Најновије

Benke i Lolić za nove bodove OFK Kikinde

Fudbaleri OFK Kikinde zabeležili su i drugu pobedu u novoj sezoni Srpske lige „Vojvodina”! U drugom kolu savladali su 2:1 u Bečeju istoimeni tim. U uvodu zapretili su Bečejci, a na suprotnoj strani vođstvo OFK Kikindi doneo je Andrej Benke u 11. minutu. Mojsilović je izveo aut, Ivanović je primio loptu i kada je ušao u kazneni prostor odložio ju je u desno. Tamo se sam našao Benke i zabio visoko po sredini gola. Do odmora, Ivanović je mogao duplirati prednost, sve je odlično odradio, ali onda i promašio nemoguće, sa sedam ili osam metara. Još su dvaput Bečejci tukli van okvira gola u za njih obećavajućim situacijama, a Veljko Lolić OFK Kikindi mogao je doneti uverljiviju prednost.

Ipak, mlađani Lolić u 59. minutu duplirao je vođstvo. Benke je utekao odbrani Bečejeca u kontri i zatim uposlio Lolića koji je manirom iskusnog igrača matirao domaćeg čuvara mreže. Kontrolisala je OFK Kikinda u potpunosti događanja na terenu tokom celog drugog poluvremena, a Ivanović je u 78. minutu bio u još jednoj odličnoj prilici. Mogao je i, umesto što je sam pokušao, uposliti Lolića koji bi onda imao zicer. U narednom napadu, Bečej je stigao do penala, zastala je pre toga odbrana naše ekipe pomislivši da je ofsajd, a iz kaznenog udarca siguran je bio Tomić, ali u napetom finišu, ipak, pobeda OFK Kikinde nije bila ugrožena.

OFK Kikinda: Oparnica, Beljić, Benke, Mirkov, Ivanović, Mojsilović, Kecman (Đukić), Rafael (Šević), Barbul (Jarić), Lolić (Molnar), Radovanović (Popeskov).  

368557137_837014684677721_2482026608004970900_n

U vrelom letnjem danu osvežavajuća limunada prija i okrepljuje, a ukoliko je kupite od jedanaestogodišnjih sugrađana, blizanaca Lene i Filipa, učinićete dobro delo i pomoći u prikupljanju novca za lečenje dvogodišnjeg Damjana Petrova. Lena i Filip limunadu prodaju na improvizovanoj tezgi kod dečijeg igrališta na gradskom trgu.

Kada su došli na ideju da organizuju ovu akciju i da prihod ide u dobrotvorne svrhe, mama Danijela zdušno je podržala njihov plemeniti gest.

– Majka malog Damjana Petrova je moja školska drugarica. Za njegovo lečenje potrebna su velika sredstva. Kada su mi deca rekla da žele da prave i prodaju limunadu i da zarađeni novac daju u humanitarne svrhe, odlučili smo da to bude za Damjanovo lečenje. Limunada je sveže ceđena, oni je donose, uvek je hladna i prija- kaže majka Danijela, glavni pomagač u ovoj Leninoj i Filipovoj humanoj priči.

Cena limunade je simboličnih 50 dinara, a prve reakcije sugrađana su veoma pozitivne. Pohvaljuju human gest i ukusnu limunadu.

Posle kratkog dnevnog predaha, Lena i Filip nudiće sugrađanima osvežavajući napitak danas ponovo od 17 sati, a ova akcija za Damjana Petrova biće nastavljena i narednih dana.

Prošetajte do trga, okrepite se limunadom i budite humani.

Podsetimo, sugrađanin Damjan Petrov (2) prilikom porođaja je ostao bez kiseonika što je dovelo do neuroloških oštećenja.  Sredstva su potrebna za brojne medicinske tretmane: fizikalne terapije, logopedske i defektološke tretmane, specijalističke preglede, MRI dijagnostiku kao i za ortopedstva pomagala.

 

IMG-cd684342e0c146e5154ce47ecf6fcf20-V

Predstavnici udruženja likovnih i književnih stvaralaca „Džev“ iz Banatskog Velikog Sela danas i sutra domaćini su sedmoj  Likovnoj koloniji „Kerkez Dušan – Džev“. Ove godine učestvuje 18 slikara iz  Subotice, Noog Sada, Beograda, Zrenjanina i Kikinde, a među njima je i Šandor Kerekeš, bard subotičkog slikarstva.

-Vrlo je prijatno raditi u Banatskom Velikom Selu, u okruženju jezera „Laguna“. Imam dva razloga što sam već peti put učesnik ove kolonije. Dževa sam poznavao, obojica smo bili studenti novosadske Akademije. Bio je veliki slikar i dobar prijatelj. Druženje sa njim bilo je nezaboravno i uspomena koju imam na njega dovodi me svake godine na koloniju koja se organizuje u njegovu čast – rekao je Šandor Kerekeš.

