Најновије

IMG-15510bdbd944228e217ccc1c30baf076-V

U Ruskom Selu nastaviće se izgradnja parka u centru sela. Planirano je da park ima dečije igralište, fitnes na otvorenom, trim stazu i šumu. Stabla su zasnovana i u budućoj oazi za odmor, rekreaciju i uživanje, najpre je nikla Školska šuma o kojoj računa vode đaci Osnovne škole „Bratstvo-jedinstvo“. Nakon toga izgrađen je kolski prilaz i trim staza, a centar sela dobio je i sedam parking mesta. Na samom ulazu u park nalazi se i natpis Rusko Selo.

-Radove finansira lokalna samouprava i krajem prošle godine  Mesnoj zajednici odobreno je tri miliona dinara za ulaganja u ovu investiciju. Kupljen je malč koji će biti postavljen na trim stazu. Osim toga ugradićemo podlogu za dečije igralište koja će biti po svim propisima i standardima koji se odnose na bezbednost dece. Nakon toga u planu je postavljanje pet sprava na igralištu koje su već stigle i samo čekaju da se tartan podloga završi kako deca mogla da ih koriste – istakao je Dušan Marjanović, predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo.

Radovi će početi čim vremenski uslovi dozvole, a mališani će moći da uživaju na klackalicama, ljuljaškama i raznim drugim spravama.

-Projektom izgradnje parka u Ruskom Selu predviđena je i teretana na otvorenom i da se završi kolski ulaz i parking mesta iz ulice Sonje Marinković kako bi se zaokružila celina i povezale se dve ulice. Tako će Ruskoselci imati mogućnost da ulaze i izlaze iz parka iz dve ulice Bratstva – jedinstva i Sonje Marinković – saznajemo od našeg sagovornika.

Pošto se pomenuti poslovi završe biće potrebno postaviti rasvetu, klupe, senike i korpe za otpatke, ali i dodatno pošumiti prostor.

 

OIP (25)

U Srbiji se svakog 31. januara tradicionalno obeležava Nacionalni dan bez duvana, ove godine pod sloganom „365 dana bez duvana“. Trećina stanovnika Srbije su pušači. Više je žena nego muškaraca zavisnih od nikotina, a zabrinjavajući broj maloletnika koristi cigarete ili neki drugi duvanski proizvod. Srbija je na sedmom mestu u svetu po broju pušača koji čine 40,6 odsto stanovnika. Među ženama pušača je 41,2 odsto, a među muškarcima 40 odsto. Ovi procenti znače da skoro svaka treća žena i svaki četvrti muškarac u Srbiji puše.

Prema podacima Evropskog informativnog sistema za kancer, Srbija je na drugom mestu u Evropi po stopi oboljevanja i smrtnosti od raka pluća, odmah iza Mađarske. Najčešće korišćeni duvanski proizvodi u Srbiji su cigarete koje prema podacima „Istraživanja zdravlja stanovništva Srbije 2019. godine” svakodnevno puši 26,5 odsto stanovništva starosti 15 godina i više, dok 15,8 procenata svakodnevno puši 20 i više cigareta na dan.

Cigarete bar jednom tokom života pušilo je 15,1 odsto učenika petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole, sa razlikama prema uzrastu. Dečaci u petom i sedmom razredu osnovne škole češće probaju da puše u poređenju sa devojčicama, dok je učestalost pušenja bar jednom u toku života u prvim razredima srednjih škola veća među devojčicama.

U okviru obeležavanja ovog Nacionalnog dana bez duvana naglašavaju se štetni efekti i javnozdravstvene posledice upotrebe duvanskih proizvoda i izloženosti duvanskom dimu i aerosolima drugih proizvoda koji sadrže nikotin. Takođe, ističe se značaj usvajanja mera kontrole duvana koje su zasnovane na dokazima. Primena drugih mera kontrole duvana dovela je da smanjenja učestalosti pušenja cigareta na globalnom nivou sa 22,8 odsto  u 2007. godini na 17 procenata u 2021. godini.

