Најновије

grad kikinda

Javni poziv za ostvarivanje prava na subvenciju-  energetskog vaučera za socijalno ugrožena domaćinstva koji je raspisan 9. marta otvoren je do četvrtka 23. marta. Socijalno ugrožena domaćinstva na teritoriji Grada Kikinde u prilici su da ostvare pravo na energetske vaučere za plaćanje dela potrošnje energenata- struje, prirodnog gasa ili daljinskog grejanja.

Vrednost energetskog vaučera je 10.000 dinara. Grad će sredstva prenositi isključivo snabdevačima energenata.

Zahtev se podnosi na propisanom obrascu koji se nalazi na internet stranici grada, a može se dobiti i u uslužnom centru Gradske uprave. U tekstu javnog poziva na sajtu Grada naveden je spisak potrebne dokumentacije.

Za pregled i ocenjivanje prijava nadležna je Komisija koja će, na osnovu bodovanja podnetih zahteva u skladu sa kriterijumima određenim pravilnikom, sačiniti rang listu korisnika energetskih vaučera.

Za ovu meru lokalna samouprava opredelila je 10 miliona dinara.

general Stupar 3

Do isteka roka za prijem u specijalne jedinice Vojske Srbije ostalo je desetak dana. Konkurse za prijem novih profesionalnih vojnika otvorili su, na Sretenje, Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije, na osnovu odluke vrhovnog komandanta i predsednika Republike, Aleksandra Vučića.

U prvom krugu primaju se prijave za 72. brigadu za specijalne operacije u Pančevu, za 63. padobransku brigadu u Nišu i za Odred vojne policije specijalne namene „Kobre“ u Beogradu.

O konkursima za specijalne jedinice, uslovima za kandidate, obukama, ali i o aktuelnoj bezbednosnoj situaciji, za „Kikindski portal“ govorio je general-major u penziji Milorad Stupar, koji je uključen u aktivnosti prijema novih profesionalnih vojnika. General Stupar je osnivač i komandant 72. brigade za specijalne operacije, oficir koji je komandovao svim jedinicama u kopnenoj vojsci.

„Kikindski portal“: Zašto su raspisani konkursi za specijalne jedinice?

General Stupar: Državni i vojni vrh Srbije su, posle procene operativnih i funkcionalnih sposobnosti Vojske Srbije, na osnovu dostignutog nivoa borbene moći, izdali zadatke radi njenog unapređivanja. Ovo je učinjeno u skladu sa promenama vojnopolitičkog i geopolitičkog okruženja Srbije i iskustvima iz ratova u Siriji i Ukrajini. Predsednik države saopštio je tri ključna zadatka: modernizacija Vojske, dalje ulaganje države u namensku, vojnu industriju, i popuna oružanih snaga VS sa elitom nad elitama – specijalnim jedinicama. Upravo iskustva iz Ukrajine ukazala su na značaj specijalnih snaga. Uočene su promene na bojištima 21. veka, ljudski faktor je postao osnova oružane borbe.

„Kikindski“: Zašto je bilo potrebno raspisivanje konkursa? Specijalci su se ranije regrutovali iz redovnog sastava Vojske.

General Stupar: Od kada je, 2011. godine, ukinuto obavezno služenje vojnog roka, odziv za dobrovoljno služenje je na niskom niovu. Iako se, u poslednje tri, četiri godine malo povećao broj dobrovoljaca, to još uvek ne zadovoljava potrebe Vojske radi njenog podmlađivanja. Prvi put specijalne jedinice se popunjavaju ljudima koji nisu služili vojsku jer nemamo dovoljno izbora iz naše postojeće strukture.

„Kikindski“: Da li je u pitanju popuna ili i jačanje specijalnih snaga?

General Stupar: Sada imamo 1.860 formacijskih mesta u tri bataljona. Zadatak je da se, do kraja 2024. godine, u specijalnim jedinicama poveća broj ljudi i da bude do pet hiljada pripadnika. Ovaj, prvi konkurs, raspisan je za prvi nivo, za sam vrh specijalaca: za 72. specijalnu brigadu, 63. padobransku i za Kobre. Za četiri meseca biće otvoren konkurs za drugi nivo, za specijalne jedinice kopnene vojske, a za osam meseci i za izviđačke jedinice, koje su treći nivo specijalnih jedinica. Dakle, popunjavamo jedinice i povećavamo broj pripadnika.

