvuje za slobodu, rekla je Dunja Brkin Trifunović.

– Verujem da mlađi sugrađani ne znaju ko je bio Petefi Šandor i mislim da će ova izložba dati i pogled na dela naših poznatih pesnika na koje je on uticao: Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja i Laze Kostića, koji su bili i njegovi prvi prevodioci. Ovdašnja omladina bila je zainteresovana za Petefijeve pesme i pre nego što su one prevedene.

U ime lokalne samouprave izložbi su prisustvovale članice Gradskog veća, Valentina Mickovski, zadužena za kulturu i obrazovanje i Melita Gombar, zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.

– Sama činjenica da se, i nakon 200 godina, obeležava rođenje ovog pesnika, govori o njegovoj veličini u svetskoj književnosti. Čast nam je da podržimo ovaj program – rekla je Mickovska.

Muzičko-scenski program izveden je u prepunom holu Biblioteke, u kojem se nalazi i izložbena postavka o Šandoru Petefiju.

Koze 1

Mladi ljudi iz Kikinde, David Hanđa i nekoliko njegovih prijatelja, odvažili su se, pre nepunih godinu dana, da počnu da se bave kozarstvom. Iako bez prethodnog iskustva, bili su sigurni da će njihov biznis plan doneti rezultate, i upravo to se i dogodilo.

– Sa osam grla, za nepunih godinu dana, sopstvenim radom i ulaganjima stigli smo do stada od 40 koza, novog objekta i nastavljamo da rastemo – kaže David Hanđa, koji je osnovao gazdinstvo.

David kaže da je uvek rado imao životinje u dvorištu. Zasnivanjem stada ljubav je postala ozbiljan posao koji zahteva puno radno vreme.

– Svi smo angažovani koliko god je to potrebno, a posla ima uvek – potvrđuje Davidov drug iz detinjstva, Darko Sivčev. – Radimo mnogo i mnogo se trudimo. Na početku baš ništa nisam znao o kozama, učio sam usput i sada već možemo da budemo zadovoljni.

Ovi vredni momci uspeli su zimus da ulože u proširenje kapaciteta i sada imaju objekat od 240 kvadrata u koje će moći da stane stotinu grla. Sve koze su muzne i daju od dva i po do tri litra mleka na dan – već su se stekli uslovi za novo unapređenje proizvodnje, kaže David.

– Za nekoliko dana započećemo izgradnju mlekare jer planiramo i proizvodnju sira, surutke, kiselog mleka. Takođe, imamo zemlju na kojoj ćemo, ovog proleća, zasejati detelinu. Kozije đubrivo bacaćemo na njivu i, na taj način, zaokružićemo proizvodnju, što nam je od početka bio cilj.

U planu je, razume se, i novo proširenje stada. Momci u ovom ozbiljnom poljoprivrednom gazdinstvu kažu da vole svoj posao i da im ništa nije teško. Posebno jer su se uverili da se trud i vredan rad isplate.

dekoracija

Iako je čitav radni vek proveo kao trgovac, što je i po obrazovanju, sugrađanin Dragan Popović je zapravo, pravi majstor. Da vešte ruke teško mogu da miruju, svedoči ovaj 75. godišnji Kikinđanin.

-U kući i dvorištu sve što vidite, mojih je ruku delo- sa ponosom kaže.

U želji da prekrati penzionerske dane i napravi nešto kreativno, a zahvaljujući internetu, otkrio je zanimljiv hobi. U njegovim rukama iskorištene limenke postaju interesantan i funkcionalan predmet. Hobi je usavršio, pa mnoštvo ovih unikativnih minijaturnih posuda pokloni prijateljima, rodbini i poznanicima. U Draganu je, ipak, proradio i trgovački duh, pa je došao na ideju da ih ponudi tržištu. Protekli „Dani ludaje” bili su prava prilika za to. Planulo je, kaže, 350 komada.

-Video sam kako se prave na internetu i probao. Napravio sam prvo nekoliko šerpica za probu, a onda ih usavršio. Od tri limenke nastane jedna – pažljivo nam pokazuje i objašnjava postupak izrade.

