Најновије

struja 5

Prema najavama iz kikindske Elektrodistribucije, zbog planiranih radova na mreži, u nedelju, 3. marta, od 8 do 10 sati struje neće imati potrošači u Kikindi, u ulicama:

– Braće Laković, od Nikole Tesle do Jovana Popovića

– Nikole Tesle, od Vojvode Putnika do Jugovićeve.

Istog dana, od 11 do 13 sati, bez struje će ostati stanovnici Kikinde u sledećim ulicama:

– Slobodanke Acigan

– Milana Sivčeva, od Dragoljuba Udickog do sredine ulice

– Feješ Klare, od Dragoljuba Udickog do Slobodanke Acigan

– Dragoljuba Udickog, od Distričke do puta prema „Naftagasu“

– Distrička, od Dragoljuba Udickog do Slobodanke Acigan

– Nićifora Brandića, od Milana Sivčeva do Distričke

– Distrička, od Slobodanke Acigan do Nićifora Brandića

– Feješ Klare, od Dragoljuba Udickog

– Milana Sivčeva, od Mokrinskog druma

– Nićifora Brandića, od Milana Sivčeva do Novog naselja

– Novo naselje prema Kinđi

– Mokrinski drum, Metereološka stanica, Stara Klanica

– Distrička, od Nićifora Brandića do Mokrinskog druma.

U ponedeljak, 4. februara, od 8 do 12 sati, struje neće biti u Kikindi, u ulici Generala Drapšina, od Dušana Vasiljeva do Karađorđeve.

GUSCIJA-MAST

Janoš Kihut iz Temerina ne propušta nijedno Svetsko prvenstvo u nadmetanju guskova u Mokrinu. Svake godine iskoristi priliku da domaćinima i gostima ponudi guščiju mast, ali i sušeno meso od pernatih životinja koje sam proizvodi.

-Imamo porodičnu farmu gusaka i već tri decenije smo u ovom poslu. Matično jato koje posedujemo broji 300 komada gusaka i gusana. Sami ležemo guščiće i deo prodajemo, a deo ostavljamo da obnovimo jato na farmi – saznajemo od Kihuta.

Od jedne životinja dobija se pola kilograma masti. Potražnja za ovim narodnim lekom je velika.

-Od Beograda, Kruševca do Subotice, traži se guščija mast. Možemo da prodamo pet puta više u odnosu na ono što proizvedemo. U Beogradu se mast kupuje na veliko. Cena za kilogram je 2.400 dinara – napominje naš sagovornik.

Guščija mast je stari narodni lek, koji se u srpskoj narodnoj medicini najviše koristio za lečenje plućnih bolesti. U nekim delovima sveta i danas se tuberkuloza leči ovom mašću. Guščija mast je odlično pomoćno lekovito sredstvo.

-Posebno je dobra za lečenje upale pluća, ali i u oporavku kod onih koji su preležali ovu bolest. Odlična je i za pušače kojima su pluća od nikotina kao i za kožna oboljenja. Čisti kompletan organizam – saznajemo od Janoša Kihuta.

U ekspanziji zdrave ishrane i meso je sve traženije. Izvor je korisnih elemenata kao što su gvožđe, cink, bakar, mangan, selen, sadrži i kalijum, magnezijum, fosfor, natrijum i kalcijum, ali i mnogih vitamina.

Guske su uvezene iz Mađarske i tovne su. Zahtevne su za odgoj, a kako brzo rastu potreban im je adekvatan prostor gde će boraviti. Retko kada su puštene jer nema čistih izvora vode. Najveći neprijatelj im je, saznajemo od Janoša, voda puna bakterija od koje obole. Zato je iskopao bunar sa kojima ih poji.

A.Đ.

 

logo

Rang-lista penzionera koji ispunjavaju uslove za odlazak na besplatnu banjsku rehabilitaciju objavljuje se danas, a prigovori se mogu podneti nadležnoj komisiji u roku od pet radnih dana, od 4. do 8. marta.

Kako je ranije navedeno iz Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO), komisija je dužna da u roku od pet dana razmotri podnete prigovore, obavesti njihove podnosioce i utvrdi konačnu rang-listu penzionera koji su ostvarili pravo na oporavak.

