Најновије

Bebi paketi 2

Znatna su izdvajanja za socijalnu zaštitu i populacionu politiku u gradskom budžetu. Jedna od prvih mera koja će biti raspisana u ovoj godini je pomoć parovima u procesu vantelesne oplodnje koja se pokazala potrebnom, istakao je predsednik Skupštine grada Mladen Bogdan.

-Za ovu namenu  biće izdvojeno dva miliona dinara i na godišnjem nivou, u proseku, sredstva iskoristi 22 do 25 parova. Po paru se izdvaja prosečna neto zarada u Srbiji, koja je je oko 85.000 dinara, na dan isplate sredstava. Pravo na novac imaju oni koji su već u procesu vantelesne oplodnje. Ovo je način da pomognemo parovima da se ostvare kao roditelji jer je fokus naše politike na porodici i deci – rekao je Bogdan.

Parovi koji žele da konkurišu za sredstva mogu da počnu sa prikupljanjem potrebne dokumentacije koja se nije menjala u odnosu na ranije godine. Pošto se prikupi  dovoljan broj prijava komisija će odlučivati o zahtevima, nakon čega se novac vrlo brzo isplaćuje.

-I ove godine sugrađani mogu da očekuju podršku od lokalne samouprave. Nastavićemo sa izdvajanjima za prevoz srednjoškolaca sa sela, vrhunskih sportista, slepih i slabovidih, regresiranim prevozom za studente i penzionere, a pravo na dve autobuske karte imaju i učesnici ratova devedesetih, dok je šest opredeljeno za ratne vojne invalide. Isplaćivaće se i roditeljski dodatak za prvo i drugo dete i pomoć nezaposlenim porodiljama. Za treće dete imamo članstvo u Pokretu „3+“. Tu je i bebi klub u okviru kog delimo pakete za sve novorođene sugrađane – naveo je naš sagovornik  i najavio da će krajem meseca biti podela prvih bebi paketa u ovoj godini.

 

Ne mala sredstva izdvajaju se i za stipendiranje studenata, pa će i ove godine sa punom stipendijom biti podržani studenti sa višim, a sa manjim iznosom oni koji imaju nešto niži prosek.

-Naš cilj je da nam se mladi posle studija vrate i stoga želimo svima da pružimo finansijsku podršku, ali i da im poručimo da mislimo na njih i da računamo da će pomoći da se Kikinda razvija – rekao je Bogdan.

Nova mera vaučeri za vodu

Pored energetskih vaučera za grejanje i struju, grad će obezbediti i vaučere za vodu za socijalno ugrožene osobe. Za novu meru moći će da konkurišu korisnici socijalne pomoći i porodice i pojedinci bez primanja i moći će da se odluče da li žele da im se plati dug ili da im se pomogne u plaćanju računa.

 

-Za energetske vaučere izdvojili smo 10, a za vaučere za vodu, koja je nova mera, četiri miliona dinara. Sa energetskim vaučerima prošle godine pomogli smo oko 900 sugrađana, a pravilnik se neće menjati tako da obuhvatamo i one sa dugovanjima. Konkurs za vaučere trebalo bi bude otvoren nakon podele ogreva za sve koji su stekli pravo. I ove godine veliki broj porodica dobio je po kubik drva čija je podela pri kraju – kazao je Mladen Bogdan.

Otvara se Savetovalište

Novina je i Savetovalište za porodicu, brak i pružanje usluga savetovanja i edukacije ranjivim grupama.

-Pod ranjive grupe spadaju Romi, žrtve nasilja, deca koja izlaze iz hraniteljskih porodica. Podršku za ovaj projekat dobili smo od Pokrajine koja je izdvojila 850 hiljada dinara i Savetovalište bi trebalo da počne sa radom na proleće. Pomoć će pružati stručnjaci sa licencama u prostoru Centra za stručno usavršavanje – precizirao je Mladen Bogdan.

Matic Djoka Radak (5)

Đorđe Radak, jedna od najznačajnijih ličnosti iz istorije grada, upamćen kao veliki srpski dobrotvor, predstavljen je večeras publici u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja, u muzejskom teatru, novoj formi oživljavanja istorijskih ličnosti i događaja.

