Најновије

national-cemetery-3991441-1280

Vernici Rimokatoličke crkve danas, 1. novembra, obeležavaju Dan svih svetih, poznat i kao Sisvete koji je jedan je od najvažnijih katoličkih praznika.

Dan svih svetih posvećen je svim poznatim i nepoznatim svecima Katoličke crkve – ne samo onima koji su službeno proglašeni svetima, već i svim pravednicima i onima koji su živeli svetim životom. To je dan kada vernici izražavaju zahvalnost i molitvu za sve one koji su ušli u nebesku slavu.

Na današnji dan običaj je da se posećuju groblja, pale sveće, kao i da se odnosi cveće na grobove, održavaju se svete mise i molitve za pokojne. Iako je sledeći dan, 2. novembar Dušni dan, posebno posvećen molitvi za duše svih preminulih, već na Dan svih svetih posjećuju se groblja i odaje se počast pokojnicima.

saobracajna-nesreca

Na putu između Nakova i Kikinde, u večernjim satima, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj je učestvovalo putničko vozilo i magarac koji je iznenada izleteo na kolovoz.

Prema rečima očevidaca, životinja je najverovatnije došla iz pravca obližnjih vikendica. Vozač, devojka (32) iz Nakova, nije uspela da izbegne udar. Tom prilikom je lakše povređena i prevezena u kikindsku bolnicu radi pregleda.

Na automobilu je pričinjena velika materijalna šteta, dok je magarac uginuo na mestu nesreće.

rose-1273740-1280

Vlada Republike Srbije donela je Odluku kojom se 1. novembar 2025. proglašava za Dan žalosti povodom godišnjice smrti i stradanja 16 građana zbog pada nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novim Sadu.

Saopštenje Vlade Srbije prenosimo u celosti:

Zakonom o obeležavanju dana žalosti na teritoriji Republike Srbije uređuju se uslovi i način obeležavanja dana žalosti na teritoriji Republike Srbije, obaveze državnih organa i organizacija, organa teritorijalne autonomije i lokalne samouprave, javnih ustanova i javnih preduzeća koje oni osnivaju, organizacija kojima je zakonom povereno vršenje poslova državne uprave kao upravnih ovlašćenja, obaveze drugih pravnih i fizičkih lica, kao i sankcije za nepoštovanje utvrđenih obaveza u pogledu obeležavanja dana žalosti.

Dan žalosti otpočinje u 00.00 sati dana koji je određen za dan žalosti, a završava se u 24.00 sata dana koji je određen za poslednji dan dana žalosti.

Načini obeležavanja dana žalosti su spuštanje zastave na pola koplja, što podrazumeva da organi i organizacije, kao i druga pravna lica koja ističu zastavu, dužna su da u vreme dana žalosti zastavu Republike Srbije spuste na polovinu jarbola, odnosno koplja, uz odgovarajuće osvetljenje noću.

Medijsko informisanje i sećanje podrazumeva da radiodifuzne organizacije za informisanje javnosti na teritoriji Republike Srbije, dužne su da u svojim programima, uključujući i emisije namenjene inostranstvu, na dan proglašenja dana žalosti: emituju odluku o proglašenju dana žalosti i o programu njegovog obeležavanja koju donosi nadležni organ Srbije ili telo koje on odredi, obaveste javnost o skupovima sećanja koje povodom dana žalosti organizuju nadležni organi Republike Srbije ili tela koja ona odrede, umesto humorističkih, zabavnih, folklornih i drugih emisija sa zabavnom i narodnom muzikom, emituju muziku i emisije prikladne danu žalosti i usklade detaljnu programsku šemu u vreme dana žalosti.

Novinsko-izdavačke organizacije koje izdaju dnevne novine dužne su da na dan žalosti svoje listove odštampaju u crnoj boji, navodeći na prvoj strani odluku o proglašenju dana žalosti i proglašenju njegovog obeležavanja.

Muzeji, pozorišta, bioskopi, organizacije koje imaju muzičko-scenske programe, arhive i druge ustanove u oblasti kulture obavezni su da svoje programe prilagode danu žalosti.

Dan žalosti u sportskim halama, na stadionima i igralištima obeležava se spuštanjem na pola jarbola ili na pola koplja zastave Republike Srbije i zastava sportskih klubova, a ako je reč o sportskim susretima međunarodnog značaja onda i spuštanjem zastava međunarodnih sportskih organizacija na pola jarbola ili na pola koplja.