„Kikindski“:  U jednoj izjavi konstatovali ste da su se „usložili izazovi i pretnje“.

General Stupar: Naša država je u veoma složenoj geopolitičkoj situaciji. Čitav svet je u promenama, dolazi do razdvajanja na kolektivni Zapad i na druge zemlje. Mi sve probleme želimo da rešimo mirnim putem. Moramo da imamo jaku privredu, moćnu vojsku i nacionalno jedinstvo po pitanju opstanka naroda i države, kako bismo u diplomatiji mogli da se izborimo za svoje ciljeve – da izbegnemo sukobe po svaku cenu, da izbegnemo opredeljenja. Neka se „veliki“ tuku, mi treba da gledamo svoj interes. Takođe, imamo i rak-ranu, otvoreni separatizam na Kosovu i Metohiji, ali i naznake oružane pobune na jugu Srbije, u Raškoj oblasti i na još nekim mestima. Imamo i pojavu terorizma, migrantsku krizu i organizovani kriminal. Vojska pomaže jedinicama MUP-a, a spremna je i za prirodne i ekološke katastrofe. Naša vojska jača od 2012. Država je i sada odvojila sredstva da osnaži i modernizuje Vojsku, u skladu sa savremenim uslovima. Da bismo imali mir, moramo se spremati za rat, ali je suština odvraćanja od agresije.

„Kikindski“: Kakav će biti proces selekcije za specijalne jedinice?

General Stupar: Pre svega će kandidati morati da završe osnovnu obuku koja traje 23 dana, i to je prva eliminacija. Oni koji je budu uspešno završili, započeće selektivnu obuku u trajanju od četiri meseca, osim za 72. brigadu, u kojoj su to 72 dana. Tokom selektivne obuke, sa svakim kandidatom se određuje formacijsko mesto, u skladu s potrebama brigade i njegovim sklonostima. Za neke pozicije dovoljna je i osnovna škola, ali se za većinu mesta zahteva srednje obrazovanje. Neophodno je da kandidat bude zdravstveno sposoban, što utvrđuje Vojno-medicinski centar. Zatim se radi psihološki test. Vojsci ne trebaju avanturisti, niti ljudi skloni devijantnim ponašanjima i kriminalnim radnjama jer je deo znanja koje kandidati dobijaju opasan za javni red u državi. Pre selektivne obuke proveravaju se „ulazni elementi“. Važno nam je da kandidat pomera granice u obuci, da postiže napredak u fizičkoj spremi i u znanju, da ne ostaje na istom nivou, ma koliko prethodno bio pripremljen, jer smatramo da je to pokazatelj motivacije. U toku obučavanja kandidati imaju smeštaj, hranu i primanja kao „dobrovoljci“, što je oko 38 hiljada dinara. Obuka je podeljena po segmentima, stalno se vrše procene i eliminacije. Moguće je da nekog eliminišemo zbog nemogućnosti da ispuni zadatke, ali i zato što procenimo da mu taj posao ugrožava zdravlje. Nama je čovek na prvom mestu.

„Kikindski“: Kakve su mogućnosti i uslovi za radno angažovanje u Vojsci?

General Stupar: Prvi ugovor se potpisuje na šest meseci, tada se biraju ljudi za određene dužnosti. Ukoliko zadovolje potrebe Vojske, naredna tri ugovora su na po tri godine. Ali tu se ne završava obuka, jer pripadnici VS pohađaju različite obuke i kurseve – za instruktore, aktivne starešine. Imaju veliki prostor za napredovanje, da ostanu u Vojsci do penzije. Oni koji se vrate civilnom životu, mogu da otvore firme za obezbeđenje, da se angažuju u sportskim organizacijama, takođe imaju prednost u zapošljavanju u javnim preduzećima. Osnovna plata specijalca je oko 200 hiljada, bez dodataka. U želji da motivišemo ljude, predsednik Vučić je odredio da plata bude znatno veća nego za ostale pripadnike Vojske, kako bi se formirala elita nad elitom.

„Kikindski“: Kakav je odziv do sada?

