Најновије

frizeraj 1

Mladi dolaze i vraćaju se u Kikindu, mnogi i da bi ovde započeli samostalan posao.

Milica Nešković je svog supruga Vasu, Kikinđanina, upoznala u rodnoj Subotici, u koju je on stigao pre desetak godina u potrazi za poslom.

Danas je Milica u našem gradu otvorila Muški frizerski salon „The Gentleman M“.

– Muž je dobio ponudu za posao u Kikindi i rešila sam i ja da dođem kao podrška i da počnem da radim samostalno. Devet godina radim kao muški frizer i sada prvi put otvaram sopstveni salon – kaže Milica. – Apelujem na mlade da započnu svoj posao, posebno ako imaju zanat u rukama. Ima posla za sve i gde god da se ode, treba se samo osmeliti.

Ovaj mladi bračni par će, sa sinom Bogdanom, svoju budućnost nastaviti da gradi u našem gradu. Milica će, za sada, raditi sama, a u planu joj je i da zaposli kolege i da proširi posao.

Podršku porodici Nešković danas su pružili i gradonačelnik, Nikola Lukač, i član Gradskog veća, Saša Tanackov.

– Ovo nije jedinstven slučaj povratka mladih i porodica sa malom decom, opredeljenih da ovde kreiraju novu budućnost. To je i potvrda meni i mojim saradnicima da radimo dobre stvari, i dodatni impuls da pomažemo mladima, da obezbeđujemo uslove kako bi oni mogu da se vrate. U našem gradu zajednički kreiramo lepši, bolji i bezbedniji život. Radimo na tome da bude više posla i da nas bude još više, da od Kikinde napravimo još bolje mesto za život i rad – rekao je Lukač.

Vasa, Milica i Bogdan izabrali su Kikindu kao lepše mesto za život i podizanje porodice.

Novi, savremeno uređeni frizerski salon sa novom, kreativnom energijom, nalazi se u Ulici Dimitrija Tucovića 2.

 

katarina i nenad

Vest o strašnoj tragediji koja je zadesila mladi bračni par potresla je Zrenjanin i Rusko Selo. Beživotna tela Katarine J. (23) iz Ruskog Sela i Nenad B. (25) iz Zrenjanina pronađena su u četvrtak uveče u u dvorišnom stanu u Zrenjaninu. Mladi par je prošle godine počeo da živi zajedno, a Katarina J. je bila u četvrtom mesecu trudnoće.

Sumnja se da su se ugušili od gasa koji je cureo iz gasne peći pre skoro nedelju dana. Da li je ova pretpostavka istinita pokazaće istraga, nakon što su tela nesrećnih mladića i devojke poslata na obdukciju.

Katarina J. je odrasla u hraniteljskoj porodici u Ruskom Selu gde je živela do punoletstva. Sa Nenadom se upoznala u srednjoj školi u Zrenjaninu koju su oboje pohađali.

– Katarina je kod nas bila od treće godine života. Brinuli smo o njoj 15 godina. Od kada se udala, nismo bili u kontaktu. Nenad i ona su se upoznali u srednjoj školi „9.maj“ u Zrenjaninu, koju su oboje završili. Ona je završila za šnajderskog tehničara, a on za auto-limara- rekla je hraniteljka koja je odgojila Katarinu J.

-Prevelika tuga. Ceo život patnja i taman kad je trebalo nešto lepo da se dogodi, desilo se najgore. Bila je dobro dete- kaže jedna meštanka Ruskog Sela.

Stravičnu scenu zatekla je vlasnica stana u koji se nesrećni par nedavno uselio. Stan se prodaje, pa su je kontaktirali iz agencije za nekretnine. Iz stana se, međutim, niko nije javljao, iako je ključ bio sa unutrašnje strane. Komšije su tvrdile da, od kada se uselio mladi par, nisu ih ni čuli niti videli. Nisu primetili čak ni upaljeno svetlo u stanu.

– Komšije su mi rekle da je zid kod komšije na koji je naslonjena peć iz mog stana skroz vreo. Pozvali smo policiju i oni su nam rekli da razvalimo vrata ako je to moj stan. Užasnu scenu smo zatekli, dvoje mladih bez znakova života i gasna peć na najjačoj snazi tako da je napuklo staklo na njoj – ispričala je potresena gazdarica.