Multimedijalna izložba o najznačajnijoj ličnosti našeg grada u 19. veku, postavljena je, od prošlog meseca, povodom dva veka od njegovog rođenja. U izložbenom prostoru, zahvaljujući glumcu Slavoljubu Matiću, večeras je Radak izvanredno i sugestivno predstavljen muzejskoj i teatarskoj publici. Matić je, o samom Đorđu, njegovom životu, naravi, postupcima i uspomeni na njega govorio iz trećeg lica, u posebnoj formi epistolarnog kazivanja – ispredanja priče uz pomoć pisanih dokumenata, najčešće pisama.

Materijal za ovaj pozorišni čin pod nazivom „Ja sam Đoka Radak Kikinđanin“ preuzet je iz knjige Vladimira Milankova „Đoka Radak ratoborac i veliki dobrotvor“ u izdanju Istorijskog arhiva Kikinda, kao i iz pisama i novinskih članaka.

– Teško je iz dokumenata napraviti monodramu jer nema dramskog sukoba, pa sam se setio epistolarne dramaturgije – kada se komunicira preko pisama. Ovo je neobičniji način i veoma mi je drago što je Muzej potpuno otvoren za nove forme. Počastvovan sam što sam deo toga – rekao je Matić.

Idejni tvorac i inicijator da se muzejski teatar postavlja ravnopravno sa izložbama je Dragan Kiurski, viši muzejski pedagog koji se kreativnom dramom bavi već dugi niz godina. Do sada je, između ostalog, bio autor inscenacija o Dušanu Vasiljevu i Melaniji Gajski.

– Izložba je samo jedan vid interpretacije nasleđa, kroz eksponate, ali to može i da se dinamizuje na ovaj način – smatra Kiurski. – Zašto bismo samo čitali sa zidova ako možemo određenu ličnost da „imamo“ uživo, da nam priča o svom životu,

Đorđe Radak bio je drugi po veličini dobrotvor Matice srpske u 20. veku. Bio je i pokretač bune aprila 1848. godine i aktivni učesnik revolucije 1848. i 1849. godine. Priča o njemu koju oživljava glumac Slavoljub Matić na muzejskoj sceni u planu je da se predstavi još nekoliko puta u toku trajanja izložbe, do 17. februara. Bez obzira na to da li ste muzejska ili pozorišna publika, preporučujemo da je ne propustite.

Darko Cvijan

Zbog negodovanja potrošača i velikog broja prijava, iz Udruženja potrošača Kikinde (UPOK) stupili su u kontakt sa čelnicima JP „Srbijagas“, kaže predsednik UPOK-a, Darko Cvijan.

– Jasno je da su potrošači dovedeni u zabludu. Kada su stigli decembarski računi, došlo je do velikog nezadovoljstva jer ljudi nisu znali o čemu se radi. U međuvremenu je stiglo objašnjenje iz „Srbijagasa“ da je to urađeno da bi se potrošačima izašlo u susret zbog štrajka u Pošti, ali je i obračunata zatezna kamata. Sada će ona, na januarskim računima, biti oduzeta i biće sve vraćeno na realno stanje – kaže Cvijan.

On dodaje da postoji matrica po kojoj se obračunavaju računi za gas pomoću koje sada potrošači, prilikom praćenja potrošnje, mogli da imaju uvid u realno stanje i iznose koji će biti na računima.

Aplikacija za računanje potrošnje prirodnog gasa u kWh za domaćinstva nalazi se ovde.

1706004749838

Zaposleni u JP „Toplana“ otklanjaju havariju na vrelovodu u  ulici Vojvode Putnika broj 3 odnosno kod zgrade Mikinice. To je razlog što će deo od ugla ulica Vojvode Putnika i Dimitrije Tucovića pa do ulaza u Gimnaziju „ Dušan Vasiljev“ i Ekonomsko-trgovinsku školu iz ulice Vojvode Putnika od 23. do 30. januara  biti zatvoren za saobraćaj. Pre sedam dana na ovom delu vrelovoda uočen je gubitak, saznajemo od v.d. direktora „Toplane“ Dušana Marjanovića.

-Ispostavilo se da je toplovod oštećen u samom putu, tako da smo morali da zatvorimo ovaj deo ulice kako bi otklonili nastali kvar. Ovom prilikom zameniće se cevi koje su ispod kolovoza, a korisnici ovog dela grada bez grejanja će, kako sada stvari stoji, biti samo u četvrtak. Iskoristićemo priliku da zamenimo obe cevi koje se nalaze na ovom delu toplovoda jer je mesto gde se nalaze specifično – istakao je naš sagovornik.

Ovo je prva havarija na magistralnoj mreži koja se desila od početka grejne sezone, tako da su ulaganja u prethodnom godinama dala rezultate.