Tako će konačna rang-lista biti objavljena 14. marta, nakon čega će uslediti i prvi pozivi korisnicima za upućivanje na oporavak, navodi se na sajtu Fonda PIO.

Pravo na banjski oporavak o trošku Fonda PIO, u trajanju od 10 dana, imaju korisnici starosnih, prevremenih starosnih, invalidskih i porodičnih penzija sa primanjima do 39.850 dinara.

Gimnazija 2

Povodom stogodišnjice od odlaska velikog pesnika Gimnazija „Dušan Vasiljev“ raspisuje literarni konkurs za najbolje prozne i poetske radove gimnazijalaca. Teme su:

  1. Dajte meni još samo šaku zraka i malo bele jutarnje rose
  2. Stih iz poezije Dušana Vasiljeva po izboru učenika kao naslov rada

Autori mogu da učestvuju sa po jednim radom. Radove slati na mejl adresu škole gimnazijaki@mts.rs u digitalnom formatu (pdf, docx) najkasnije do petka, 15. marta do 18 časova.

U radovima je neophodno navesti ime i prezime učenika, školu, razred i odeljenje, kao i ime profesora-mentora. Prilikom formatiranja teksta potrebno je izabrati veličinu stranice A4, veličinu slova 12pt, font Times New Roman i prored 1.5. Dužina proznog rada ne bi trebalo da prelazi dve stranice ovako kucanog teksta.

Radove će pregledati stručni žiri i dodeliti prvu, drugu i treću nagradu. Nagrađeni učenici će svoje radove prezentovati na Svečanoj akademiji koja će biti organizovana 27. marta.

KC-koncert-(6)

Veliki godišnji koncert muzikc, čkih ansambala Kulturnog centra napunio je večeras salu Narodnog pozorišta. U programu pod nazivom „Mi smo svet“ nastupila su čak tri ansambla: hor i orkestar „Attendite“ i dečiji hor „Kikindijanci“ sa 120 učesnika.

– Okupili smo se sa istom misijom – da kroz muziku stvaramo sreću. Sala Pozorišta je ponovo suviše mala za nas i za one koji su došli. Želimo da odavde izađu srećniji i da će moći, u nekim težim danima, da se sete kako su večeras imali jedan svetao i lep trenutak, trenutak sreće – rekao je v. d. direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

Koncertu je prisustvovao gradonačelnik Nikola Lukač sa saradnicima koji se obratio publici i učesnicima.

– Poneseni smo emocijama večeras jer u Kulturnom centru želimo da napravimo još kvalitetnije mesto za okupljanje. Marko Markovljev ponovo je podigao lestvicu kvaliteta i pokazao mojim saradnicima i meni da treba da napravimo još veće mesto za koncerte. Ponosni smo što imamo Marka vizionara i maštara. Želimo da budemo prestonica kulture a to znači i novu koncertnu salu u gradu – rekao je gradonačelnik.

Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika, napomenula je da je ovaj događaj naš grad ponovo učinio sedištem kulturne scene kada je reč o horskoj muzici.

– Posebno mi je drago što je, upravo u našem gradu, nastala ideja o organizaciji Međunarodnog festivala horske muzike, „Melodianuma“, koji je održan već četiri puta. Kulturnom centru želim da bude što više ovakvih programa za našu publiku – istakla je Dijana Jakšić Kiurski.

Sjajno pripremljenim ansamblima dirigovala je prof. dr Biljana Jeremić. Koncert je, instrumentalom „Svilen konac“, otvorio orkestar pod dirigentskom palicom Tibora Maše, a usledio je zajednički nastup tri ansambla sa solistima u pesmi „Milion godina“.

– Za mene kao dirigenta i za sve članove ansambala ovo je veoma emotivno veče jer je program urađen tako da će svi biti srećni i zadovoljni što su bili na ovom koncertu – rekla je prof. dr Jeremić.