IMG-abed3d7eeb82e0e717e98736133ec43a-V

Turistička ponuda Kikinde predstavlja se na Sajmu turizma i kamp opreme „Alpe Adria”, koji je danas otvoren u Ljubljani. Manifestacije i znamenitosti našeg grada svi koji posete sajam moći će da vide u okviru štanda Turističke organizacije Vojvodine.

-U Sloveniji smo akcenat stavili na našu najveću manifestaciju „Dani ludaje“, ali i na to da je naš grad  urbano zimovalište sova ušara na svetu. Kako bi približili našu turističku ponudu promo materijal štampali smo na slovenačkom jeziku. Cilj nam je da što više turista iz Slovenije poseti našu sredinu i upozna se sa kulturom, istorijom i nasleđem Kikinde. Slovenci rado dolaze kada su „Dani ludaje“, ali i da posmatraju sove  – istakla je v.d. direktorica Turističke organizacije Grada Jasmina Milankov koja se nalazi na sajmu u Ljubljani.

Vojvođanska turistička ponuda, na ovoj sajamskoj manifestaciji prisutna je već 10 godina, a ove predstavlja  aktivni odmor i vinski turizam, objavila je ova organizacija. Osim turističke organizacije Kikinde predstavljaju se i  Šid, Apatin, Sombor, Temerin, Subotica, Vršac, Etno kompleks Deliblatska čarda, Tour de Fruška, Garancijski fond Vojvodine i kamp Mini Jugoslavija. Sajam traje do 3. februara i glavna je turistička manifestacija u Sloveniji koja ima za cilj promociju održivog i aktivnog turizma.

Turisti iz Slovenije su u 2022. godini zauzimali osmo mesto po broju poseta, sa udelom od 5,31 odsto od ukupnog broja dolazaka inostranih turista u Vojvodini.

bebe (1)

U svečanoj sali Gradske kuće danas su uručeni pokloni bebama rođenim u poslednja tri meseca prošle godine. U prvoj podeli u ovoj godini pakete su dobile 134 bebe sa teritorije grada. Dodeli su prisustvovali čelnici Grada – gradonačelnik Nikola Lukač, zamenica Dijana Jakšić Kiurski, predsednik Gradske skupštine Mladen Bogdan i članica Gradskog veća Melinda Gombar.

Čestitke za rođenje deteta roditeljima je uputio gradonačelnik Lukač.

– Grad će uvek podržavati i pronalaziti način da pomogne i da podrži mlade roditelje i treba da znate da na nas uvek možete da računate. Sve ćemo učiniti da ovoj dečici obezbedimo još bolje uslove za život i za odrastanje – rekao je Lukač.

Pokloni se, i ovog puta, sastoje od najpotrebnije bebi-opreme i stolice za hranjenje. To je način i da se zahvalimo roditeljima i da im pružimo podršku, istakla je zamenica gradonačelnika.

– Jedna od mera socijalne zaštite je i program posebno namenjen brizi o porodici i deci, i za njega se, godišnje, iz budžeta izdvaja više od 54 miliona dinara, od toga oko pet miliona samo za bebi-pakete – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Ermina Kostić i Stevan Martinov došli su po poklone za Iskru i Srnu.

– Mnogo nam ovo znači, svaka pomoć je dobrodošla. I suprug i ja smo zaposleni. Snalazimo se, za njih će uvek biti – kaže mama Ermina.

Jelena i Ostoja Ćulibrk stigli su sa svojom Marijom, koja im je treće dete.

– Ovo je jako lep gest grada, puno nam pomaže, posebno stolica – kaže Jelena.

Kristina Barna stigla je iz Sajana sa ćerkom Linet, sinom Nolenom i majkom Gizelom.

– Došli smo po poklon i zahvalni smo gradu – kaže mama Kristina.

Pokloni se novim sugrađanima uručuju tromesečno. Prošle godine dobile su ih 422 bebe.

Među merama populacione politike lokalne samouprave su i izdvajanja za nezaposlene porodilje koje, šest meseci, dobijaju po deset hiljada dinara. Majke za prvorođeno dete dobijaju 30 hiljada, za drugo dete 20 hiljada dinara. Za troškove vantelesne oplodnje Grad godišnje izdvaja dva miliona dinara.