U slučaju iz stava 1. ovog člana, pre početka sportske manifestacije, sudija zviždukom pištaljke označava početak i završetak odavanja pošte minutom ćutanja, i prikladnih poruka kojima se odaje pošta nastradalim u nesreći zbog koje je proglašen dan žalosti.

Za vreme dana žalosti je zabranjeno emitovanje narodne i zabavne muzike, odnosno održavanje programa zabavnog karaktera na javnim mestima.

penzioneri-1

Šezdeset penzionera iz Kikinde, Čoke i Novog Kneževca, članovi Sindikalne organizacije penzionera, provelo je sedam dana na rehabilitaciji i rekreativnom odmoru u Ivanjici. Putovanje, koje je trajalo od 23. do 30. oktobra, organizovao je predsednik organizacije Radovan Subin, a domaćin je bio Hotel „Park“.

Tokom boravka, penzioneri su uživali u sadržajima koje hotel nudi, ali i u lepotama Ivanjice i okolnih krajeva. Učesnici su imali priliku da posete brojne znamenitosti, učestvuju u izletima i druže se u lepoj atmosferi.

-Prezadovoljan sam, gde god da smo putovali, sve znamenitosti grada smo obišli. Meni se to jako dopada. Ja bih, iskreno, stalno putovao sa njima – rekao je Milan Škoro, penzioner iz Kikinde.

Sugrađanin Petar Martinov ističe da Sindikalna organizacija ima važnu ulogu u životu starijih građana:

-Sindikalna organizacija penzionera ima jedan odgovoran zadatak koji izvršava sto posto u kvalitetu, a to je da utiču na naš oporavak i raspoloženje. Moraće da promene naziv u Organizacija „mladih penzionera“, jer se ovde ne stari – našalio se Martinov.

Predsednik Radovan Subin najavio je da će i naredna godina biti ispunjena brojnim putovanjima i druženjima. U planu su, između ostalog, posete Beogradu, manastirima u Srbiji, krstarenje Tisom, odlazak na more, kao i poseta Temišvaru i novogodišnjem vašaru.

Ovakva druženja, poručuju iz Organizacije, nisu samo prilika za odmor, već i za jačanje zajedništva, dobre energije i vitalnosti među penzionerima.

pss-vocarstvo-predavanje-(4)

Predavanje na temu „Prerada voća i povrća na gazdinstvima kao izvor dodatnih prihoda“ organizovano je u Poljoprivrednoj stručnoj službi. O temi je govorila savetodavac Jelena Kljajić koja se osvrnula i na zakonsku regulativu koja se odnosi na takozvana mala poljoprivredna gazdinstva i o tome šta je neophodno da od proizvoda koje prerade ostvare i dodatni prihod.

-Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede donelo je pravilnik kojim je tačno utvrđeno ko može da prerađuje proizvode na gazdinstvu, koje uslove  moraju da ispunjavaju, kako izgleda kontrola kvaliteta, kako da sertifikuju proizvod. Procedura nije komplikovana i podrazumeva registraciju u Agenciji za privredne registre koja može da se odradi elektronskim putem. Upisuju se u centralni registar malih proizvođača poljoprivrednih proizvoda i tako stiču zakonsku mogućnost da prodaju sve što proizvedu – saznajemo od Jelene Kljajić.

Dva je načina prodaje proizvoda iz voćnjaka i povrtnjaka.

-Jedna je prodaja sa kućnog praga. Mahom su to manje količine i reč je o voću i povrću koje višak gazdinstvu koje ga je proizvelo i oni mogu da ga prodaju samo u svojoj sredini. Sa druge strane imamo i proizvođače sa malim proizvodnim kapacitetima koji imaju prostorije za preradu. Njihovi proizvodi mogu da se prodaju u čitavoj zemlji. Inspekcije proveravaju da li je gazdinstvo ispoštovalo proceduru propisanu Zakonom i Pravilnikom – istakla je naša sagovornica.

Kako navodi Jelena Kljajić na teritoriji grada ima dosta sugrađana koji se bave prodajom voća i povrća sa kućnog praga:

-Mali broj njih je registrovan i cilj je da im ukažemo da ne mogu da, na primer, skuvaju pekmez od voća koje im je preostalo i da ga prodaju, a da nisu upisani u APR-u.