Hor „Attendite“ postoji od 2017, a dve godine kasnije oformljen je i orkestar pod istim nazivom. Dečiji hor „Kikindijanci“, kojim diriguje Isidora Dakić postoji duže od dve godine. Koncert majstor programa bila je Larisa Kopić, a aranžmane je uradio Rajan Borozan. Specijalna gošća koncerta bila je Agota Vitkai Kučera.

Šesti godišnji gala koncert doneo je i kompozicije stranih autora koje se izvode uz pokret, blokove makedonskih i srpskih pesama, i završen je pesmama za publiku zbog koje i za koju se u KC ovako predano i kvalitetno neguje muzička kultura grada.

S. V. O.

CZ-(1)

Međunarodni dan civilne zaštite (CZ), 1. mart, obeležen je danas u prostorijama Okruga sastankom kojem su prisustvovati gradonačelnik Nikola Lukač, načelnik Severnobanatskog upravnog okruga Miroslav Dučić, načelnik Policijske uprave Pavle Rajkov, načelnik Odeljenja za vanredne situacije Zoran Budiša i predstavnici jedinica Vatrogasne službe i Sektora civilne zaštite.

Zoran Budiša, načelnik Odeljenja za vanredne situacije u Kikindi podsetio je da je Civilna zaštita organizovani odgovor države na vanredne situacije koje mogu da se dogode na bilo kom delu njene teritorije. Članovi CZ sprovode aktivnosti radi zaštite građana, imovine, materijalnih i kulturnih dobara.

– Svedoci smo da se nesreće mogu dogoditi bilo kada i bilo gde. Pripadnici Civilne zaštite spremni su da sprovode evakuaciju, zbrinjavanje, zaštitu od eksplozivnih ostataka, spasavanje na vodi i pod vodom, asanaciju terena – istakao je Budiša. – Sektor za vanredne situacije izrađuje nacionalnu strategiju – plan zaštite i spasavanja i procenu rizika, na osnovu kojeg se i obrazuju jedinice civilne zaštite.

On je podsetio, takođe, da postoje specijalizovane jedinice, koje obrazuje MUP, i jedinice opšte namene koje su u nadležnosti lokalne samouprave.

Međunarodni dan Civilne zaštite čestitao je gradonačelnik Nikola Lukač.

– Sprovođenjem različitih aktivnosti i zajedničkih projekata sa MUP-om, civilnim jedinicama i dobrovoljnim vatrogasnim društvima povećavamo nivo spremnosti Civilne zaštite. Videli smo u prethodnim godinama koliko nam je nedostajalo organizovanje i bolja opremljenost CZ i da svako od nas zna šta treba da radi. Jasna opredeljenost Grada jeste da učestvuje u unapređenju spremnosti ovog sektora. I dalje ćemo ulagati sredstva iz budžeta i kroz projekte na konkursima na višim nivoima vlasti opremati CZ i oformiti još jedinica, kako bismo bili spremni za sve moguće izazove u budućnosti – rekao je Lukač.

U okviru CZ obrazovana su dva voda specijalnih jedinica za zaštitu od požara, jedan za pružanje prve pomoći i jedno odeljenje za spasavanje na vodi i pod vodom. Gradska jedinica opšte namene ima 21 člana.

S. V. O.

livada

Grad Kikinda u martu raspisuje drugi krug javnog oglasa za davanje u zakup poljoprivrednog zemljišta u javnoj svojini grada prikupljanjem pisanih ponuda. Po okončanju drugog kruga, krajem februara, od 30 ponuđenih parcela sa isto toliko hektara, zakupljeno je deset parcela sa oko 11 hektara, istakla je Miroslava Narančić, sekretarka Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj.

-Na raspolaganju su površine u gradu i selima koje se nalaze u  građevinskom rejonu. Kao travnate površine parcele su namenjene za košenje prvenstveno stočarima koji su i najviše zainteresvani za njihov zakup – napomenula je Miroslava Narančić.

Zemljište je grupisano u tri kategorije: obradivo zemljište, parcele za košenje trave odnosno pašnjaci i trstici i neobradivo zemljište koje takođe može da se koristi za košenje trave.