-Cilj je da se nastavi sa ulaganjima po završetku grejne sezone. Upravo zamena dela toplovoda u ulici Vojvode Putnika je u planu jer su to cevi stare više od dve decenije. Rekonstrukcija trase je planirana je tokom građevinske sezone – naveo je Dušan Marjanović.

Dok su bili konstantni minusi stanovi su se duže grejali, ranije se počinjalo sa grejanjem, a kasnije završavalo. Ukoliko opet dođe do konstantnog minusa grejni dan će se ponovo produžiti.

OIP (24)

Radnici JP“ Kikinda“ 24, 25. i 26. januara  obavljaće  hiper-hlorisanje vodovodne mreže  radi pripreme mreže za puštanje fabrike vode u rad. Po rejonima ispiranje će se obaviti 24. januara prvi  i drugi rejon, 25. centar grada i 26. januara treći i četvrti rejon.

Građani, ukoliko osete pojačan miris hlora ili primete zamućenje vode na točećim mestima u svom domaćinstvu, potrebno je da ispuste određenu količinu vode pre upotrebe kako bi se  ispirala kućna instalacija.

 

Ekipe JP „Kikinda“ će se potruditi da radove obave u što kraćem roku. Za sve dodatne informacije obratite se pozivnom centru na broj 422-760 i 062/8844888.

 

Sezona 2016-17 ORDINACIJA (1)

Kad su mi čestitali rođendan i odlazak u penziju 15. decembra, igrali smo „Ordinaciju”, a kolege su mi priredile malo iznenađenje. Rekao sam im: ja sam tu, ako treba ćeraćemo se još 

Na daskama koje život znače je od davne 1976. godine. Sa više od 2.200 odigranih predstava i 84 premijere, ovdašnjoj publici je dobro znan i rado viđen na sceni, kao i na tv ekranima i filmskom platnu. Petnaestog decembra prošle godine, na svoj 65. rođendan, otišao je u penziju, ali to nikako ne znači njegov raskid ni sa glumom ni sa kikindskim Narodnim pozorištem.

U ovoj teatarskoj kući, ubedljivi je rekorder po broju odigranih predstava. Nadimak Rus nosi od kad zna za sebe- bilo da su za njega u dečačkim danima govorili da je „jak kao Rus” ili da, u igri „gađa kao Rus” jer je toliko precizno pogađao novčiće i palidrvca.

U pozorištu je radio i kao šef tehnike, organizator, kreirao scenografska rešenja.

Kako ste uplovili u glumačke vode? Da li je gluma bila mladalačka želja i ljubav?

– Igrom slučaja, još kao osnovac bavio sam se recitovanjem, a u višim razredima osnovne išao sam i na takmičenja, stigao do republičkog nivoa. Bila je to polazna tačka. Nastavnica srpskohrvatskog Darinka Koledin me je pozvala i dogovorila susret sa meni i danas veoma dragim, dugogodišnjim upravnikom pozorišta Branislavom Šibulom. U mladalačkim danima, gluma je išla zajedno sa sportom, košarkom koju sam voleo i igrao niz godina.

I toliko su vam te „daske koje život znače” prirasle k srcu da više niste ni silazili s njih?

– Ne, osim pauze kada sam bio na odluženju vojnog roka. U knjizi Save Savina zanimljiv podatak je da 10 godina života treba biti u pozorištu za 1000 odigranih predstava.

Hoćete li nastaviti da igrate?

– Hoću. Kad su mi čestitali rođendan i odlazak u penziju 15. decembra, igrali smo „Ordinaciju” tog dana, a kolege su mi priredile malo iznanađenje. Rekao sam im: ja sam tu, ako treba ćeraćemo se još. U stvari sve zavisi od pozorišta, koliko ću biti potreban.

Koja vam je najdraža uloga?

– Glumac ako ozbiljno pristupa svom pozivu, onda bi svaka uloga trebalo da bude draga. Naravno, razlika je u težini i u tome šta zahteva. Ima uloga koje bolje legnu, ili se bolje iznesu na sceni, prihvate od publike. Trudio sam se da, i ako je mala uloga da se zapamti, ostane upečatljiva, da se verno dočara lik koji traži reditelj. Ima predstava sa kojima smo se takmičili sa najboljim pozorištima iz tadašnje Jugoslavije, ali pamtim i uloge iz drugih komada koje su mi takođe ostale urezane u sećanje i drage.  „Ožalošćena porodica” je praktično prelomila da pozorište pređe iz amaterskog u profesionalni status. Naravno, to je i zbog niza predstava koje su prethodile. Potom „Radovan Treći” koji svi pamtimo po Zoranu Radmiloviću, a na našoj sceni je bio postavljen u drugačijem viđenju. Uloga u „Policajcima” takođe je ostala upamćena i nagrađena. Naravno i „Izvol’te u Sakule” sa likom junaka iz Like. Kad smo igrali Sakule u Sakulama, pisac Zoran Petrović mi je poklonio knjigu i u posveti napisao: „Najboljem junaku iz Like, a u mojim Sakulama”. Ostanu zaista lepe i drage uspomene.