Ovo je četvrta godina koja je, usled vremenskih uslova, bila loša za voćare, pogotovo za one koji imaju manje površine. Na teritoriji grada u ekspanziji je proizvodnja lešnika koji je i primarno voće jer zauzima najviše površina. Na drugom mestu je jabuka koja je takođe u organizovanoj proizvodnji. Kod individualnih proizvođača pored leske, koja je takođe dominantna, tu je i šljiva i sve više je zasada po dunjama.

Pokrovitelj predavanja je Pokrajinski fond za razvoj poljoprivrede.

A.Đ.

mirko-knezevic

U Banatskom Velikom Selu, već skoro dve decenije deluje Udruženje pčelara „Matica“, koje okuplja vredne meštane posvećene pčelarstvu, prirodi i zdravom životu. Ovo udruženje je postalo mesto gde se iskustva i znanje nesebično dele, a ljubav prema pčelama spaja različite generacije.

Pod vođstvom Mirka Kneževića, pčelari „Matice“ ne samo da brinu o svojim košnicama, već aktivno rade i na unapređenju uslova za razvoj zajednice. Nekadašnji stari mlin u selu pretvorili su u prijatan pčelarski kutak – mesto susreta, druženja i učenja. Tamo se danas održavaju predavanja, radionice i razgovori o najboljim načinima da se očuvaju pčele, ali i tradicija pčelarenja u ovom kraju.

Sa srodnim organizacijama neguju plodotvornu saradnju, a sa Udruženjem pčelara iz Surdulice pobratimili su se pre desetak godina.

– Udruženje je osnovano 2006. godine, sasvim jednostavno – meštani koji su imali po koju košnicu rešili su da se udruže. Pre korone nas je bilo oko šezdeset, danas je aktivnih tridesetak članova. Svake nedelje se okupljamo, razmenjujemo iskustva, učimo jedni od drugih. Organizujemo „Dane meda“, druženja, dolaze nam pčelari i iz Kikinde i iz okolnih mesta. To je više od hobija, to je zajedništvo – kaže za „Komunu“ Mirko Knežević, predsednik Udruženja.

Kakva je bila ova godina za pčelare, pitamo ga.

Iskreno, teška. Mnogi su izgubili cele pčelinjake. Neko je ostao na desetak košnica, čisto da ne odustane. Glavni problem bio je nedostatak polena tokom zime. Pčele nisu imale snage da izdrže i već u martu smo gledali kako društva stradaju. Ali, suncokret je ove godine dobro medio, pa je prinos ipak bio solidan – ne kao nekada, ali dovoljan da ostanemo u igri.

Pčelarstvo je neizvesno jer svaka sezona donosi svoje izazove i nova iskustva. Ipak, ovim vrednim pčelarima, ne manjka posvećenosti. Svaki kilogram proizvedenog meda svedoči o njihovom trudu i strpljenju, a spona koja ih povezuje je i ljubav prema svom selu.

– Našli smo jedan stari mlin u raspadanju, potpuno ga obnovili i sada tu održavamo sastanke. Prostoriju koriste i druga udruženja, fudbalski klub, slikari… Sačuvali smo jedan objekat od propadanja, i to nam je važno. Uključujemo se i u akcije uređenja sela, sredili smo tribine na fudbalskom terenu, učestvovali u prolećnom čišćenju parka – kaže Knežević.

„Matica“ nije samo grupa pčelara – to je mala zajednica koja pokazuje da se trud i upornost isplate, ali i koliko je važno čuvati prirodu i negovati zajedništvo. Njihov rad je podsetnik da vrednoća, znanje i ljubav prema prirodi daju najslađe plodove — baš kao i njihov med.

PRIRODNI MED NASUPROT ŠEĆERNOM SIRUPU

Sa našim sagovornikom razgovarali smo i o razlici između prirodnog i veštačkog meda.

– Najbolji savet je jednostavan: kupujte med direktno od pčelara. To je med koji jedu naša deca, i ne bismo nikada pustili u prodaju nešto što nije zdravo. Zbog manjeg broja pčela cena će svakako rasti, ali bar znaš šta dobijaš. Bolje je dati koju stotinu dinara više, nego jesti šećerni sirup- ukazuje Knežević.

