Најновије

micic-3

Među ukupno 152 knjige pristigle na konkurs, žiri  je odlučio da dobitnik prestižnog književnog priznanja „Dušan Vasiljev” bude doktor istorijskih nauka, književnik i publicista Milan Micić, za knjigu „Čudo u Banatu“, čiji je izdavač novosadska Akademska knjiga.

U obrazloženju Odluke se, između ostalog, navodi da je već naslovom jasno da je reč o Banatu kao prostoru koji je nakon Velikog rata ostao podeljen između Jugoslavije i Rumunije, a s druge strane sam prefiks „čudo“ je aluzija na čuveni Felinijev film „Čudo u Milanu“, poznat kao neorealistička bajka. Tako se i Micićeva proza može čitati, jer je bazirana na stvarnosnim događajima i ličnostima, ali je ujedno i bajka, jer deluje nestvarno i prepliću se realno i čudesno.

Micić, koji je odrastao u obližnjem naselju Vojvoda Stepa, odlično poznaje Banat kao temu svojih istoriografskih, proznih i poetskih knjiga. Autor je više od pedeset knjiga različitih žanrova, ali se dobar deo njegove poetike odnosi upravo na ovo područje.

– Banat je moj zavičaj, grad Kikinda je slika mog odrastanja i sazrevanja kao čoveka, istoričara i književnika. Dobiti Nagradu „Dušan Vasiljev“ na stogodišnjicu njegovog odlaska iz stvarnosti u san – velika je čast i priznanje. Zahvalan sam žiriju koji je prepoznao da moja knjiga diše skladno sa poezijom Dušana Vasiljeva, sa njegovim vremenom i prostorom; zahvalan sam svom izdavaču Akademskoj knjizi, koja je ovoj knjizi dala svoje ime i njegov značaj u srpskom izdavaštvu i srpskoj kulturi, a najviše sam zahvalan svojim banatskim precima, njihovim strepnjama, radostima i strahovima, njihovim nedoumicama i rešenostima koje se u ovoj knjizi pojavljuju u raznim pojavama i događajima, pod stvarnim i izmišljenim imenima – naglašava Micić i dodaje:

– Banat je moj svet. Slike iz detinjstva urezane su doboko uz svakom čoveku, pa i meni. Saznanja o svetu, o smislu, stvaranju, postojanju – dogodila su mi se u Banatu. Sve velike teme u književnosti su u nama i oko nas. Tako je Banat moja tema. Za mene u Banatu su slike neba najdublje i najčistije, a zemlja i voda imaju najviše znakova i tajni- naglašava ovaj stvaralac.

Množina malih banatskih čuda

Milan Micić je rođen u Zrenjaninu 1961. godine. Banat je bio tema i njegovog doktorskog rada „Razvitak novih naselja u Banatu (1920-1941)”. Pored istoriografskog i književnog rada, svojevremeno je Micić kao profesor istorije bio i apsolutni pobednik RTS-ovog istorijskog kviza koji se emitovao devedesetih godina. Radio je i u Pokrajinskom sekretarijatu za kulturu. Danas je generalni sekretar Matice srpske, predsednik Udruženja ratnih dobrovoljaca 1912-1918 i njihovih potomaka i poštovalaca, član najeminentnijih ovdašnjih književnih udruženja.

– „Čudo u Banatu“ je knjiga priča koja govori o množini malih banatskih čuda, o mnoštvu banatskih života u godinama posle Velikog rata. Jer, svaki dan je čudo i svaki život je čudo. To je vreme nestanka jedne države i nastanka druge; godine crtanja nove banatske granice, pojave novih ideja i ideologija, poput komunizma, nestajanje predratnog poretka i užasne potrošenosti čoveka u Velikom ratu. To je, ujedno, vreme kada je Dušan Vasiljev postavljao pitanje smisla. Iz takvog vremena rađaju se i moje pripovetke, banatski čovek u njima istovremeno ima beskrajno veselje i beskrajni jauk, veliku nadu i veliki očaj, visoko uzdizanje i duboki pad, ali pre svega ima želju da preživi život pun neizvesnosti kada sutrašnji dan nije mirna slika – sumira Micić.

Nemanja Savić

 

1711479360295

U Visokoj školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača održano je humanitarno muzičko veče. Na inicijativu profesorice klavira Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“ Ivane Stražmešter cilj je bio prikupljanje sredstava, ali i sredstava za higijenu za socijalne ustanove i pojedince.

-Dugogodišnju saradnju sa Visokom školom rešili smo da unapredimo. Na radost naših učenika i studenata nadamo se da ćemo i u budućnosti organizovati više ovakvih koncerata – napomenula je Ivana Stražmešter.

 

Ideju su rado prihvatili u Visokoj školi gde su se priključili zaposleni i studenti.

-Nakon početne inicijative došli smo na ideju da pozovemo još učesnika kako bismo upotpunili muzički ugođaj sugrađanima koji su se odazvali i pružili i ostalima priliku da učestvuju u ovom humanom činu. Hvala svima koji su podržali naše muzičko veče – dodao je Aleksandar Mitrevski, asistent iz oblasti muzičke umetnosti VŠSSOV.