General Stupar: Odziv je već iznad naših očekivanja. Ipak, mislim da dosta kandidata neće uspeti da završi sve obuke. Nekima od onih koji ne budu sposobni za specijalne jedinice, a opredeljeni su da budu vojnici, mi ćemo  ponuditi ugovore za klasičnu vojsku. Mogu da budu vozači borbenih vozila, poslužioci u artiljeriji i za rukovanje dronovima. Mi brinemo o ljudima koji žele da budu vojnici i imamo više mogućnosti da im ponudimo. Važno je da su opredeljeni da brane svoju zemlju.

Novina – aktivna rezerva

Uz sve najavljene aktivnosti, Vojska će imati i aktivnu rezervu.

– To znači da možete da budete zaposleni bilo gde, ali pripadate jedinici. Niste u kasarni, nego vas pozivaju po potrebi, kada nedostaju ljudi, jer ste obučeni. Aktivna rezerva je plaćena, nadoknada se prima redovno, svakog meseca. Mislim da je to budućnost vojske – kaže general Stupar.

Prijavljivanje

Tri aktivna konkursa za prijem u neku od elitnih jedinica naše vojske traju do 31. marta. Mogu da se prijave mladići i devojke, državljani Republike Srbije, do 30 godina starosti. Tekstovi konkursa dostupni su na sajtovima Ministarstva odbrane i Vojske Srbije: www.mod.gov.rs i www.vs.rs.

knjiga

Žiri za nagradu „Dušan Vasiljev” koju Grad Kikinda tradicionalno dodeljuje za najbolju knjigu na srpskom jeziku doneo je odluku o naslovima koji su ušli u širi izbor.

Na konkurs je pristiglo ukupno 124 naslova. Žiri je izabrao 19 naslova za širi izbor dok će 22. marta objaviti i uži izbor od tri naslova, kako bi na kraju proglasio najbolju knjigu objavljenu u 2022. godini.

Tročlani žiri čine: Radovan Vlahović, predsednik, dr Zoran Đerić, potpredsednik, i Đorđe Pisarev, član.

U širi izbor ušli su sledeći naslovi:

Ana Marija Grbić: Mrtvi na dodir (Geopoetika)

Biljana Milovanović Živak: Ti, međutim (KOV)

Bojan Vasić: Vlastelinstva (Treći trg/Srebrno drvo)

Vladimir Kecmanović, Kad đavoli polete (Laguna)

Vladimir Kopicl, Paklena putarina (Laguna)

Vladimir Petrović: Kako postajemo ono što smo postali (Akademska knjiga)

Gojko Božović: Biografije i ožiljci (KOV)

Goran Marković: Doktor D. (Laguna)

Goran Petrović, Ikonostas (Laguna)

Goran Petrović, Papir (Laguna)

Dejan Simonović: Sotona u soliteru (Oksimoron)

Dragica Stojanović: Gluvonema (Gradska narodna biblioteka „Žarko Zrenjanin“)

Mirjana Novaković: Mir i mir (Laguna)

Saša Radojčić: Dečak sa Fanara (Agora)

Selimir Radulović: U carstvu vetrova aramejskih (Laguna)

Slobodan Ristović: Žižljevina (Svesrpski otadžbinski sabor)

Snežana Nikolić: O čemu šumovi prenose različite istine (Agora)

Sunčica Denić, Pisma Tuliju (KOV)

Teodor Lorenčić: U tišinama ljubavi (Službeni glasnik)

336493144_729035498699588_6290694580842857361_n

Sadnjom stabala u dvorištu svog vrtića, deca iz „Kolibrija“ pozdravila su dolazak proleća. Dvorište i obližnji parkić oplemenjeni su sa dvadesetak novih stabala crvenolisne šljive, kuglenog bagrema i kuglene katalpe.

U sadnji su učestvovali predškolci koji nova saznanja o ekologiji stiču u okviru akcije „Učimo kako i zašto sadimo”. Pridružio im se i gradonačelnik Nikola Lukač sa Bogdanom Tasovcem, sekretarom Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine u cilju edukacije najmlađih, uspešno sarađuje sa vrtićima i školama, napominje sekretarka ovog Sekretarijata Miroslava Narančić.