Beživotna tela mladog para pronađena su na ćebetu na sred sobe. Kauča unutra nije ni bilo. Nakon što su otpočeli zajednički život, sa detetom na putu, mladi par planirao je da se skući.

Nenad B. je pre tri godine ostao bez oca. Imao je majku, brata i mlađu sestru.

 

 

 

Milenko-Jovanov

Kikinđanin Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Skupštini Srbije, najaktivniji je poslanik u sadašnjem sazivu parlamenta.

Jovanov se čak 314 puta javio za reč u Skupštini Srbije. Najčešće su u pitanju bile replike (205), zatim govori o aktima (54), amandmanima (43), a najmanje je pričao o poslovniku, 12 puta, pokazuju podaci sajta Otvoreni parlament.

Posle njega, kada su u pitanju najpričljiviji poslanici, sledi nekoliko opozicionih političara sa 100 i više obraćanja. Sledeći najaktivniji poslanik vladajuće koalicije je Marijan Rističević koji je 74 puta govorio,

U aktuelnom sazivu Narodne skupštine Srbije nalaze se predstavnici 11 izbornih lista, a poslanike ima 31 stranka i pokret. Od njih je 70 odsto narodnih poslanika koji pripadaju vladajućoj većini, 55 odsto poslanika je prvi put u poslaničkim klupama, a 35 odsto je žena.

(Blic)

Saša Čolak 2

Na početku smo perioda cvetanja voća, pa su Uprava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede i Savez pčelarskih organizacija Srbije zajednički apelovali na poljoprivredne proizvođače, korisnike sredstava za zaštitu bilja i pčelare, kako bi se smanjio rizik od trovanja pčela.

„Nepravilna upotreba sredstava za zaštitu bilja, pored opasnosti da dovede do trovanja pčela, utiče i na oprašivanje: usled lošeg oprašivanja, ne samo da opada prinos, već se i smanjuje kvalitet plodova, pa je i manje plodova prve klase u rodu”, navodi se u apelu.

Potpisnici podsećaju da Zakon potpuno zabranjuje primenu pesticida otrovnih za pčele u toku cvetanja, u bilo kom delu dana, tako da se pesticidi koji su otrovni za pčele ne smeju primenjivati ni uveče, ni rano ujutru.

Uprava i Savez pčelarskih organizacija apeluju na poljoprivredne proizvođače, da, čak i kada primenjuju sredstva za zaštitu bilja koja su otrovna za pčele kod kulture koja nije u cvetu, prvo suzbiju korove u voćnjacima jer, kako navode, korovi koji su u fazi cvetanja mogu da budu posećeni od strane pčela.

Posebno skreću pažnju poljoprivrednim proizvođačima da je, prilikom tretiranja uljane repice i soje insekticidima, zabranjeno primenjivati one koji su otrovni za pčele u toku cvetanja.

Problem je i tretiranje komaraca iz vazduha, upozoravaju, jer se često poklapa sa cvetanjem lipe i drugih medonosnih biljaka koje pčele intenzivno posećuju.

O tome zašto su apeli neophodni i kako se pčelari „nose“ sa ovim problemom, za naš portal govori Saša Čolak, predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, dugogodišnji predsednik Udruženja pčelara Vojvodine. Čolak se pčelarstvom bavi 37 godina.

– Problem je u tome što se ne kontroliše sprovođenje propisa prilikom tretiranja poljoprivrednih kultura insekticidima – kaže Čolak. – Ranije pesticidi nisu bili, u toj meri, otrovni za pčele, niti je bilo toliko poljoprivredne proizvodnje na velikim površinama, pa je i trovanje pčela bio sporadična pojava i događala se na mikrolokacijama.

Čolak je podsetio na dva velika incidenta na području Kikinde – prvi koji se dogodio 2015. godine, kada je 3.509 košnica izgubilo sve izletnice zbog trovanja, ali su pčelinje zajednice ipak nekako preživele; drugi se dogodio 2019, kada je, kako kaže, bilo stravično trovanje. Tada je potpuno uništeno 1.668 košnica otrovom „fipronil“ koji je, u tom trenutku, bio sedam godina zabranjen za upotrebu na poljoprivrednim kulturama u Srbiji. Sve je prijavljeno Policiji, ali počinioci nikada nisu pronađeni.

