Култура

stocksnap-happy-holidays-2567915-1280

Tradicionalna Nedelja žena biće osmi put obeležena u organizaciji Kulturnog centra Kikinda. I ove godine predviđen je bogat i sadržajan program.

 Tako će u ponedeljak 2. marta u Narodnom pozorištu koncert održati Beogradski diksilend orkestar. Reč je o jednom od najpoznatijih i neajpopularnijih domaćih sastava koji svira ne samo diksilend, nego i mnoge druge džez standarde. Početak koncerta je u 19 časova.

Narednog dana u Galeriji KCK, u istom terminu, biće upriličena izložba naše sugrađanke Irene Galešev. Njen slikarski opus uglavnom je zasnovan na akrilima i uljima na platnu, kao i na manje poznatoj tehnici zvanoj enkaustika, odnosno slikanje peglom, a u svom radu koristi i voštane boje, kao i slikanje silikonom.

U sredu u velikoj sali KC od 18. časova, koncert pod nazivom “Mamama u čast” prirediće Baletsko zabavište Kulturnog centra, koje uspešno vode nastavnice Bogdana Benjo i Dragana Karanović Luka.

 Četvrtak 5. mart rezervisan je za Veče ljubavi, poezije i muzike. Već tradicionalni gosti iz Zrenjanina, Zdenka Trifunjagić i Ervin Gazdag uz muzičku pratnju Ivana Leščešena, izvešće prigodan poetsko-scenski prikaz u Velikoj sali KC sa početkom u 19 časova, a narednog dana u istom prostoru biće odigrana predstava “Stid” Amaterskog pozorišta “Jovica Jelić” iz Banatskog Karađorđeva, po tekstu Petra Petrovića Pecije, a u režiji Milana Martinovića. Inače, ovo pozorište je svojevremeno sa pomenutom predstavom trijumfovalo na Festivalu amaterskih pozorišta u Malom Crniću.

Svi programi su, po dobro znanoj tradiciji Kulturnog centra, besplatni.

N. S.

gajski-knjiga-(4)

Knjiga „Crkva Svetog Nikolaja u Kikindi“ profesora istorije Tihomira Gajskog predstavljena je u Narodnom muzeju. Pored autora, o prvom pisanom delu o najstarijoj zgradi u našoj sredini, govorili su i đakon Nebojša Marković, jerej Miroslav Bubalo i Jovica Trkulja u svojstvu urednika.

Knjiga je nastala povodom obeležavanja 250 godina crkve Svetog Nikole i kako Gajski navodi da je bio pravo vreme da se na jednom mestu nađu svi podaci o hramu.

-Opisao sam hram i kroz prizmu arhitektonske građevine, ali i crkvu kao versku zajednicu verujućih ljudi. Veliki trud i puno vremena uloženo je u iznalaženju podataka jer su zapisi vezani za crkvu Svetog Nikole rasuti na mnogo strana. Moja želja bila je da sve što je dostupno priredim u pitku priču. I pored svega bilo je zadovoljstvo istraživati i raditi na ovoj knjizi – istakao je Tihomir Gajski.

Sva literatura o hramu nalazi se u arhivi, te je bilo važno objediniti sve podatke o crkvi Svetog Nikole koja nije samo verski objekat, nego je i kulturno znamenje i svedok svih godina koje su prošle od osnivanja Kikinde, podsetio je jerej Miroslav Bubalo:

-Prva crkva bila je od trske i blata, a pošto su odlučili da ostanu ovde, rešili su da je izgrade od čvrstog materijala. Hram je mesto sabranja Božijeg naroda u kome se slavi Vaznesenje Hristovo, služi se sveta služba i narod se ujedinjuje u sjedinjuje.

Đakon Nebojša Marković dodao je da je najvažnija duhovna dimenzija hrama.

-Ova knjiga govorio i o tome gde smo, ko smo i šta smo u crkvi, a šta van nje. Crkva je zajednica, koja je od momenta kada je od Gospoda utemeljena, nepromenljiva i nepokolebljiva kako tada, tako danas, tako i u vekove vekova – zaključio je đakon Marković.

U pripremi je i monografija o pomenutom hramu koja će obuhvatiti petnaestak stručnih saradnika.

-U knjizi se nalazi više od 70 bogatih, kolornih, fotografija na kojima je prikazano 250 godina istorije crkve Svetog Nikolaja. Ne nisu samo puka ilustracija nego su u direktnoj funkciji ličnosti koje se pominju u knjizi. Obuhvatila je nastanak Kikinde, pravoslavne hramove pre ove crkve, a posebno težište je na izgradnji samog hrama. Posebno su obrađeni ikonostas i zidno slikarstvo po kojima je naša crkva veoma poznata. Sadržaj je bogat i svaka stranica govori o istoriji i nastanku. Sažetak u knjizi preveden je na ruski, mađarski i engleski jezik – predočio je profesor Jovica Trkulja.

U programu su učestvovali crkveni horovi, kao i Tihon Gajski koji je odsvirao numere na gitari.