– Posle šrafljenja i lepljenja delova, sledi farbanje i eto ih. Prvo sam ih poklanjao, a onda izneo da prodajem za „Dane ludaje“. Bio sam sa Culetom, na ćošku kod vetrenjače. Svi se oduševe kad ih vide. Mogu da se koriste za držanje začina, kao svećnjak ili jednostavno za ukras. Jedna vaspitačica iz Valjeva se oduševila i kupila 14 komada da nosi u vrtić, da se deca igraju. Baka iz Nakova kupila je desetak, da pokloni drugaricama. Jedan čovek ih je od mene kupio, stavio unutra male kaktuse koje uzgaja, i tako ih u mini saksijicama prodavao- priča Popović.

U domaćinstvu nema majstorskog posla kojeg nije želeo da se lati. Od sitnih kućnih majstorija, pa do izrade raznih alata i mašina, čak i farbanja i peglanja automobila.

-Moje snahe baba, Mađarica, rekla je za mene ezer mešter što znači majstor za sve. Nema šta nisam radio, samo još helikopter nisam vozio- priča nam sa osmehom.

Vremešni sugrađanin ne spori da je isto toliko važno koliko i majstorske ruke, i u trećem dobu zadržati duh i volju da se vreme upotpuni nečim kreativnim, zabavnim i korisnim.

djak

Probni završni ispit za upis u srednje škole biće organizovan 24. i 25. marta. Budući srednjoškolci ove godine polažu srpski, matematiku i jedan izborni premet, za razliku od ranijih generacija, koje su kao treći, imale kombinovani test koji se sastojao iz pitanja iz fizike, hemije, biologije, istorije i geografije. Ova generacija kao treći test polaže jedan od tih predmeta, za koji su se opredelili u decembru, navodi predsednik Aktiva direktora škola Tihomir Farkaš.

-Učenici će u petak, 24. marta raditi probni test iz matematike, a u subotu 25. marta u 9 časova, test iz srpskog, odnosno maternjeg jezika, a istog dana u 11. 30 test iz izbornog predmeta. U školama je u toku pripremna nastava. Takođe, đaci mogu i samostalno da vežbaju testove putem portala  e-vežbaonica- kaže Farkaš.

Kako je u proteklom periodu navedeno iz Ministarstva prosvete, od 64.747 učenika osmog razreda ove godine, najviše njih je izabralo biologiju- 38 odsto. Slede geografija sa 29 odsto zainteresovanih osmaka, istorija sa 16, hemiju je izabralo devet procenata malih maturanata, dok se za fiziku odlučilo osam procenata od ukupnog broja đaka koji završavaju osnovnu školu.

Završni ispit je uveden 2010.godine, kada su se polagali samo srpski i matematika, a od školske 2013/2014. osmaci su polagali i kombinovani test.

Prilikom upisa u srednju školu 60 bodova nosi uspeh iz škole, iz šestog, sedmog i osmog razreda. Testovi nose 40 bodova- maksimalan broj poena iz matematike i srpskog jezika je po 14, a iz izbornog predmeta 12.

Završni ispit, učenici osmog razreda polagaće 21,22. i 23. juna.

Igor Jurić 1 (Large)

O opasnostima koje vrebaju na društvenim mrežama, načinima da se prepoznaju predatori i zaštite mladi, danas je u Kikindi govorio Igor Jurić, osnivač Centra za nestalu i zlostavljanu decu.

Edukativne radionice pod nazivom „Prevencija nasilja na društvenim mrežama“ održane su za đake i roditelje, u Kulturnom centru, Domu učenika i u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“, čiji učenici su inicirali održavanje predavanja.

U interaktivnom nastupu Jurić je govorio o formama nasilnih i sadržaja koji do nasilja mogu da dovedu, dostupnih na internetu, i o načinima njihovovog prepoznavanja.

– Za temu uvek imamo aktuelne opasnosti na internetu. Trenutno je najveći problem deljenje nagih fotografija. Deca nisu svesna opasnosti i vrlo lako dele takve fotografije, što je trend i mi ne znamo zašto je to tako – kaže Jurić. – Takođe, veliki broj dece se veoma lako i bez ikakvopg straha nalazi sa ljudima koje upoznaje na društvenim mrežama. Prema istraživanju koje smo radili sa tri hiljade mališana, deca najviše veruju nastavnicima, čak mnogo više nego roditeljima. Zaključak je da su nam deca veoma nebezbedna jer je odnos poverenja između deteta i roditelja-staratelja na vrlo niskom nivou i mora mnogo da se radi na tome da se to ispravi.