– Sa pozicije člana Grupacije za pčelarstvo Privredne komore Vojvodine, još pre nekoliko godina podneo sam zahtev za izmenu Krivičnog zakonika Srbije – da to ne bude samo krivično delo, nego i da se procesuira po službenoj dužnosti. Pčelari ne mogu i ne treba pojedinačno da se bore sa advokatima velikih korporacija. Ove godine predlog je obnovljen i sada je potrebno da lobiramo da se zakon izmeni – kaže Čolak.

Da se problem mora rešavati sistemski jasno je jer, kako kaže Čolak, pčelari svake sezone, od marta do kraja avgusta, brinu da li će pčele zateći žive.

GOSNS donacija Gimnazija

Povodom obeležavanja 165 godina postojanja Gimnazije „Dušan Vasiljev“, danas je ovoj školi stigao vredan poklon. Gradski odbor Srpske napredne stranke donirao je đacima, za školsku biblioteku 200 knjiga.

Poklon je uručila predsednica GO SNS, Stanislava Hrnjak.

– Veliko mi je zadovoljstvo što smo u prilici da, na ovako veliki jubilej, darujemo Gimnaziju čiji sam i ja bila đak. Gimnazijalci su ovih dana, u različitim programima, predstavili svoje znanje, umeće i posvećenost. Zato nam je važno da im omogućimo da dođu do nekih naslova koji im, možda, do sada, nisu bili dostupni. Uverena sam da će i đaci i profesori opravdati važnost ove obrazovne institucije i njen sveukupni značaj za naš grad – rekla je Stanislava Hrnjak.

Gradski odbor SNS kontinuirano sprovodi akcije poklanjanja knjiga građanima.

– Dogovorili smo se da se naša akcija, u toku ovih prazničnih dana, izmesti sa Trga i da knjige sada poklonimo biblioteci u Gimnaziji. U pitanju su naslovi širokog dijapazona – od beletristike, stručnih, naučnih dela, do knjiga izdatih u Kikindi i onih na stranim jezicima. Takođe smo poklonili kompletna dela Stevana Sremca i Ive Andrića. Uvek mislimo na mlade i želimo da ostanu u Kikindi i da nam se vrate posle školovanja – dodao je Srđan Sivčev, predsednik Saveta za nauku i tehnologiju GO SNS.

Mirjana Dražić, direktorica Gimnazije, zahvalila je na poklonima.

– Ovo je divan poklon za završnicu obeležavanja našeg jubileja. Naši učenici rado koriste školsku biblioteku za pripremu za nastavu, ali i za čitanje iz zadovoljstva.

Stanislava Hrnjak istakla je da akcija poklanjanja knjiga traje već godinama.

– Sugrađani uvek divno reaguju. U vremenu razvoja tehnologije, smatramo da je to veoma važno. Ljudima nudimo različite naslove, svako može da izabere knjigu koju želi i dobija je besplatno. Nikada ne gubimo iz vida da je pisano štivo neophodno. U ovom brzom tempu života sve manje stižemo da čitamo. Zato se iskreno nadam da će to biti motivacija da, ne samo gimnazijalci, nego i ostali naši sugrađani, pročitaju nešto lepo.

Ona je najavila da će kikindski SNS još jednu akciju darivanja knjiga na Gradskom trgu održati već narednih dana.

Dan škole Vasa Stajić 3

Kreativnim radionicama, izložbama i sportskim aktivnostima, učenici i zaposleni u Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ u Mokrinu danas su obeležili značajan jubilej – 65 godina postojanja i rada.

Proslavi su, u ime lokalne samouprave, prisustvovali Valentina Mickovski, članica Gradskog veća za kulturu i obrazovanje i Bogdan Tasovac, sekretar Sekretarijata za javne službe, udruženja građana i verske službe.