Nikola (3)

Ovo je jedna od priča o životnom opredeljenju koje počinju od slučajnosti, nenameravano. Ali samo počinje tako. U nastavku sage o nastajanju glumca Nikole, slučajnost je zatim osporena ozbiljnim i predanim radom i izgrađivanjem glumca, onakvog kakav želi da bude: da može da odigra baš sve, i u komediji i u drami, da svakom liku da svoj pečat. I da su mu sve uloge i predstave podjednako drage. Jer, baš voli da glumi Nikola Joksimović, glumac kikindskog Narodnog pozorišta.

– U Pozorište sam prvi put došao kada sam bio prvi razred srednje škole. Drugarica me je ubedila da odemo u školu glume Aleksandra Bogdanovića. Do tada me pozorište nije zanimalo, više sam voleo da provodim vreme sa društvom napolju i da igram fudbal – kaže Nikola.

Nisi se vratio fudbalu, nego si započeo pripreme za prijemni, rešen da upišeš glumu.

– Da, i završio sam Akademiju umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Predraga Ejdusa 2008. godine. Iste godine zaposlio sam se u Narodnom pozorištu u kojem sam, kao amater, igrao od 1999. godine.

Kako se sećaš svog debija sa prvim ansamblom Pozorišta?

– Prva predstava sa odraslima, s našim velikim glumcima, bila je „Poseta stare dame“. Igrao sam crkvenjaka i bio sam jako ponosan i srećan što delim scenu sa takvim ljudima u kikindskom pozorištu. Imao sam tremu, imam je i danas, ali to je pozitivna trema, zapravo je osećaj odgovornosti.

Uloga u “Savi Savanoviću” prikazala te je i kao glumca koji se lako i lepo transformiše. Da li te zato reditelji teže stavljaju “u fioku”?

– Smatram da gluma jeste transformacija i stalno traganje za tim drugim ljudima u nama koje prikazujemo na sceni i koje reditelji od nas traže. Ne mogu da me „stave u fioku“, niti želim da pravim takve, jednoobrazne uloge. Uvek nastojim da nađem nešto novo, Nije to svaki put i moguće, zavisi od raznih stvari, ali ja se trudim da uvek bude drukčije, da dam pečat svakoj ulozi.

I u poslednjoj premijeri, “Džepovi puni kamenja”, igraš više uloga, najviše do sada u jednoj predstavi. Koliko je to teško? I koji od svojih likova najviše voliš?

– Da, u toj predstavi igram sedam uloga. Nije mi teško, ništa nije teško ako čovek voli to što radi, a ja zaista volim svoj posao i uživam. I nemam omiljenu ulogu, ne mogu ni od ovih sedam u jednoj predstavi da izaberem jednu, svaka mi je draga na svoj način. Uz to, nikad nisam pravio razliku između velikih i malih uloga.

Igrao si i igraš u različitim žanrovima. A kako ti sebe vidiš, kao dramskog glumca ili kao komičara?

– Smatram da glumac, da bi bio kompletan, mora podjednako da bude dobar u svakom žanru, a ja težim tome da budem kompletan glumac, i volim da igram i u dramama i u komedijama. Nekada su komedije mnogo zahtevnije jer je publiku mnogo teže nasmejati nego rasplakati.

U jednom periodu bio si i direktor Pozorišta.

Uvek sam samo hteo da se bavim glumom, opredelio sam se za to. Samo tome i želim da budem posvećen.

Ima ta neka stvar između glumaca i publike, neka vrsta malog nesporazuma, čini mi se. Publika se snebiva u reakcijama, a glumci ih, istovremeno, željno iščekuju. Tebe publika voli, a kakvu ti publiku voliš?

– Mi postojimo zbog publike i osetimo njenu energiju. Naša publika je pažljiva, voli da prati predstavu i neće da reaguje da ne bi ometali ni nas ni sebe, takav je moj utisak. Činjenica je da je našoj publici teško izmamiti smeh i aplauz „na otvorenoj sceni“, ali, ako je dobra predstava, na kraju će glumce uvek nagraditi velikim aplauzom.

Zahvaljujući dugogodišnjem stažu i brojnim ulogama, u stanju si da pozorišne prilike staviš u perspektivu.