On je dodao da roditelji moraju da shvate da je veoma važno da se informišu i edukuju i da nije dovoljno da jednom mesečno razgovaraju sa detetom. Kada je u pitanju internet, deca su veoma zatvorena, kaže Jurić. Kada dete odluči da se poveri roditelju, on ne sme da propusti priliku, mora da bude spreman da ga sasluša, da ne izgubi njegovo poverenje. Svakodnevni razgovori, aktivno slušanje, neophodni su za izgradnju poverenja, objasnio je.

Jurić ističe da dete, najčešće, ne prepoznaje da je zlostavljano. Nasilnici su veoma perfidni i manipulativni i zato je važno upoznati se sa načinima njihovog delovanja na društvenim mrežama.

Održavanje edukativnih radionica ostvareno je u saradnji sa Gradskom upravom.

– Ovakve radionice veoma su važne za decu, roditelje i čitavu zajednicu. Gradska uprava će, u saradnji sa školama, kontinuirano sprovoditi aktivnosti na sprečavanju nasilja među mladima – rekla je Valentina Mickovski, članica Gradskog veća zadužena za kulturu i obrazovanje.

Sve održane radionice bile su veoma posećene. I mladi i njihovi roditelji saznali su kako da prepoznaju rizične sadržaje i kako ispravno i blagovremeno da reaguju na potencijalne opasnosti.

Centar za nestalu i zlostavljanu decu

Organizator, Centar za nestalu i zlostavljanu decu je neprofitna organizacija, nastala iz Fondacije Tijane Jurić. Tijana je imala je 15 godina kada ju je, u Bajmoku, nadomak Subotice, 2014. godine, oteo i ubio mesar iz Surčina koji se sada nalazi na četrdesetogodišnjoj robiji. Njen otac, Igor Jurić, osnovao je Fondaciju u sećanje na nju i kako bi podigao društvenu svest o opasnostima koje prete mladima i, svojim delovanjem, poboljšao bezbednost dece u našoj zemlji.

Tijana Jurić. Izvor: Facebook

Zahvaljujući delovanju Fondacije, 2015. godine izmenjen je Zakon o policiji u delu potrage za decom. Prema toj izmeni, policija više ne čeka da prođe 24 sata, već u potragu za nestalim detetom kreće odmah nakon prijave nestanka. Pre usvajanja zakona, u praksi je taj period bio između 24 i 48 sati. Izmenjeni član 72 simbolično je nazvan „Tijaninim zakonom“.

Turistička Sekretarka3

U radnoj poseti Kikindi danas je bila državna sekretarka Ministarstva turizma i omladine, Milena Popović. Turistička ponuda, potencijali i planovi predstavljeni su joj u Turističkoj organizaciji Grada.

– Dugo nam nije bio niko iz resornog ministarstva. Sa aspekta grada sa turističkim potencijalima koji nisu, nažalost, dovoljno vidljivi, ovo je bila prilika da se državna sekretarka upozna sa onim što mi možemo da ponudimo.  Veoma nam je važna podrška Ministarstva i nadam se da ćemo nastaviti saradnju na mnogo višem nivou i da ćemo osmisliti i nove turističke proizvode – rekla je v. d. direktorica Turističke organizacije Grada, Jasmina Milankov.

V. d. direktorica i član Gradskog veća zadužen za privredu i investicije, Saša Tanackov obišli su sa državnom sekretarkom Muzej, Staro jezero, zimovalište sova i muzej i atelje „Tere“.

Državna sekretarka istakla je da je sebi odredila misiju da obiđe sve turističke organizacije u Srbiji, kako bi Ministarstvo pomoglo manjim sredinama u ovoj oblasti.

– Prvi put sam u Kikindi i fascinirana sam idejama koje sam ovde danas čula i onim što se radi na terenu. Svakako ću Kikindu izdvojiti kao jedan od gradova koji ima poseban potencijal i založiću se da zauzme mesto koje mu pripada na turističkoj mapi Srbije. Nadam se da je ovo početak lepe saradnje – rekla je sekretarka Popović.

Predstavljeni projekti za uređenje Starog jezera, Blandaša i Muzeja „Tera“

Planom razvoja grada određeno je i poboljšanje turističke infrastrukture, rekao je Saša Tanackov, član Gradskog veća za privredu i investicije.