Ove godine tema je slobodna, a ranijih  je bila arhitektura Banatskog Velikog Sela, u kojoj se prepliću uticaji različitih nacija, koje su i stvarale ovo mesto, napomenuo je Marko Đaković, predsednik udruženja.

– -Ovog puta prepustili smo slikarima da sami odluče šta će slikati. Očekujemo kvalitetne radove jer su veći deo učesnika naši stalni gosti na koloniji. Milan Stašović, akademski slikar naslikaće restoran „Krajina“ u centru selu koji je izgoreo pre nekog vremena. Želimo da ostan trag kako je izgledao nekad – dodao je Đaković.

Po završetku kolonije nastali radovi biće izloženi u Banatskom Velikom Selu, a u oktobru će izložba biti oganizovana u Galeriji Kulturnog centra, kao i u Novom Sadu. U fundusu udruženja ima više od 70 radova, a očekivanja članova su da će se pronaći adekvatan prostor u selu za Galeriju kako bi oni bili izloženi i dostupni široj javnosti.

Ko je bio Džev?

Dušan Kerkez Džev sedmadesetih godina bio je začetnik kulturnih događaja u Banatskom Velikom Selu. Upisao je likovnu akademiju u Novom Sadu, ali ga je rana smrt sprečila da postane prvi akademski slikar u ovom mestu.

djura skola 1

U toku su poslednje pripreme za novu nastavnu godinu u Osnovnoj školi „Đura Jakšić“. Ulaganja u ovu ustanovu su konstantna, a sve u cilju boljih uslova rada i obrazovanja.

-Škola je dobila sredstva od Ministarstva pravde, a po osnovu oportuniteta, u iznosu od 2,2 miliona dinara. Novac je utrošen na sanaciju toaleta na poslednjem spratu – saznajemo od direktorice Biljane Šimon.

I lokalna samouprava izdvojila je novac za uređenje škole. Ugrađena su nova vrata u prizemlju u učionicama u kojima će biti prvaci i učenici nižih razreda.

-Grad Kikinda opredelio je milion dinara. Pored zamene vrata, kupljeni su ormarići i đački stolovi za naše prvake, a hoblovan je i parket u tri učionice koji je bio u lošem stanju. Lokalna samouprava je naš najbolji partner i svake godine izdvoji sredstva kako bi naši učenici, ali i zaposleni, imali bolje uslove za rad – rekla je naša sagovornica.

U ovoj školi ima 408 đaka, od kojih je 43 učenika koji će prvi put sesti u školske klupe.

PAZI S KIME SPAVAŠ 2

Predstava „Pazi s kime spavaš 2“ gostovaće na sceni u dvorištu Kurije u okviru Kikindskog leta u nedelju, 20. avgusta. Ova komedija rađena je u produkciji „Akademije 28“ iz Beograda i u njoj igraju: Mirka Vasiljević, Elizabeta Đorevska, Nemanja Janičić, Semir Gičić i Igor Damnjanović, koji je i režirao predstavu.

Reč je o komediji koja govori o ljubavnim zavrzlamama, problemima, prevarama, patnji i nesporazumu između partnera, a koja je zasnovana na orginalnoj ideji – konceptu koji već četiri godine oduševljava publiku: čitav tekst predstave je sastavljen od stihova popularnih pesama autora bivše SFRJ, čime ova predstava, pored odličnog zapleta i glumačke ekipe, garantuje smeh do suza, navodi se u najavi.

Početak predstave je u 21 sat. U slučaju lošeg vremena odigraće se u sali Narodnog pozorišta. Ulazak je besplatan.

osmeh-vojvodine1

Izgradnja brze saobraćajnice koja će spojiti Bački Breg, na granici sa Mađarskom, i Nakovo ili Srpsku Crnju, na granici sa Rumunijom, trebalo bi ubrzo da počne najavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Prema njegovim rečima, uskoro bi trebalo da bude potpisan ugovor za izgradnju ove saobraćajnice. Put kojem je „radno” ime „vojvođanski osmeh”, „smajli” ili „severna tangenta”, pokrenuće razvoj severa Vojvodine, cele pokrajine, a time i Srbije. Saobraćajnica dužine 175 kilometara spojiće dva granična prelaza, i između njih Sombor, Kulu, Vrbas, Bečej, Novi Bečej i Kikindu. Biće izgrađeno 11 petlji, 12 površinskih raskrsnica i 152 mosta, nadvožnjaka i podvožnjaka.