– Đaci su odlučili da Dan škole bude obojen kreativnošću i ljubavlju. Pipremili su veoma lepe aktivnosti. Mislim da je saradnja lokalne samouprave i Škole na zavidnom noivou. Mi u Gradu brinemo o deci, smatramo da je ulaganje u obrazovanje i investiranje u školsku infrastrukturu veoma važno, kako bi se poboljšali uslovi za održavanje nastave – rekla je Valentina Mickovski čestitajući Dan škole đacima i svim zaposlenima.

Ona je istakla da je, iz budžeta Grada, ove godine, samo za osnovno obrazovanje idvojeno 220 miliona dinara, što je za 40 miliona  više u odnosu na prošlu godinu.

Proslava jubileja Škole biće nastavljena večeras, priredbom u sali Doma kulture, od 19 sati. Za roditelje, prijatelje i goste, nastupiće đaci, članovi KUD „Mokrin“ i polaznici Osnovne muzičke škole “Slobodan Malbaški”.

Zgrada OŠ „Vasa Stajić“ izgrađena je 1963. godine. Ima 12 učionica, osam kabineta, fiskulturnu salu, kuhinju, trpezariju, biblioteku, informatičku i učionicu sa video-bimom, prostoriju za produženi boravak. Najveća je seoska škola na teritoriji Grada.

predavanje jp

Mnoštvo korisnih informacija o psima kao kućnim ljubimcima, predškolci iz vrtića „Miki” i „Plavi čuperak” saznali su na današnjem predavanju u Kulturnom centru koje je za njih organizovalo Javno preduzeće „Kikinda”. Posebno oduševljenje dece izazvalo je to što su imali priliku da se druže sa dva umiljata psa iz gradskog prihvatilišta.

Veoma je važno da se od malih nogu razgovara na temu odgovornog vlasništva i da mališani čuju poučne savete o ophođenju prema psima, potrebama ljubimaca i obavezama vlasnika, ukazuje Jelena Pantelić iz JP Kikinda.

-Kroz razgovor, druženje i video prezentaciju deca su naučila nešto novo i korisno i upoznala se i igrala sa psima iz gradskog prihvatilišta. U drugom delu radionice pričali smo o tome kako na svet gleda jedan pas, čitajući njegov dnevnik. U ovome nam je pomogla gošća Ljubica Đurković koja je sa psećeg jezika prevela dnevnik njenog ljubimca Kucija.

-Na kraju radionice, zajednički smo naučili i otpevali pesmicu iz „Psećeg dnevnika”, pa je druženje završeno na najlepši i najveseliji način. Verujemo da su ovakve akcije korisne i da su zabavne edukacije važne za uspostavljanje zdravog odnosa prema našim četvoronožnim prijateljima- ističe Jelena Pantelić i dodaje da će JP Kikinda nastaviti da sprovodi ovakve aktivnosti.

Veliko interesovanje mališana izazvala je i knjiga „Pseći dnevnik”.

-Navikli smo na to kako mi gledamo na pse i da im dodeljujemo razne osobine, da procenjujemo šta vole, šta ne vole, da ih šetamo kad mislimo da treba. Pošto ja sa jednim psom živim već 16 godina onda smo nas dvoje počeli da se razumemo i odlučila sam da to pretočim u knjigu, da prezentujem širokim masama šta jedan pas misli. Knjiga je namenjena deci, ali mislim da i odrasli koji žele da imaju ljubimca, dobro bi bilo da je pročitaju kako bi znali šta ih očekuje. Reakcije na knjigu su odlične, pripremamao i drugo izdanje-navodi Ljubica Đurković, autorka „Psećeg dnevnika”.

Javno preduzeće „Kikinda” je pokrenulo akcije u cilju podizanja svesti o značaju odgovornog vlasništva i podsticanja sugrađana da razmisle o udomljavanju kućnog ljubimca kako bi uticali na bolje razumevanje dobrobiti životinja i rešavanje problema napuštenih pasa.

Promocija „Psećeg dnevnika”

Iz Javnog preduzeća Kikinda pozvali su sve zainteresovane, decu i roditelje, ljubitelje pasa i životinja, sadašnje i buduće vlasnike ljubimaca da dođu na promociju zbirke pesama „Pseći dnevnik” Ljubice Đurković.