Ovo nije prvi put da su studenti pokazali da su velikog srca, podsetila je studentkinja prve godine Violeta Grubor.

-Poznata je naša akcija za Novu godinu tokom koje prikupljamo slatkiše i slaniše za decu koja u vreme praznika borave na Dečijem odeljenju Opšte bolnice, ali i za decu oštećenog sluha, Narodne kuhinje, đake OŠ „6. oktobar“ – kazala je Valentina Grubor.

U programu su učestvovali učenici i nastavnici OMŠ „Slobodan Malbaški“, studenti VŠSSOV, polaznici plesnog studija „Tijane Levnajić“ i korisnici centra za pružanje usluga socijalne zaštite „Naša kuća“.

 

A.Đ.

 

 

Nas-Dusan-najava-Valentina

U okviru manifestacije „Dani Dušana Vasiljeva“ koju organizuje Grad, sutra (sreda, 27. mart) će, na dan pesnikove smrti pre tačno sto godina, u 11 sati, biti položeno cveće na njegov grob na Melinom groblju.

Od 17 sati, u Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja biće uručene plakete najboljim maturantima Gimnazije. Svečana akademija pod nazivom „Naš Dušan – čovek peva posle rata“ biće održana od 19 sati u Narodnom pozorištu.

U toku programa dr Milanu Miciću biće uručena književna nagrada „Dušan Vasiljev“ po konkursu koji raspisuje Grad Kikinda. Takođe će Tisi Felbab biti dodeljena nagrada za najbolji rad, izabran na prvom literarnom konkursu Gimnazije.

sijalica

U petak, 29. marta, u Iđošu, od 8 do 11 sati, zbog planiranih radova, struje neće biti u sledećim ulicama: Hajduk Veljkova, Dositejeva, Partizanska, Jovana Gligorina, Koste Kljajića, Jovana Popovića, Jovana Popovića, Milene Gecić, Jamurska, Đure Jakšića, Jovana Jovanovića Zmaja, Karađorđeva, Vuka Karadžića, Jaše Tomića, Toze Markovića, Svetosavska, od Đure Jakšića do Vuka Karadžića, Milivoja Omorca, od Đure Jakšića do Jaše Tomića, Nikole Francuskog, od Koste Kljajića do Milene Gecić.

Deo potrošača u Kikindi u ponedeljak, 1. aprila neće imati struje od 8 do 10 sati. Isključenje će biti u Njegoševoj ulici, od Ive Lole Ribara do Vuka Karadžića, najavljeno je iz kikindske „Elektrodistribucije“.

bendovi-studija-maus

Radi promocije rokenrola među mladima, u četvrtak, 28. marta, od 17 sati, u Osnovnoj školi „Jovan Popović“ koncert će održati grupe: „Feniks“, „Metalik gejts“, „Dogma“, „Čelični“, Osmijum” i Bubnjarska sekcija Studija „Maus“.

Organizatori, „Mala škola rokenrola“ Studija i roditelji muzičara, najavljuju da će se ovakvi događaji, u narednom periodu, odvijati i u drugim školama u gradu i okolini.

garaza-dositejeva-(1)

Uklanjanje garaže u Dositejevoj ulici, za sada nije moguće, istakao je Čedo Gvero, direktor JP „Kikinda“.

-Za rušenje garaže, koja nikada nije zaživela, potrebno je 30 miliona dinara, stoji u elaboratu koji je urađen. Duplo, možda čak i više je neophodno kako bi se garaža privela nameni za koju je i izgrađena. Kako statički projekat nikada nije urađen, ne možemo ni da je privedemo nameni, niti može da se koristi. Posebno pitanje je da li postoji potreba za ovim objektom. Ovog momenta važnije je da uredimo parking mesta u ulici Svetozara Miletića gde sugrađani parkiraju automobile na zelenim površinama –  rekao je Gvero.

Izgradnja objekta počela je davne 1988. godine i nikada nije završena. U finansiranju je učestvovao i ondašnji „Naftagas“ jer je u blizini upravna zgrada ove firme, a nikada privedena nameni, garaža je u vlasništvu lokalne samouprave.

 

 

Mamografija

Besplatni preventivni pregledi, ultrazvučno snimanje dojki i analize tumor-markera za prostatu, organizovani u nedelju u Opštoj bolnici, izazvali su veliko interesovanje građana.

Urađeno je 46 ultrazvučnih pregleda dojke, dve žene su upućene na mamografiju, a 22 će naknadno obaviti ultrazvučno snimanje.

U laboratoriji je PSA analiza radi skrininga na tumor prostate urađena kod 36 pacijenata. Kod sedmorice su otkrivene povišene vrednosti. Narednih dana ovu analizu će moći da obave i svi ostali koji to, zbog velikog interesovanja, nisu uspeli da učine u nedelju, saznali smo iz PR službe Bolnice.