Naš grad put će obići sa južne strane, a dalje nastavlja ka Nakovu, ili Srpskoj Crnji, i granici sa Rumunijom. Gradonačelnik Nikola Lukač još jednom je istakao značaj ovog puta za razvoj grada, ali i kompletnog Severnobanatskog okruga.

– Brza saobraćajnica spaja severoistok i severozapad severa naše Srbije, odnosno spaja istok i zapad Vojvodine. Za Kikindu će on  značiti povećanje investicionih potencijala kao i najbrže i najbliže povezivanje sa Koridorom 10 i auto- putem. Samim tim Kikinda će biti još bolje mesto za život, rad i podizanje dece. Ovakvi projekti omogućavaju kreiranje odličnog ambijenta za život i rad u našem gradu.

Saobraćajnica će se sastojati od četiri trake široke 3,5 metra  sa najvećom dozvoljenom brzinom od 100 kilometara na čas. Praktično, put  će od svih ovih šest gradova i opština ka Novom Sadu, i obrnuto, biti znatno ubrzan. Od Novog Sada do Sombora stizaće se za oko sat vremena, umesto dosadašnjih više od sat i po. Put do Kikinde biće skraćen za dvadesetak minuta, pa će od Novog Sada ka Kikindi biti brže preko Srbobrana i nove saobraćajnice, nego preko Zrenjanina. Sada je za taj put potrebno više od 90 minuta. Sombor i Kikinda sada će biti udaljeni samo 90 minuta vožnje novom saobraćajnicom, dok je do sada najbrži put bio preko Bačke Topole i Sente, za šta je trebalo izdvojiti više od dva sata.

Granični prelazi Bački Breg sa Mađarskom i Nakovo sa Rumunijom biće udaljeni manje od dva sata vožnje, dok su trenutno udaljeni tri časa vožnje.

 

IMG_20230818_211635

Prvi put u Kikindi i prvi put sa balkona Kurije pevačica Bojana Stamenov oduševila je Kikinđane. Džez i bluz pevačica zajedno sa Nenadom Paunovićem, pijanistom i Gaborom Gunfordom, saksofonistom čine soul trio koji je izveo najpoznatije svetske kompozicije. Raskošnog glasa dirnula je publiku koja se okupila u velikom broju.

-Nastup je bio neobičan s obzirom na to da smo bili na balkonu i sa radošću sam prihvatila poziv da budem jedan od promotera prelepih balkona koje imate na Gradskom trgu. Ovo je drugi put da sam nastupala, a da sam daleko od publike. Prvi put to je bilo na Evroviziji – istakla je Bojana Stamenov.

Dodaje i da voli da komunicira sa svojom publikom.

-Volim da pričam i sva moja očekivanja su ispunjena. Najavljujem pesme, objasnim o čemu je kompozicija i uvek ubacim svoju priču, anegdotu koja mi se desila. Bilo je ovo lepo veče za uživanje jer su retke prilike da izvodim soul i pop hitove. Na ovakvim nastupima najviše uživam – otkrila je Bojana Stamenov.

Iz užurbanog Beograda, preselila se u, kako kaže, mirnu Suboticu.

-Prija mi ravnica, prija mi život koji ima laganiji tempo od onog na koji sam navikla živeći u glavnom gradu. Kao Vojvođanka se osećam dobrodošlom i moram da priznam da pripadam ovde. Beograd volim, rođena sam tamo, ali mi više prija tempo i atmosfera Subotice gde se osećam lepo i prijatno. Puno putujem i nastupam i treba mi mirno životno okruženje – otkrila je popularna pevačica.

Bojanu Stamenov pozdravio je i gradonačelnik Nikola Lukač koji je pohvalio nastup i pozvao je da opet dođe u naš grad.

kalabic

Knjiga „Bogdan Kalabić – čovek amaterizma“ u izdanju Banatskog kulturnog centra (BKC) iz Novog Miloševa predstavljena je večeras u „Beloj vili“ u Kikindi. Kroz sabrane prikaze saradnika, sugrađana, umetnika o ovom posvećeniku amaterizmu, pre svega u svom rodnom mestu, Novim Kozarcima, u knjizi se oslikava i vreme entuzijazma i velikog poleta i patriotizma oličenog u bogatom kulturnom životu ovog ali i drugih mesta, kroz decenije.

Predsednik KUD-a „Petar Kočić“, inicijator i organizator kulturnih manifestacija iz različitih oblasti umetnosti, Bogdan Kalabić ostavio je neizbrisiv trag u životima svih koji su odrastali i činili prve korake u kulturnom životu, radu i karijeri upravo u Novim Kozarcima.