-Deca uče kako i zašto je važno saditi drveće. Pohvalila bih eko tim Predškolske ustanove, ovo je samo jedna od aktivnosti. Radimo na različitim vidovima edukacije o životnoj sredini. Naredne nedelje imaće aktivnosti koje se tiču upravljanja otpadom, napravićemo jedan veliki cvet od čepova-najavila je Narančić.

Pored sadnje, deca su, u znak pozdrava proleću, odigrala kolo.

.-Vrtić „Kolibri“ je deo velikog eko tima naše ustanove. Imamo mnoštvo akcija koje se održavaju tokom cele školske godine. Konkurišemo kod  pokrajine za projekat „Za čistije i zelenije škole“ tako da su se sve ove aktivnosti u cilju toga da pokažemo koliko napredujemo u preškolstvu i koliko naša deca znaju o očuvanju prirode i okoline- kaže Aleksandra Ludajić, glavni vaspitač vrtića „Kolibri“.

4 (1)

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave granične policije i Policijske uprave Kikinda, u saradnji sa Upravom carina, uhapsili su I. S. (1972) i N. S. (1973) zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo nedozvoljena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga.

Policija je na Graničnom prelazu Horgoš, pregledom automobila marke „volvo“ u kojem su se nalazili osumnjičeni, u fabričkim šupljinama vozila pronašla više od 161.000 tableta sa liste psihoaktivnih supstanci.

Osumnjičenima je određeno zadržavanje do 48 časova i oni će, uz krivičnu prijavu, biti privedeni Višem javnom tužilaštvu u Subotici, saopštila je Policijska uprava Kikinda.

Proleće

Proleće će, ove godine, početi u ponedeljak, 20. marta, tačno u 22 sata i 24 minuta, saopšteno je iz Astronomskog društva „Ruđer Bošković“.

U isto vreme, za stanovnike na južnoj Zemljinoj polulopti, počeće jesen.

Na dan početka proleća, Sunce će izaći u 5:42, a zaći će u 17:50. Obdanica će trajati 12 sati i osam minuta.

Na dan prolećne ravnodnevice, obdanica i noć nisu jednake dužine jer Zemljina atmosfera prividno uzdiže Sunce iznad horizonta, navodi se u saopštenju.

ritam evrope (2)

Ena Gogić, Ena Šošić, Milana Rajkov i Iva Plemić predstavljaće Kikindu na ovogodišnjem muzičkom takmičenju „Srbija u ritmu Evrope“, odlučio je žiri posle audicije koja je organizovana danas u Kulturnom centru. Odabrane učesnice prethodno će imati priliku da svoj nastup usavrše tokom višemesečnih priprema.

-Prošlogodišnje takmičenje je bilo prelepo iskustvo i divno druženje, zato sam se prijavila i ove godine jer je ovo neponovljiv osećaj. Svima bih preporučila da se prijave- poručila je Ena Gogić, čije je pevačko umeće već ovenčano brojnim nagradama.

Prošle godine, Enin nastup na ovom muzičkom takmičenju, stručni žiri ocenio je maksimalnim brojem poena, dok je sabiranjem svih glasova, zauzela šesto mesto.

Na ovogodišnjem takmičenju učestvovaće 25 gradova i opština iz Srbije. Televizijsko takmičenje i ove godine biće emitovano na Prvoj televiziji, a domaćin je Zrenjanin, najavio je direktor programa „Srbija u ritmu Evrope“ Igor Karadarević.

-Svake godine ponudimo neku novinu. Imaćemo prvo internacionalno finale, nekoliko zemalja koje će se takmičiti u festivalskom delu. Novitet je da će produkcijska ekipa grupe „Hurikejn“  voditi računa o deci. Nemanja Antonić će sa svojom ekipom biti angažovan i dati maksimum. Oni su bili najbolji izbor, ljudi koji su napravili hitove „Loko, loko“, „Hasta la vista“ i bili na Evroviziji. Predstavnica Kikinde je prošle godine bila savršena, malo je falilo do pobede – izjavio je Karadarević i dodao da će i Severna Makedonija, kao četvrta zemlja u regionu, dobiti ovaj festival.

-Grad je, kao i Kulturni centar podržao učešće mladih Kikinđana na ovom muzičkom takmičenju i ove godine. Želimo da se uspešna saradnja nastavi, jer ovo je promocija mladih, njihovog talenta i umeća kao i grada. Želimo da danas pobedi učesnik koji se najbolje pokaže i, zašto da ne, donese pobedu Kikindi- rekao je uoči početka audicije Mladen Bogdan, predsednik Skupštine grada.