Saobracajna policija

Na području Policijske uprave u Kikindi za dane vikenda dogodila se jedna saobraćajna nezgoda u kojoj je pričinjena materijalna šteta u iznosu od 50.000 dinara. Nezgoda se dogodila zbog nepredviđene okolnosti odnosno divljači na putu.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtev za pokretanje prekršajnog postupka podneto su protiv 20 učesnika u saobraćaju i izdato je 258 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 15 vozača, od kojih je četiri  zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu.

Takođe, otkriveno je 45 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 123 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 95 ostalih prekršaja.

Okrugli-sto-DV-(1)

“Dušan Vasiljev i njegovo doba 1914-1918” naziv je okruglog stola, održanog večeras u Narodnoj biblioteci „Jovan Popović“, u okviru programa „Dani Dušana Vasiljeva“ kojim se obeležava tačno jedan vek od prerani smrti velikog kikindskog pesnika.

Na okruglom stolu predstavljen je istorijski kontekst jednog perioda Vasiljevog života, onog koji je, čini se, najviše uticao na njegovo stvaralaštvo: Veliki rat, nestanak Austrougarske, stvaranje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, crtanje nove banatske granice, pojava komunizma u Banatu.

– Na Vasiljeva je najviše uticao rat jer je na front otišao sa nepunih 17 godina, doživeo traumatična iskustva i smrtno oboleo. Sve je to izuzetno uticalo na ovog mladog čoveka koji je tek počeo da živi, na njega kao ličnosti i na njegovo delo, pre svega na apokaliptično viđenje sveta koje se ispoljava kroz njegovu književnost – rekao je, između ostalog, msr Srđan Sivčev, istoričar, direktor Istorijskog arhiva.

Po povratku sa fronta u Temišvar, angažovao se u srpskoj komandi mesta kao pisar i tumač. Osnovao je „Kolo mladih Srba“ i list „Sloga“. U Beogradu je završio pedagoški kurs i 1920. godine stigao u Čenej koji je tada, u kratkom periodu, pripadao Jugoslaviji. Iste godine oženio se najlepšom Čenejkom, Milojkom Maletić.

– To je, možda, i najplodonosniji period njegovog pesničkog stvaralaštva. Vasiljev je bio u Čeneju, upravo dok je vladala neizvesnost da li će ovo mesto ostati u Kraljevini Rumuniji ili će se pripojiti Kraljevini SHS. U to vreme dolazi do izražaja takozvana klasna borba. Trodnevna Čenejska buna dogodila se upravo 1920. godine. Sve se to odrazilo i na stvaralaštvo Dušana  Vasiljeva – ispričao je Saša Jašin, direktor izdavačke kuće Saveza Srba u Rumuniji.

Dr Jovana Kasaš, istoričarka iz Novog Sada koja je doktorirala na istoriji Banata, fokusirala se na razgraničenje u Banatu nakon Prvog svetskog rata.

– Uglavnom se bavim time kako su to doživeli Srbi u Temišvaru i Banatu – rekla je dr Kasaš. – Posle naleta srpske vojske koja je ušla u Banat i u Temišvar i njenog povlačenja već sledeće, 1919. godine, Temišvar je na Pariskoj mirovnoj konferenciji dodeljen Rumuniji. Dušan Vasiljev je u to vreme živeo u Temišvaru, pomagao je nacionalno buđenje Srba. Kada je prešao u Kikindu, za njim se preselio veliki broj inteligencije, sveštenstva i običnog naroda.

Direktor Biblioteke, Brane Marjanović, istakao je da se program realizuje  zahvaljujući ugovoru Matice srpske i Grada koji će publici doneti još kvalitetnih programa.

Po programu „Dana Dušana Vasiljeva“ sutra je, u Narodnom pozorištu, na programu predstava o njegovom životu „Oblaci“, a u sredu, 27. marta, na istom mestu, održaće se Akademija pod nazivom „Naš Dušan – čovek peva posle rata“, na kojoj će biti i dodeljene književne nagrade Grada i kikindske Gimnazije koja nosi ime ovog velikog pesnika, proznog i dramskog pisca.

S. V. O.

 

Metahuman-post

Virtuelno oživljeni čovek koji je pre deset hiljada godina živeo u Lepenskom Viru produžava svoje „gostovanje“ u Narodnom muzeju do 16. aprila, zbog velikog interesovanja publike, saopšteno je iz ove ustanove.

Instalaciju je, od 9. februara do 16. marta, videlo ukupno 1.886 posetilaca, od čega je bilo 1.075 pojedinačnih poseta. Ukupan broj grupnih poseta je 40 i tada je bilo i dodatnih sadržaja, poput arheološkog filma ili radionice.

Zahvaljujući predusretljivosti Nacionalne platforme “Srbija stvara” i autorke projekta, prof. dr Sofije Stefanović, publika Muzeja će imati priliku da se „druži“ sa praistorijskim čovekom još tri sedmice.

error: Content is protected !!