-Promocija se održati danas u 17 sati u sali Kulturnog centra. Dođite da nastavimo druženje na temu kućnih ljubimaca jer je neophodno što više pričati o njihovom značaju i potrebama, kao i o tome koliko nam ulepšavaju i obogaćuju život- ističe Jelena Pantelić.

Deca vole pse

Filip Mrđa iz vrtića „Plavi čuperak” kaže da mnogo voli životinje.
-Volim pse i mačke, ali nemam ljubimca jer živimo u stanu. Sviđa mi se ova knjiga o psima, voleo bih da je imam.

Pse voli i Vanja Bogojević.
– Nemam psa jer živimo u stanu. Više volim pse nego mačke, Želim da, kad budemo imali kuću, da imamo kucu.

Bibl_kafane 6

Predavanje na temu „Ispod kafanskih krovova“ održano je večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović”. Na temu hedonizma, odnosno o kafanama kao središtu uživanja, govorila je Olivera Skoko, viši kustos-istoričar umetnosti. Inspiracija za predavanje potekla je od izložbe koju je priredila pod nazivom „Merak mi je…“ u svojoj matičnoj kući, zrenjaninskom Narodnom muzeju.

– Temu hedonizma obrađujem kroz presek umetničkih dela slikara koji su bili inspirisani kafanskim ambijentom. Prva asocijacija za hedonizam nam je kafana – četvrtasti stolovi, karirani stolnjaci, piksle, instrumenti. Kafana izjednačava sve slojeve, to ne smemo zaboraviti. Stevan Aleksić je naslikao „Vesele Banaćane“ koje ljudi često zamenjuju sa „Veselom braćom“ Uroša Predića, ali i jedan i drugi slikar su predstavili taj specifični banatski način uživanja – kaže Olivera Skoko.

Voditeljka programa bila je Milana Bajkin, bibliotekar Zavičajnog odeljenja Biblioteke. Ona je podsetila na početke kafanskog života na ovim prostorima.

– Početkom 19. veka vinogradarstvo je bilo jedna od najunosnijih poljoprivrednih grana, U Velikoj Kikindi pod vinogradima je bilo 300 katastarskih jutara, u Mokrinu još više, čak 440. Sa razvojem vinogradarstva i naseljavanjem Velike Kikinde, nastajale su i kafane, bifei, gostione i hoteli. Stecište trgovine bila je Železnička stanica i na njoj su bile čak četiri kafane koje su postojale i posle Drugog svetskog rata – kaže Milana Bajkin. –  Poznata je bila i kafana „Kada“ koja se nalazila na uglu sadašnjih ulica Kralja Petra Prvog i Semlačke. Tu je bila najlepša bašta i pekli su se najlepši ćevapi, dok je hotel „Nacional“ bio stecište aristrokatije. Naš grad je, u to vreme, imao buran kafanski život koji se odvijao do sitnih sati. Svaka kafana imala je svoju „bandu“ sa pevačicom i pevale su se sevdalinke. Hotel „Nacional“ je bio opremljen najboljom kuhinjom i pićima, svirao se džez i igrao američki bilijar. Sobe su bile veoma lepo opremljene, hotel je imao svoju garažu i radionicu. Takođe je bila poznata i kafana „Kod belog krsta“ u kojoj je Đura Jakšić napisao pesmu o Mili.

U večerašnjem programu u Biblioteci atmosferu prošlih vremena dočarali su, muzikom na gitari, Vukašin Bajkin i Stefan Bilić, učenici Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“.

mikronaselje

Cene kuća i stanova i u Kikindi u proteklom periodu beleže vrtoglavi rast. Barem takav se stiče  utisak, ako je suditi po oglasima u kojima se stanovi i kuće nude na prodaju. Međutim, koliko se toga i po kojim cenama zaista i proda?

Vrednost tržišta nekretnina u Kikindi u prošloj godini iznosila je 17,5 miliona dinara, pokazuju podaci Republičkog geodetskog zavoda. Poređenja radi, u Pirotu je vrednost svih kupoprodaja iznosila 15,4 miliona, u Jagodini 31,7, a u Somboru čak trostruko više –čak 52,1 milion.