-Na formiranje početnih cena uticali su i iznosi koji su važili za izdavanje  u zakup poljoprivrednog zemljišta u državnoj svojini. Tako se one kreću od 6.592 dinara do 43.760  dinara po hektaru, u zavisnosti od same lokacije. Zakupac u posed ulazi 1. aprila i površine može da koristi do 31. decembra tekuće godine. Ukoliko se desi da za jednu parcelu konkuriše više zakupaca sa istom cenom u roku od tri dana ponuđači će dobiti šansu da daju novu, veću, cenu. Ko ponudi najviše tom će parcela biti izdata – pojasnila je naša sagovornica.

Primera radi u gradu su to površine u bivšoj Kasarni, kod hipodruma, u Sutjeskoj, a ima ih i pored puteva, kanala. Na selima najviše je parcela u Sajanu, Mokrinu, Banatskom Velikom Selu i Ruskom Selu, a ima ih i u Bašaidu i Iđošu. Parcele se izdaju u viđenom stanju.

-Na licitaciji mogu da učestvuju fizička i pravna lica koja imaju registrovano i aktivno poljoprivredno gazdinstvo. Prilikom javljanja na javni oglas zainteresovani podnose ponude u zatvorenim kovertama sa naznakom za koji javni oglas konkurišu. Ponude se podnose na pisarnici Uslužnog centra, a za sve informacije i obilazak lokacija potencijalni ponuđači mogu se javiti u Sekretarijatu – zaključila je Miroslava Narančić.

Zaposleni u Sekretarijatu za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i ruralni razvoj kontrolisaće zakupce da li pravilno održavaju površine izdate u zakup. U slučaju da se parcele koriste u druge svrhe ugovor će biti raskinut.

A.Đ.

 

 

 

 

 

Bazar i sajam cveca (7)

Turistička organizacija Grada organizuje „Martovski bazar“ i Sajam cveća u subotu, 2. marta, od 10 do 16 sati, na gradskom trgu.

Očekuju se izlagači, proizvođači, zanatlije iz grada i okoline, u delu od Gradske kuće do sredine trga, kao i veliki izbor cveća na sajmu između fontane i Crkve.

rodjendan

Svake četvrte godine rođendan slave bebe rođene 29. februara i to ih čini posebnim. “Prestupni slavljenici” mogu da biraju kada će proslaviti dan svog rođenja, ali i da se igraju sa tim koliko godina imaju po rođendanima, a koliko oduzimanjem godine rođenja.

Olivera Latinović iz Nakova, sugrađanima poznata po tome što je vlasnica farme, takođe je rođena prestupne, 1972. godine, 29. februara. Ove godine proslavlja 52. rođendan, a prema datumu rođenja napunila je tek 13 godina.

– Svake godine slavim rođendan i volim taj dan. Prednost je u tome što mogu da biram da li će to biti 28. februar ili 1. mart. Naravno, kada je godina prestupna trudim se da ga obeležim baš 29. februara s obzirom na to da svake četiri godine imam mogućnost da ga slavim baš na datum kada sam rođena. Kada sam bila mlađa u školi su me zadirkivali kako nemam rođendan. U ovim, ozbiljnim godinama, dan rođenja proslavim sa prijateljima i najužom porodicom – kaže Olivera.

Naša sugrađanka, glumica Marija Ostojić, takođe je rođena ovog posebnog datuma. Kako kaže, slavi ga samo u prestupnim godinama.

– Drukčije mi nema smisla, jer zapravo, u godinama koje nisu prestupne, ja rođendan nemam i bližnji su i navikli da mi ne čestitaju – priča Marija. – Bilo je zanimljivih pokušaja da mi se jave tačno u ponoć između 28. februara i 1. marta, ali je besmisleno jer to i dalje nije datum mog rođenja. Lepo je, i uvek me obraduje što me se, prestupne godine, na taj datum, sete i ljudi koji su odavno otišli iz mog rodnog Mokrina, iz Kikinde i iz Srbije. Pozovu me i čestitaju, ma gde da su i to me čini srećnom. Ranijih godina pravi rođendan proslavljala sam i u krugu prijatelja, izlazili smo na večeru, sada je izlazak rezervisan samo za mog partnera Vinćenca i mene.