Ovo muzičko takmičenje okuplja decu i omladinu uzrasta od 14 do 21 godine koja pored svog grada ili opštine predstavljaju i pevaju na jeziku jedne od zemalja Evrope, Izraela ili Australije.

Grad pobednik kao nagradu dobija sledeće godine televizijski prenos iz svog grada kao i promociju na nacionalnoj televiziji, a pobednici nagradno putovanje u zemlju koju su predstavljali.

 

 

 

Igralište 8

Na zahtev građana, Gradska uprava postavila je dečije igralište na uglu ulica Partizanske i Stevana Sinđelića. Otvaranju je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač, kao i žitelji i deca ovog dela grada.

 

Peticiju je pokrenuo i potpise prikupio Dušan Santrač iz Radničke ulice, otac troje dece.

– Ovaj deo grada ima najviše dece i došli smo na ideju da napišemo peticiju kako bismo dobili igralište u blizini. Ceo kraj je potpisao peticiju. Veoma smo zahvalni lokalnoj samoupravi što nam je izašla u susret. Deca iz ovog dela grada sada imaju svoje igralište – kaže Santrač.

Gradonačelnik Lukač kaže da je zadovoljan i ponosan što može da izađe u susret potrebama građanima.

– U Kikindi ima sve više dece i roditelji žele bolje uslove za njih. Mi odgovaramo na njihove zahteve i želje i uspevamo da obradujemo mališane. Planiramo da dodamo još sprava i uredimo zemljanu površinu. Trudimo se da, i na ovaj način, motivišemo mlade da ostanu u svom mestu i da se vraćaju u njega, da se rađa što više dece – rekao je Lukač.

On je dodao da su za ovu godinu planirani izgradnja još nekoliko igrališta,  rekonstrukcija dvorišta Ekonomsko-trgovinske škole i Gimnazije, kao i terena u Mikronaselju. Cilj je da se u svakom selu obezbede sadržaje za najmlađe, istakao je Lukač.

Dečije igralište ima nove sprave, meku podlogu i klupe za roditelje i bake i deke koji će dolaziti sa mališanima.

Pace Berar ima tri unuke. U Kikindi živi više od 30 godina.

– Sigurna sam da se ovde nikada nije ovoliko gradilo. Igralište je rađeno po evropskim standardima. Veoma smo zahvalni.

U izgradnju igrališta i nabavku i postavljanje opreme Grad Kikinda je uložio  tri miliona dinara.

Gradonačelnika dočekao mali Vuk Zarić

Dolazak Nikole Lukača nije mogao da dočeka mali Vuk Zarić. Njemu i njegovoj porodici su, krajem prošle godine, Grad i Fondacija “Humana srca” rekonstruisali i kompletno opremili kuću u Partizanskoj ulici. Vuk je danas sa roditeljima došao na novo igralište u komšiluku i da pozdravi gradonačelnika.

Sadnja MN 1

Treća akcija pod nazivom „Zasadi drvo“, koju organizuju Gradska uprava i „DM“ drogerija uz podršku rasadnika „Dorijat“, održana je danas kod škole i vrtića u Mikronaselju.

– Ozbiljno radimo na pošumljavanju naše sredine i ponosan sam na ovu akciju – rekao je gradonačelnik Nikola Lukač. – Ove sezone Gradska uprava zasadiće oko 18 hiljada stabala. Trudimo se da i decu motivišemo i uključimo u ove aktivnosti, da ih edukujemo da sadnjom oplemenjuju svoj životni prostor.

Sekretarijat za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj Grada kontinuirano sprovodi pošumljavanje Kikinde i okolnih mesta, podsetila je sekretarka, Miroslava Narančić.

– Najveći broj sugrađana je tražio da se pošumi baš ovaj deo Kikinde. Prvi put ovde sadimo kuglasti bagrem, forzicije, smrču, bor, crvenolisnu šljivu, lipu i šarenolisni javor, ukupno 60 stabala.

U oplemenjivanju prostora kod škole i vrtića pomagali su i učenici Osnovne škole „Žarko Zrenjanin“.