„U svakoj sredini kulturni život zavisi ne samo od finansijskih uslova i postojanja kulturnih institucija već i od pojedinaca, njihovog predanog rada, organizacionih sposobnosti, upornosti i bogatstva ideja. Takve ličnosti ne samo da daju značajan doprinos kulturnom prosperitetu svoje sredine već i okupljaju na svom programu rada i druge ljude, umetnike, kulturne pregaoce.

Među takve kulturne radnike spada i Bogdan Kalabić u Novim Kozarcima kraj Kikinde. Odnos prema kulturi on je formirao još u svojoj mladosti i na toj osnovi deluje više decenija. Bitna karakteristika Kalabićevog kulturnog aktivizma je entuzijazam koji on unosi u svoj rad, ali i prenosi na svoje saradnike.

Bogdan Kalabić je mnoge godine svoga života posvetio unapređenju kulturnog nivoa života građana Novih Kozaraca i kikindske komune, a da ga za taj dugi period nikada nije napustila vera u ispravnost te vrste delatnosti, te je ostvario visoke rezultate i stekao ugled izuzetnog kulturnog radnika“ napisao je o Kalabiću 2007. godine književnik, nekadašnji ministar i ambasador Đoko Stojićić, koji je odrastao u Novim Kozarcima.

O Bogdanu Kalabiću na promociji su govorili: slikar Braco Azarić, pesnik Đuro Bucalo, Tanja Nožica, zamenica direktora Kulturnog centra Kikinda, bibliotekar Vlada Dobrijević, Kalabićev brat Slobodan i Nada Kaiš koja je govorila svoju pesmu posvećenu njemu. U ime izdavača obratili su se Radovan Vlahović, književnik i direktor BKC-a i Senka Vlahović, vizuelna umetnica, umetnička direktorka BKC-a. U muzičkom delu programa nastupila je Muška pevačka grupa KUD-a „Petar Kočić“.

Foto: Aleksandar Kurbalija

sajan vatrogasci 1

Juniorska ekipa Dobrovoljnog vatrogasnog društva Sajan osvojila je prvo mesto na devetom Državnom vatrogasnom prvenstvu, održanom u Novom Sadu. Desetoro mladih vatrogasaca nagrađeno je peharom i medaljama, kao i plasmanom na Evropsko vatrogasno takmičenje za juniore koje će se, za godinu dana, održati u Italiji.

Zlatnu ekipu u pratnji trenera i predsednika Gradskog vatrogasnog saveza danas su, u Gradskoj kući, primili gradonačelnik Nikola Lukač i članovi Gradskog veća, Nebojša Jovanov i Saša Tanackov.

Tim državnih šampiona čine đaci od 12 do 16 godina: Arnold Potloka, Henrik Besedeš, Jožef Doci, Alehandro Arva, Kristijan Balango, Jožef Komar, Danijel Mihok, Mark Seneš, Akoš Benjocki i Julija Budai.

Petnaestogodišnji Jožef Doci, učenik Tehničke škole, kaže da je takmičenju prethodilo mnogo vežbe.

– Vežbali smo izvlačenje creva brentače i ciljanje u metu. Imali smo malo tremu, ali samo na početku – priznaje Jožef.

– Vatrogasac sam od prvog razreda osnovne škole. Bilo je teško, ali sam zadovoljan, u svemu smo bili najbolji i sve smo uradili bez greške – kaže šesnaestogodišnji Danijel Mihok, takođe đak Tehničke škole i dodaje da je već i učestvovao u gašenju požara i da se ne plaši vatre.

Ekipu je pripremao Aleksa Nađ koji sa mladim vatrogascima u Sajanu radi već šest godina. Inače je profesor matematike, ali i vatrogasac sa stažom dužim od dve decenije.

– Za takmičenje smo se pripremali od početka aprila, vežbali smo svakog dana najmanje dva sata – kaže Nađ. – Veliki uspeh je bio već to što smo mi, iz malog sela, stigli do državnog takmičenja. Tim je postigao neverovatno dobro vreme, nikada do sada, ni na jednom takmičenju, ni na treninzima nisu bili toliko brzi, i nisu napravili nijednu grešku.

Nađ ističe da je veoma važno da se u selu održava vatrogasni podmladak i da su skoro sva deca iz škole u kojoj predaje, a ima ih 60, angažovana u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu.

Veliki uspeh sajanski vatrogasci postigli su u ozbiljnoj konkurenciji od 17 ekipa, od kojih je većina bila iz Vojvodine. Pored njih, u Sajan je medalju za osvojeno treće mesto, doneo i podmladak ovog Društva. Na državnom takmičenju grad su predstavljale i ženske ekipe podmlatka iz Mokrina i juniora iz Bašaida.