– Podneli smo tri projekta za program prekogranične saradnje Srbija-Rumunija. Ukoliko nam budu odobreni, ozbiljno će uticati na naš turistički potencijal. U pitanju su rekonstrukcija parka Blandaš, dovođenje tekuće vode iz sistema DTD do Starog jezera i park skulptura u kasarni, u okviru Muzeja „Tera“. Već imamo značajne domaće i partnere sa univerziteta u Rumuniji. I dalje imamo potrebu za investitorima iz komercijalnog sektora – za izgradnju hotela, spa i velnes sadržaja u okviru postojećeg kompleksa bazena.

igralište

Novo mesto za igru, zabavu i druženje mališana „niklo” je u trećem rejonu- na uglu ilica Partizanske i Sinđelićeve. Novo igralište je lepo uređeno, sa zanimljivim multifunkcionalnim spravama, ima dve klupe za sedenje, kantu za otpatke i ograđeno je.

Kada smo saznali od sugrađana koji žive u ovom delu Kikinde, izgradnju igrališta zatražili su od Grada, a zahtev ozvaničili i peticijom, smatrajući da je ovakav sadržaj nedostajao mališanima u trećem rejonu.

Razloga za zadovoljstvo sada svakako imaju, jer su gradski čelnici uvažili njihov zahtev. Preostaje apel da se igralište sačuva, kako bi brojne generacije dece mogle da uživaju na omiljenom mestu za druženje u kraju.

Naš fotoreporter zabeležio je novine i u Mikronaselju gde je postojeće igralište kod vrtića „Miki” obogaćeno novim spravama. Omiljena je i hit među decom, saznajemo od njih, trambolina.

 

Muzička 1

U Osnovnoj muzičkoj školi „Slobodan Malbaški“ danas je održan prvi promotivni koncert za osnovce. Ovo je redovna godišnja aktivnost Škole kako bi se najmlađi đaci upoznali sa instrumentima i nastavom u muzičkom obrazovanju.

– Da bismo deci olakšali izbor instrumenta, u saradnji sa osnovnim školama, od sredine marta održavamo promotivne koncerte. Koncertima prisustvuju đaci prvog i drugog razreda jer se Muzička najčešće upisuje u trećem razredu osnovne škole – kaže direktorica, Margita Detari.

Danas su koncertu prisustvovali učenici Škole „Đura Jakšić“. Kroz priču i muziku upoznali su se sa instrumentima i nastavnicima i stekli sliku o tome kako izgleda muzičko obrazovanje.

U ime lokalne samouprave, koncertu je prisustvovao predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Muzika pomaže rastu i razvoju mladih. Lokalna samouprava podržava rad Muzičke škole, smatramo je veoma važnom ustanovom za naš grad. Prošle godine obezbedili smo instrumente, nameštaj i pultove za note, u vrednosti od oko 600 hiljada dinara. Za sledeću godinu planirana su ulaganja u gromobrane i ogradu oko Škole. Na njihov predlog, podržali smo otvaranje odseka za saksofon od naredne školske godine i drago nam je da će jedan od predavača biti upravo bivša učenica ove škole – rekao je Bogdan.

Osnovnu Muzičku školu trenutno pohađa 310 učenika na osam odseka: klavir, harmonika, flauta, klarinet, violina, tambura, gitara i solo pevanje. Prijavljivanje đaka je u aprilu, a prijemni ispiti održavaju se u maju i junu. Školovanje je besplatno.

penzioneri3

Prijava za penzionerske kartice na sajtu Fonda PIO počinje u ponoć. Od 15. marta penzioneri mogu da podnesu zahtev elektronski ili u filijali Fonda, gde će im zaposleni pomoći da popune elektronski zahtev.

Za prijavu je potrebna samo lična karta, a čitava procedura traje do dva minuta. Kartice će se izdavati sukcesivno, kako budu izrađivane, i do 1. oktobra svi korisnici penzija koji se prijave imaće svoje kartice.

Kartice će se preuzimati na šalterima Fonda PIO. Fond će obavestiti penzionere telefonom ili mejlom, u zavisnosti od toga za šta se korisnik bude odlučio prilikom prijave, kada njihove penzionerske kartice budu u filijali, objasnio je ministar finansija, Siniša Mali.

Istovremeno, on je pozvao društveno odgovorne kompanije da se uključe u akciju. Privredni subjekti treba da popune kontakt-formu sa osnovnim podacima, koju će od 15. marta moći da pronađu na sajtu Fonda PIO, kako bi blagovremeno bili pripremljeni sporazumi o saradnji.

Svako ko se prijavi za karticu imaće popuste u raznim trgovinskim lancima i prodavnicama, restoranima, salonima, muzejima, pozorištima, rekao je Mali.

Link za prijavljivanje za penzionersku karticu je zpk.trezor.gov.rs.