Učiteljica Mirjana Gurzulov dovela je svoje odeljenje, 3-2.

– Dali smo novi život prirodi. Na ovaj način učimo da je volimo i čuvamo, budimo ekološku svest kod dece – rekla je učiteljica Mirjana.

Mina Sablić kaže da je naučila da je priroda mnogo važna i da moramo da čuvamo drveće.

– Drveće ne sme da se kida i mora da se zaliva – rekla nam je Zoja Rodić.

Aleksej Lazić je objasnio zašto je drveće korisno.

– Zbog drveća imamo kiseonik i zato je ono veoma važno. Bez njega ne bismo mogli da dišemo – zaključio je Aleksej.

Deca su obećala da će svakog dana obilaziti svoje drveće i sigurna su, kažu, da će zapamtiti svako stablo koje su zasadili.

prijem pu

Predškolska ustanova „Dragoljub Udicki” na Međunarodnom sajmu obrazovanja „Putokazi” u Novom Sadu osvojila je četiri vredna priznanja. Tri zlatne medalje dobili su za: rad u jaslicama, realizaciju programa „Godine uzleta” i izvođenje dramskih predstava, a nagrađeni su i velikom poveljom za celokupan rad.

Kristina Drljić, v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“, istakla je, na prijemu upriličenom u kabinetu gradonačelnika Nikole Lukača, da su svi zaposleni zajednički zaslužni za ovaj veliki uspeh.

-To je velika čast za našu ustanovu, grad i sve zaposlene. Za priznanja su zaslužne i koleginice koje su u penziji. Prvi put u istoriji, predškolska ustanova je  dobila toliko prestižnih nagrada. Prošle i pretprošle godine smo dobili srebrne medalje. Jedna smo od retkih ustanova koja priprema dramske predstave, za to je potreban veliki rad i trud, vaspitači ih spremaju posle radnog vremena. Kao vaspitač sam bila deo tog divnog tima. Nakon što smo Ministarstvu prosvete predstavili šta je to što radimo, dobili smo od njih preporuku za izvođenje predstava, što je potvrda da su naš rad i zalaganje prepoznati- navodi v.d. direktorica PU „Dragoljub Udicki“.

 

Povodom zlatne medalje za predškolski program „Godine uzleta“, Robert Vunjak, pedagog, ukazao je da svi zaposleni od jeseni 2020. godine prolaze stručne obuke i da je vrtić „Miki“ bio jezgro i spiritus movens svih promena.

-Sve zadatke smo sa uspehom realizovali. Dobro osmišljenom akcijom i zajedničkom strategijom planiranja uvođenja novih osnova programa, program je proširen na svih 18 objekata i sve 74 vaspitno-obrazovne grupe. Rezultati koje smo postigli vrlo brzo su bili prepoznati od resornog ministarstva, kao i pokrajinskog sekretarijata i školske uprave, kao i od strane ljudi koji vode ovaj grad i žive u njemu. Na terenu smo postali i uzor drugim predškolskim ustanovama uče od nas –ukazao je Vunjak.

Srdačne čestitke na uspehu predškolskoj ustanovi uputili su gradonačelnik Nikola Lukač i članica Gradskog veća zadužena za obrazovanje i kulturu Valentina Mickovski.

-Priznanja pokazuju kvalitetan rad, marljivost i upornost zaposlenih, da vredno rade i dostojno reprezentuju grad i uz podršku grada imaju kompletne rezultate kao i svakodnevno unapređenje kvaliteta rada. Uspeh nije slučajan,  to je tradicija predškolskog obrazovanja u Kikindi koja je prepoznata u regionu- istakao je Lukač.

Kikindska predškolska ustanova ima oko 300 zaposlenih, a pohađa je više od 1.500 mališana.

Za podršku prvih koraka u jaslicama

– Prva vrata koja se otvaraju za mališane su vrata predškolske ustanove. U jaslicama je izuzetno lepo, ali trenutak kada roditelji 1. septembra ostavljaju svoje najmlađe i najmilije, taj trenutak razdvajanja nije uopšte lak. Tu su suze radosnice, ali i suze straha i tuge. Naš važan zadatak je da brinemo o mališanima jer smo ih potrebni. Vaspitači tu igraju ključnu ulogu i najvažnija su podrška- rekla je Kristina Drljić.