Iako su glumcima van Beograda i Novog Sada manje dostupni angažmani na televiziji i na filmu, vi imate niz ostvarenih uloga? Kako je dolazilo do saradnje?

– Imao sam sreću, bez obzira što smo van centara, prilično sam snimao. Producentima i rediteljima jeste jednostavnije da angažuju nekog ko im je bliže. Budeš ispunjen kad žele i traže baš tebe. Sa Goranom Markovićem sam radio „Turneju” i „Falsifikatora”, sa zaista vrhunskom glumačkom ekipom. Pretprošle godine bio sam angažovan u filmu „Džem od kavijara”, prošle je usledio „Mačji krik”. Imao sam lepu epizodnu ulogu i u seriji o Ivi Andriću „Nobelovac”, koja bi na proleće trebalo da krene na RTS-u.

Glumili ste i u serijama „Jesen stiže, dunjo moja”, „Jagodići”, „Šetnja sa lavom”, „Crna svadba” itd. Kakva je razlika glumiti u pozorištu i raditi snimajuće projekte?

– U pozorištu kada se sprema uloga, to traje 35, 40, 45 proba, koliko je potrebno, ali za seriju se dobije uloga i nema toliko vremena da se sa rediteljem priča o tome šta se želi. U najkraćem se to dogovara, na setu se to još može popraviti i to je to. U pozorištu možeš da kreneš od suprotnog, pa da se eventualno reditelj složi da je to bolji put. Na snimanjima se to ne radi, već se ispunjavaju zadaci.

Ko su vam glumački uzori odnosno kog glumca posebno cenite?

– Od svih, najdraži i najbliži mi je bio legendarni Pavle Vujisić. „Čovek iz naroda” koji je sve odigrao sa tolikom prirodnošću. Njegova gluma je zračila neverovatnom lakoćom. To je suština. Nije sve u lepoti, ključ je u prirodnosti. Kamera je oko koje sve vidi i zapaža i tu se ništa ne može sakriti.

Kakva je kikindska publika?

– Meni je veoma draga jer smo toliko godina zajedno. Moj utisak je da većina želi više da ode u pozorište da se nasmeje i zabavi, i takve komade publika rado gleda više puta. Ipak, pozorište mora da ima na repertoaru i predstave takmičarskog karaktera- za selektore i festivale, ali mora se voditi računa i o publici. Malo pozorišta ima predstave koje igra po 50 puta, a mi imamo i one koje smo igrali 100 i 150 puta.

Član ste Saveta Mesne zajednice Nakovo. Šta vas je motivisalo da se angažujete u toj ulozi?

– Prihvatio sam da se angažujem kako bismo nešto ostavili deci, pored onoga što Nakovo ima. Bila je potrebe za sportsko-rekreativnim centrom, osim stadiona Poleta, koji je tu odavno. Rešili smo da smetlište na obodu sela očistimo, pošumimo, iskopamo jezero, napravimo sadržaje za decu i ostale meštane. Rekao bih da smo uradili mnogo. Tu je sad jezero, natkrivena terasa, dečije igralište, teren. Nastavljamo dalje.

NAGRADE

Izdvajamo neke od nagrada koje je ovaj kikindski glumac dobio tokom bezmalo pola veka na teatarskoj sceni:

  • Oktobarska nagrada grada Kikinde
  • Nagrada za glumu, u predstavi „Policajci” 1985.god. na 26. Susretima amaterskih pozorišnih društava Vojvodine. Nagrada dodeljena odlukom žirija.
  • Za ulogu Agatona u predstavi „Ožalošćena porodica”, nagrada glumac večeri – odlukom publike i nagrada „Peđa Jovanović” na 36. Festivalu amaterskih pozorišta u Kuli 1994. godine
  • Za istu ulogu (Agaton u predstavi „Ožalošćena porodica), nagrada (glumac večeri – odlukom publike) na 38. Festivalu dramskih amatera Jugoslavije u Vranju 1994.
  • Nagrada za glumu (Radovan u predstavi „Radovan Treći”), odlukom žirija na 47. Susretima profesionalnih pozorišta Vojvodine 1997.