– Smatram da imamo malo predstava, trebalo bi da ih bude mnogo više. Ranije smo, godišnje, imali po pet, šest premijera – četiri večernje i bar jednu dečiju. Mi imamo problema sa okupljanjem ansambla. Ne znam šta se dešava sa mladim ljudima, kao da nemaju volje i entuzijazma. Ja znam da mi, kakve god prilike bile, niko i nikada neće oduzeti radost igre.

Predanost, odgovornost prema svom poslu i svojoj matičnoj kući, talenat i rad, nije prepoznala samo publika. Joksimović je u decembru dobio Nagradu grada za poseban doprinos u oblasti kulture. Ovo priznanje, kako je izjavio, posvetio je svojim roditeljima.

policija+10

Devojčica iz Mokrina (15) čiji je nestanak prijavljen policiji 24. januara, danas je pronađena. Kako saznajemo u Policijskoj upravi devojčica je u dobrom stanju, nije povređena i svojevoljno je otišla od kuće.

O ovom događaju obaveštene su i nadležne službe, nakon što je nakon što je prijavljeno da je devojčica nestala.

fudbal. ofk kikinda

Odličan uvod u seriju kontrolnih mečeva načinili su fudbaleri OFK Kikinde, trećeplasirani u srpskoligaškoj „Vojvodini”, pobedivši 3:2 u gostima tim Zemuna, glavnog kandidata za prvaka Srpske lige „Beograd”.

Svi golovi postignuti su u nastavku igre, a s banatske strane sve su u „beogradskom” delu Srema režirali novi igrač u redovima naše ekipe Miroslav Živojnov i Viktor Molnar. Živojnov, rodom iz bačkog Zmajeva, bio je dvostruki strelac nakon dve asistencije Molnara koji je pak pogodio jedanput i do na dodavanje upravo Živojnova.   

– Momci naporno treniraju, odgovorni su, a u ekipi vlada lepa atmosfera za rad. Završili smo uvod i aerobni režim rada i dobro zagazili u jači intezitet, a odigrana je i ova prva pripremna utakmica u kojoj smo snage odmerili s odličnom ekipom Zemuna – kaže trener OFK Kikinde Vladimir Šponja.

Utakmica je igrana na veštačkoj podlozi i vidljivo je bilo da su se Zemunci bolje snalazili u takvim uslovima.

– Mi radimo na terenu koji je dosta sporiji i uslovi za igru bitno su drugačiji. Zemun je većim delom kontrolisao igru i bio sigurniji kad su tehnički elementi upitanju. No, zadovoljan sam trčanjem i zalaganjem svojih momaka. Pobedili smo, iako i da je rezultat bio u korist Zemunaca, ne bi bilo nezasluženo. Imali smo dobrih momenata u igri, ali želimo da to sve to bude još kvalitetnije i konstantnije. Međutim neki igrači malo zaostaju u radu pa se nadam da će, kada bude najvažnije, biti na najvišem nivou fizičke spreme.

U zemunskoj proveri svi su dobili šansu.

– Među prvotimcima pojavili su se i talentovani omladinci Veljković i M. Kecman, 2007. odnosno 2008. godište. Pokazali su da se ne plaše izazova i da je lepa budućnost pred njima ako budu predani treningu i mukotrpnom radu – jasan je Šponja.

OFK Kikinda, u ovoj trećoj sedmici priprema, za sutra ima zakazanu drugu kontrolnu utakmicu, u Beogradu protiv juniora Partizana.

LOVCI RUSKO SELO

Proteklog vikenda završena je sezona lova koja je počela 2. oktobra. Jesenja ili kako lovci kažu, glavna, lovna sezona, završena je 28. januara, ali će se predatori loviti do kraja februara jer je primećen povećan broj štetočina, saznajemo od Boška Dobranića, predsednika Lovačkog udruženja „Zec“ iz Ruskog Sela.

-U lovištu ima previše predatora i na nama je da se potrudimo i da smanjimo njihov broj jer na taj način spašavamo plemenitu divljač. Na terenu je poslednjih godina sve manje zečeva. Na žalost, i srndaća je sve manje i ukoliko se nešto ne promeni to će biti problem. Uočili smo ovaj problem, ali još uvek nismo saznali uzrok – rekao je Dobranić.