Na teritoriji Grada Kikinde tokom prošle godine prodata su 82 stana. Cene su zavisile od niza faktora- lokacije, opremljenosti, spratnosti i brojnih drugih, i kretale su se od 183 do 975 evra po kvadratnom metru. Prosečna cena iznosila je 592 evra za kvadrat.

Kupci nekretnina češće su se opredeljivali za kuće, što je uslovljeno samom ponudom na lokalnom tržištu. Zanimljivo je da broj prodatih kuća na teritoriji Grada Kikinde proteklih godina beleži rast. Tako je 2020. godine prometovano 219 kuća, 2021. godine 248, dok je tokom prošle godine evidentirana prodaja čak 398 kuća u Kikindi i okolnim selima. Cene prodatih kuća kretale su se od nekoliko hiljada evra pa do 80.000 evra.

Tržište nekretnina u Srbiji

Prema izveštaju Republičkog gedoetskog zavoda za 2022. godinu, tržište nepokretnosti u Srbiji nastavlja s rastom već četvrtu godinu zaredom i to mereno brojem ostvarenih transakcija i ukupne vrednosti kupoporodaja.

Za razliku od tržišta nepokretnosti u većem broju evropskih zemalja, gde je pod uticajem, pre svega kamatnih stopa, došlo do znatnog usporavanja rasta ili čak pada – kako cena tako i obima transakcija, nivo cena nepokretnosti u Srbiji u protekloj godini beleži rast. Broj ostvarenih transakcija na nivou cele zemlje je, takođe, i dalje u porastu, ali slabijem nego proteklih godina.

Najskuplji Beograd na vodi

Najskuplji kvadrat stana u Srbiji u 2022. godini u novogradnji, prometovan je na lokaciji Beograd na vodi gde je kvadrat plaćen 10.400 evra za stan površine 97 m2.

Kada je reč o starogradnji, najviša cena po kvadratu je 5.238 evra, plaćena za stan u beogradskoj opštini Stari grad, površine 42 m2 .

Najviše novca u prošloj godini, čak 2,5 miliona evra, plaćen je stan površine 383 m2 u Beogradu na vodi. Najskuplja kuća prodata je na Savskom vencu, plaćena je 5, 1 milion evra.

Pseći dnevnik 4

U Kulturnom centru će se u petak, 31. marta, održati radionica za predškolce i predstavljanje knjige na temu brige o kućnim ljubimcima.

Edukaciju o tome kako biti odgovoran vlasnik kućnog ljubimca održaće Branka Živaljević i Jelena Pantelić iz JP „Kikinda“.

Specijalni gost biće Ljubica Đurković, autorka knjige “Pseći dnevnik”. Program počinje u 9 sati i 30 minuta.

Cilj programa je da deca nauče sve o potrebama kućnih ljubimaca i napuštenih životinja i da na taj način stvore osnove zdravog odnosa sa životinjama tokom čitavog života. Takođe, da usvoje vrednosti kao što su odgovornost, saosećanje i poštovanje prema svim živim bićima i da nauče da je odgovorno vlasništvo rešenje problema napuštenih pasa.

Istog dana, od 17 sati, takođe u Kulturnom centru, Ljubica Đurković će održati promociju ove knjige.

Knjiga je namenjena deci od pet do devet godina, ljubiteljima pasa, onima koji već imaju kućnog ljubimca i onima koji će tek postati ponosni vlasnici. „Pseći dnevnik“ napisao je  šesnaestogodišnji pas, maltezer Kuci, a sa psećeg jezika prevela njegova prijateljica (vlasnica) Ljubica Đurković, navodi se u najavi.

Na promociji će autorka sa publikom razgovarati o kućnim ljubimcima, čitati delove iz dnevnika psa, pevati, a oni koji odluče da knjigu te večeri ponesu kući, dobiće i specijalni pečat, odnosno potpis pisca – psa.

Ljubica je inače diplomirani vaspitač sa petnaestogodišnjim radnim iskustvom i vlasnik psa Kucija. Rođena je u Šapcu 1983. godine, ovo joj je prva knjiga, a u pripremi je i nastavak „Psećeg dnevnika“.