 

 

Biblioteka 3

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ raspisala je nagradni literarni konkurs „Đura Đukanov“. Nagrada se, po propozicijama, dodeljuje za najbolju prvu zbirku priča autora mlađeg od trideset pet godina pisanu na srpskom jeziku, pod uslovom da rukopis prethodno nije bio objavljivan u celosti ili u delovima.

Nagrada podrazumeva štampanje knjige džepnog formata, u tvrdom povezu i tiražu od 350 primeraka. Rok za dostavljanje rukopisa je 30. jun 2024. godine. Rukopis treba dostaviti isključivo u elektronskom formatu na adresu: konkurs_djukanov@kibiblioteka.org.rs, s naznakom „Za literarni konkurs Đura Đukanov“.

Rukopisi moraju da budu potpisani punim imenom i prezimenom i moraju da sadrže informacije o godini rođenja, adresi stanovanja, broju telefona i mejl adresi; ukoliko ne sadrže sve neophodne podatke ili su poslati u neodgovarajućem formatu, neće biti uvršteni u konkurenciju.

U žiriju za dodelu nagrade „Đura Đukanov“ su Jovana Koprivica, Slađana Stamenković i Dragan Babić. Odluku o pobedniku žiri će doneti najkasnije 1. septembra ove godine, a nagrada će laureatu zvanično biti uručena januara. 2025. godine, na dan rođenja Đure Đukanova, značajnog banatskog pisca, godinu dana po raspisivanju konkursa.

Konkurs se raspisuje 20. put, a poslednji laureat je Tijana Katić iz Kragujevca.

SLIKA 2 (2)

Gost podkasta Kikindskog portala je Novak Despotović, mladi i talentovani Kikinđanin, učenik trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, osvajač zlatne medalje iz matematike na nedavno održanoj Žautikovskoj olimpijadi u Kazahstanu. 

Kakvi su utisci posle prestižne olimpijade, kako se priprema za takmičenja, kako je biti đak mentorskog odeljenja Matematičke gimnazije u Beogradu koji upisuju najbolji od najboljih?

Šta su planovi mladog matematičara koji je bio đak generacije OŠ „Vuk Karadžić”, ali itekako zna da se ne uči za ocenu, već znanje.

 

bazar 5

Turistička organizacija Grada će u subotu, 27. januara, prvi put organizovati humanitarnu manifestaciju „Ulica otvorenog srca“. Prihod od akcije namenjen je Udruženju „Deca sa ahondroplazijom Srbije“ sa sedištem u Kikindi.

– Odlučili smo da napravimo humanitarni bazar i pomognemo udruženju u kojem su roditelji dece sa ovom retkom bolešću. Država plaća njihovo lečenje, ali im je novac potreban i za mnoge druge stvari – za vitamine, putovanja – kaže v. d. direktorica Turističke organizacije Grada, Jasmina Milankov.

U „Ulici otvorenog srca“ na gradskom trgu humanitarni bazar će trajati od 10 do 16 sati, a od 11 do 13 sati odvijaće se i program u kojem će učestvovati: Horić OMŠ „Slobodan Malbaški“, Plesna škola „Dance N Soul“, mlađi dečiji ansambl ADZNM „Gusle“, Škola modernog plesa UG „Step Up“, Bubnjarska sekcija Kikinda, klovnovi, animatori, štulaši, a biće tu i kutak za oslikavanje lica mališana,  „čaj od srca“ Crvenog krsta i, najvažnije, kutije za priloge, navode u Turističkoj organizaciji.

Saobraćajna_policija

Na području Policijske uprave u Kikindi u toku vikenda dogodile su se četiri saobraćajne nezgode. Jedan učesnik u saobraćaju zadobio je teške telesne povrede. Nastala materijalna šteta procenjena je na sto hiljada dinara. Saobraćajne nezgode dogodile su se zbog: radnje vozilom, alkohola i psihoaktivnih supstanci i zbog neprilagođene brzine.

Podneti su zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka protiv 15 učesnika u saobraćaju i izdata su 73 prekršajna naloga.

Iz saobraćaja je, zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 13 vozača, od čega je osmoro zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila, odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 10 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 77 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine i 37 ostalih prekršaja, saopšteno je iz Policijske uprave u Kikindi.