Na ovaj datum rođeni su: Papa Pavle Treći, Ašer, glumci Džos Ekland, Denis Farina i Piter Sanavino. Prema statistikama, na prestupni dan rođeno je oko četiri miliona ljudi.

Prestupna godina nastupa svake godine koja je deljiva sa četiri, osim na onu koja je deljiva sa sto. Tako je ova 2024. prestupna, a pre toga: 2020, 2016, 2012… Međutim, godine koje su deljive sa sto mogu biti prestupne samo ako su deljive i sa 400. Zato su 1600. i 2000. bile prestupne, ali 1700. i 1900. nisu.

Redak gost u kalendaru

Rimski Senat je, 44. godine p.n.e, doneo odluku da mesec Quintilis u čast Cezara, dobije naziv Julius (jul), a 8. godine i Sextilis je promenio ime u Augustus (avgust), po Cezarovom usvojenom sinu i nasledniku Oktavijanu Avgustu. Mali problem je bio sto je Avgustov mesec imao samo 30 dana, a jul 31. Čitava stvar je rešena tako što je od februara oduzet jedan dan i dodat avgustu.

Prema profesoru astronomije na Hamlin univerzitetu, Benu Goldu, Rimljani ionako nisu previše voleli februar. Zvali su ga mesec ostataka koji su jedva čekali da prođe.

Inače, ovaj dan se dodaje februaru kako bi se uskladila kalendarska sezona sa solarnom. Vreme koje Zemlji treba da obiđe Sunce iznosi 365,25 dana.

– Da nismo dodali jedan dan februaru svake četiri godine, za 750 godina, najhladnije razdoblje imali bismo u junu – ispričao je Daniel Braun iz Škole za nauku i tehnologiju na britanskom Notingem Trent univerzitetu.

Danas žene prose muškarce

Za ovaj dan vezane su i legende i običaji. Prema irskoj legendi, sveta Brigita se nagodila sa svetim Patrikom da žene na prestupni dan mogu da zaprose muškarce, a ne obrnuto, dakle, svake četiri godine. Veruje se da su to uveli kako bi malo izbalansirali tradicionalne uloge muškaraca i žena.

U nekim evropskim zemljama, ako muškarac odbije ženu koja ga je zaprosila na današnji dan, mora da joj kupi 12 pari rukavica. To je simboličan prikaz da žena sakrije sramotu što nema verenički prsten.

Grci smatraju da je loša sreća venčati se u prestupnoj godini, a takvo narodno verovanje postoji i u našoj zemlji, dok u Škotskoj nije dobar znak ako se rodiš 29. februara.

A. Đ. i S. V. O.

 

 

dan-otvorenih-vrata-vssov

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača organizovan je Dan otvorenih vrata. Cilj je da se zainteresovani, budući studenti, upoznaju sa školom, predmetima, načinom rada, ali i sa budućim kolegama koji su upisali ovu obrazovnu ustanovu. Među maturantkinjama, koje su posetile Visoku školu, bila je Mima Adamov iz Kikinde.

-Nema ambicija da studiram u većim gradovima, tako da se Visoka škola pokazala kao idealno rešenje da nastavim školovanje. Volim decu i verujem da bih bila dobar vaspitač – saznali smo od Mime.

Angela Mesaroš Živkov, direktorica Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača ističe da će i u narednom periodu biti organizovano upoznavanje sa školom i studijama za sve zainteresovane buduće brucoše.

-Otvoreni smo svakog dana i stojimo na raspolaganju svima koji  žele da obiđu školu. Do upisa planiramo još tri puta da organizujemo Dan otvorenih vrata. U školskoj 2024/2025. godinu nudimo osnovne studije na smeru strukovni vaspitač dece predškolskog uzrasta po novom, akreditovanom, studijskom programu  koji smo dobili sada i važi sedam godina. Tu su i master studije. U planu su nam i nova dva programa strukovni socijalni radnik i strukovni kriminalista za koje je tek započeta procedura akreditacije i očekujem da ćemo prve studente upisati u školskoj 2025/2026. godini – kaže Mesaroš Živkov.

U narednoj školskoj godini mesta ima za 70 studenata osnovnih i 50 master studija.

A.Đ.

error: Content is protected !!