Među lovcima se pominje virusno oboljenje koje utiče na srndaće, govori se i o većem broju predatora, ali i nemaru ljudi zbog trovanja glodara kojih je ove jeseni i zime više nego što je to uobičajeno za ovo doba godine.

-I lovci iz drugih udruženja dele naše sumnje i zabrinuti su jer je i u njihovim lovištima primećen nedostatak srndaća. Maksimalno se trudimo da hranimo divljač, iznosimo so i čuvamo lovište. Sledeće godine naše udruženje proslavlja 100 godina postojanja i sama ta činjenica da postojimo čitav vek govori o našoj ozbiljnosti i želji da čuvamo tradiciju lova – dodao je naš sagovornik.

Lovci, ali i lovočuvari su konstantno na terenu kako bi sprečili krivolov, ali i nedozvoljenu seču šuma.

-Jedno smo od retkih udruženja koje je uspelo da sačuva naše šume odnosno šumarke koji su i poslednje stanište za divljač koja je ugrožena jer nema gde da se sakrije – zaključio je  Boško Dobranić.

U Ruskom Selu lovstvo je porodična tradicija tako da udruženje „Zec“ okuplja 60 članova među kojima ima dosta starijih meštana.

penzioneri 2

Završeno je prijavljivanje za banjsku rehabilitaciju o trošku PIO fonda koju, svake godine, ostvari oko 120 penzionera iz našeg grada. Očekuje se da će tako biti i ove godine, saznajemo od predsednika Udruženja penzionera Kikinde, Milana Periza.

– Dokumentaciju za besplatan boravak u banji predalo je u Kikindi oko 400 penzionera. Konačnu odluku donosi komisija PIO Fonda koja u obzir uzima visinu penzije i starost penzionera. U ponudi je bilo šest banja u Vojvodini i 20 u Srbiji. Ukoliko postoji i dokumentacija o bolesti, komisija će i to uzeti u obzir prilikom određivanja u koju banju će uputiti podnosioca zahteva – kaže Periz.

Prijave su se primale do 25. januara, a rang lista se objavljuje 24. radnog dana od dana isteka oglasa i biće istaknuta na vratima Udruženja penzionera u Kikindi.

Pravo da konkurišu za desetodnevnu besplatnu rehabilitaciju u banjama i lečilištima Srbije imali su korisnici čija penzija iznosi do 39.850 dinara, koji nemaju druga lična primanja osim penzije i nisu koristili rehabilitaciju počev od 2020 godine.

U Udruženju penzionera podsećaju i da je u toku snabdevanje penzionera ogrevnim drvetom i ugljem.

– Cene su niže neko u drugim udruženjima jer smo mi članovi saveza penzionera Vojvodine i Srbije i ostvarujemo posebne pogodnosti u snabdevanju penzionera onim što im je od životne važnosti – napominje Periz.

Ogrevno drvo prodaje se po ceni od deset hiljada za grad i 10,5 hiljada za sela po kubiku, a cena uglja je 17 hiljada dinara. Plaćanje je u 12 mesečnih rata, odbijanjem od penzije, bez kamate, i interesovanje je veliko, kaže Periz i dodaje da se, u toku jedne godine, proda 200 do 250 kubika drveta.

On, takođe, podseća korisnike penzionerskih kartica da, zahvaljujući ugovoru sklopljenim sa SC „Jezero“, mogu da koriste zatvorene bazene po ceni od samo 60 dinara (puna cena je 300 dinara). Plivanje je veoma dobro i važno u rehabilitaciji i rekreaciji, kao i za unapređenje zdravlja svih, a posebno osoba u trećoj životnoj dobi, podseća predsednik Udruženja penzionera.

policijska uprava

Društvenim mrežama širi se vest da je nestala petnaestogodišnja devojčica iz Mokrina. U Policijskoj upravi u Kikindi potvrđeno nam je da je prijavljen nestanak maloletne devojčice sa područja grada, da su obavešteni nadležno tužilaštvo i Centar za socijalni rad i da policijski službenici rade na njenom pronalaženju.

Nezvanično, ono što se može videti u apelu na društvenim mrežama, devojčica je poslednji put viđena u Mokrinu 20. januara, a njen nestanak Policiji je prijavljen četiri dana kasnije,