J. C.

 

 

Straus

Nemačko udruženje Kikinda poziva sugrađane na Johan Štraus koncert 2025, koji će biti održan u subotu 8. novembra u 18 časova u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Publika će uživati u izvedbama poznatih dela velikog kompozitora u izvođenju Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

Koncert je posvećen 200. godišnjici rođenja Johana Štrausa II, velikog majstora valcera čija muzika i danas inspiriše ljubitelje klasične umetnosti širom sveta.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje muzike da svojim prisustvom uveličaju ovaj svečani jubilej.

guzaljos-(1)

Ruskoselci, njih pedesetak, proteklog vikenda boravili su u mestu Apatfalva u Mađarskoj gde su učestvovali na manifestaciji „Gužaljoš“ koja je organizovana 22. put. Program je osmišljen radi promocije mađarske kulture i običaja. Sa svojim meštanima bio je i predsednik Saveta Mesne zajednice Rusko Selo Dušan Marjanović kojem je uručen takozvani „štap prijateljstva“.

-Sledeće godine domaćin „Gužaljoša“ biće Rusko Selo. Manifestacija okuplja Mađare iz četiri države i pet mesta koji su pobratimljeni. Čast nam je što ćemo moći da ugostimo učesnike iz Mađarske, Rumunije i Slovačke. Ovo je jedinstvena manifestacija i mi ćemo dati sve od sebe da bude i jedna od najboljih. Svake godine organizuje se u drugom mestu i 2026. je došao red na nas – istakao je Marjanović.

Stanovnici Ruskog Sela iz Srbije, Apača i Čanadapača iz Rumunije, Apatfalva iz Mađarske i Černi Broda iz Slovačke pobratimili su pre tri decenije. Iskren

– Manifestacija ima svoje korene i tradiciju, a svaka dalja saradnja sve više učvršćuje odnose našeg sela sa drugim mestima. „Gužaljoš“ traje tri dana i svako mesto predstavlja svoju tradiciju i običaje kroz folklor, pesmu, ples, glumu. Organizuje se i izložba rukotvorina koje neguju udruženja, tradicionalne hrane – pojasnio je naš sagovornik.

Planirano je da „Gužaljoš“ u Ruskom Selu bude organizovan u junu ili julu.

-Za naše meštane vrlo je važno negovanje kako srpskih , tako i mađarskih običaja. Upravo je ovakva manifestacija dobar primer da smo selo koje priznaje različitost u kulturi, jeziku i tradiciji. Ponosan sam što smo jedinstveni na teritoriji grada, pre svega, zbog dobrih odnosa u našoj zajednici. Rusko Selo važi za multikulturalnu sredinu , u kojoj se promovišu različitosti. Sledeće godine očekujemo između 250 i 300 gostiju koje ćemo, osim sa samim mestom upoznati sa svim znamenitostima na teritoriji grada, turističkim i istorijskim destinacijama – zaključio je Dušan Marjanović.

A.Đ.

 

sveti-luka

Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas obeležavaju Svetog Luku. Jevanđelista Luka, bio je jedan od četvorice apostola. Po zanimanju lekar, bio je izuzetno obrazovan, sa velikim darom za slikarstvo.

On je naslikao tri ikone Bogorodice sa Hristom koje su postale uzor svim kasnijim ikonama majke Božije, pa se smatra osnivačem hrišćanskog ikonopisa.

Praznik je u našem narodu poznat kao Lučindan i česta je krsna slava. Obično se kaže: „ide Luka-eto vuka“ ili „sveti Luka sneg do kuka“, najavljujući zimu i snegove.

Kao svog zaštitnika slave ga i obrazovne ustanove. Poštuje se i kao zaštitnik medicine i farmacije, bolnica i apoteka, lekara, farmaceuta i bolesnika.

Dial on radiator

Kotlarnica Centar nije u mogućnosti da isporučuje toplotnu energiju zbog kvara na mreži EPS-a, obaveštavaju iz JP Toplana Kikinda

– Kako smo dobili informaciju iz EPS- a Zrenjanin, kvar je nastao negde na glavnom vodu između Toplane i autobuske stanice, otklanjanje kvara će trajati nekoliko sati. Zbog navedenog kotlarnica Centar nije u mogućnosti da proizvodi i isporučuje toplotnu energiju- navode u kikindskoj Toplani.

Ostale kotlarnice redovno rade i isporučuju toplotnu energiju.