Svima je čestitke uputio gradonačelnik Lukač.

– Čestitam vam na požrtvovanosti, humanosti i želji da pomažete svojim komšijama i svim meštanima. Zahvaljujući marljivom radu dostojno ste predstavili svoje porodice, svoje mesto i grad i hvala vam na tome. Lokalna samouprava godišnje, za dobrovoljna vatrogasna društva na teritoriji grada, izdvaja oko deset miliona dinara i nastaviće da podržava njihov rad jer, na taj način, pomaže u podizanju nivoa sigurnosti i bezbednosti svih građana na području grada – istakao je Lukač.

Predsednik Gradskog vatrogasnog saveza Kikinda, Erne Talpai, rekao je da je Sajan jedno od dva sela u kojem je dobrovoljno vatrogastvo najrazvijenije.

– U Sajanu imamo šest takmičarskih ekipa svih uzrasta, od podmlatka do odraslih, kao i u Mokrinu. U ostalim mestima vežbaju dve do tri ekipe.  Pomažemo meštanima u svakom pogledu, uvek smo spremni da najbrže sttignemo do požara, ne žaleći svoje slobodno vreme i rizikujući živote. Sprovodimo i preventivu, pred žetvu i vršidbu pregledamo mehanizaciju i ukazujemo na najbolji način lagerovanja useva kako bi se izbegla opasnost od požara. Osposobljeni smo da reagujemo u svim vanrednim situacijama, mada često nemamo adekvatnu opremu. Boce sa kiseonikom, na primer, imaju samo društva u Sajanu i u Bašaidu – istakao je Talpai.

Postojanje, podmlađivanje i omasovljavanje dobrovoljnih vatrogasnih društava u svim mestima veoma je važno za zajednicu, dodao je Talpai i podsetio na odlike svakog vatrogasca: hrabro srce, snažna ruka i bratska ljubav.

njiva

Početkom maja lokalna samouprava raspisala je 20 javnih poziva u okviru podrške poljoprivredi i ruralnom razvoju za šta je ukupno izdvojeno 15 miliona i 750 hiljada dinara. Ovaj iznos veći je od prošlogodišnjeg za pola miliona.

 

-Prema poslednjim informacijama realizovano je nepunih 50 odsto planiranih sredstava. To govori da su poljoprivrednici zainteresovani za mere podršk – saznajemo od Ljubana Sredića, člana Gradskog veća. – Novac je opredeljen za sve grane poljoprivrede: ratarstvo, stočarstvo, voćarstvo, pčelarstvo, vinogradarstvo, kreditnu podršku, osiguranje useva, navodnjavanje, za jačanje udruženja iz oblasti poljoprivrede, mlade poljoprivrednike. Subvencije su od 30 do 100 odsto.

Pravo da konkurišu imaju poljoprivredna gazdinstva sa teritorije grada koja ispunjavaju uslove, a javni pozivi su otvoreni do utroška sredstava. Mere su utvrđene u skladu sa potrebama gazdinstava na teritoriji grada.

-Najveće interesovanje je za opremu za pčelarstvo i nabavku novih pčeliljih društava i tu nema više sredstava. Sav planirani novac za izgradnju i opremanje objekata za tradicionalne zanate, takođe je utrošen. Konstantno pristižu zahtevi za opremu za navodnjavanje i podizanje novih i obnavljanje postojećih zasada voća. Ima i interesovanja za meru namenjenu mladim poljoprivrednicima za koju je opredeljeno 1,7 miliona, a maksimalan iznos je 200.000 dinara – rekao je Sredić.

Za nabavku opreme za mužu, za primanje, preradu pakovanje, čuvanje mleka je najslabije interesovanje.

-Pripremili smo predlog izmene programa, tako da će se sredstva sa pozicija za koje nema zainteresovanih preusmeriti na one za koje je konkurisao najveći broj poljoprivrednika. Cilj nam je da se sva planirana sredstva i potroše i da što više proizvođača bude obuhvaćeno – napominje naš sagovornik.

Za konkurisanje je potrebna potvrda o aktivnom poljoprivrednom gazdinstvu, fotokopija lične karte i namenskog računa poljoprivrednog gazdinstva, kao i dokaz o plaćenom porezu koji se pribavlja po službenoj dužnosti. Konkursi su otvoreni do kraja novembra, a za sve informacije zainteresovani mogu da se obrate Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj. Prošle godine za podršku je pristiglo 610, od kojih je odobreno 588 zahteva.

 

 

error: Content is protected !!