A.Đ.

radionica-staro-sajmiste-4

U okviru izložbe „Umetnička kolonija na Starom sajmištu: umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“, u Narodnom muzeju tokom prethodne tri nedelje realizovano je 16 radionica za učenike osnovnih škola. Kroz interaktivan program, 291 učenik i 19 nastavnika imali su priliku da upoznaju umetnike, dela i istorijski kontekst prostora Starog sajmišta.

Radionice su organizovane od 27. januara do 13. februara i bile su namenjene učenicima od trećeg do osmog razreda. Kako objašnjava dr Dragan Kiurski, muzejski savetnik, cilj je bio da deca na interaktivan način dožive izložbu i prostor o kome ona govori.

-Trudili smo se da prilagodimo radionice svakom uzrastu – nije isto raditi sa trećim i osmim razredom – kaže Kiurski.

Radionice su se odvijale u tri dela. U uvodnom segmentu učenici su upoznavani sa istorijskim kontekstom Starog sajmišta i njegovom „trostrukom funkcijom – sajam, logor, atelje“. Nakon toga, izložbu su obilazili uz radne listove i zadatke koji su ih podsticali da posmatraju, zaključuju i lično dožive umetnička dela.

-Nismo im pričali o delima, već su kroz zadatke imali priliku da na interaktivan način dožive izložbu – ističe Kiurski.

U završnom delu učenici su analizirali odgovore i iznosili lične utiske – birali najtišu, najdinamičniju ili sliku koju bi poneli kući, kao i onu koja ih podseća na članove porodice.

Posebnu dinamiku programu dala je dramska interpretacija: učenici su „oživljavali“ slike i skulpture, dajući im lični pečat.

Prema rečima Kiurskog, upoznavanje istorije Starog sajmišta kroz umetnost daje širu perspektivu od udžbenika.

-Udžbenici pružaju samo istorijski kontekst, onu stranu koja se vezuje za logor. Mi smo najpre govorili o sajmištu, zatim pomenuli funkciju logora, ali smo se najviše fokusirali na umetnički deo – naglašava on.

On dodaje da je kultura sećanja važna, jer prostori mogu menjati funkciju, ali ne sme se zaboraviti njihova prošlost.

Tokom radionica učenici su pokazali veliko interesovanje za umetničke pojmove.

-Pitali su nas šta je pejzaž, autoportret, mrtva priroda, apstrakcija, akt – termini iz oblasti slikarstva – kaže Kiurski.

Radionice su bile usmerene na interpretaciju umetničkog nasleđa i podsticanje dijaloga.

-Prostori koji su se u istoriji vezivali za ratne strahote zaslužuju da budu pretvoreni u umetničke prostore, jer će na taj način živeti i čuvati sećanje – poručuje Kiurski.

On naglašava da su posleratni umetnici imali snagu da stvaraju i ožive prostor, kao i da umetnost podstiče razgovor, kritičko mišljenje i povezuje ljude.

-Zavolite umetnost, jer ona nas okrepljuje i tera na dijalog – zaključuje on.

T. D.

 

kazna-za-greh-1

U dvorcu u Srpskoj Crnji u toku je snimanje televizijske serije „Kazna za greh“, nastale po motivima istoimene trilogije Jelene Bačić Alimpić. Snimanje na ovoj lokaciji trajaće do prve polovine marta, a dvorac je tokom ovog perioda zatvoren za posetioce.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Serija od dvanaest epizoda prati detinjstvo, odrastanje i nemoguću ljubav Mihajla, naslednika grofovskog imanja, i Emilije, ćerke siromašnog kovača. Kroz njihove sudbine prikazan je svet prvih decenija prošlog veka – vreme balova, konja i kočija, bečkih valcera i strogih društvenih pravila, ali i ratova koji menjaju ljudske sudbine.

Scenaristkinja Nataša Drakulić ističe da je izbor dvorca bio rezultat duge potrage za odgovarajućim ambijentom.

-Jako smo dugo tražili odgovarajući kaštel širom Srbije, ali ovaj je definitivno najviše odgovarao atmosferi priče. Logistički je zahtevno preseliti veliku ekipu na duži period. Izgleda da ništa nije slučajno jer je Jelena Bačić Alimpić svoj roman promovisala baš u ovom zamku – istakla je Drakulić, dodajući da je ekipa smeštena u Kikindi i da se već navikla na banatsku ravnicu i gostoprimstvo domaćina.

Ona je naglasila da je reč o velikoj ljubavnoj priči koju su „tuđi gresi osudili na propast“, ističući da upravo takve priče publici danas nedostaju.

Predsednik opštine Nova Crnja, Dragan Daničić, naglasio je da je lokalna samouprava ponosna što je domaćin glumačkoj ekipi.

-Jako nam je drago što smo domaćini jedne ovakve ekipe i što je naš dvorac poslužio za snimanje serije. Objekat je preuređen tako da izgleda kao pre sto godina i nadamo se da će deo tog uređenja ostati i nakon snimanja. Za nas je ovo posebno iskustvo i potvrda da smo imali pravu viziju kada smo dvorac uredili i ponudili za ovakve projekte. Nadamo se da će u budućnosti biti još sličnih inicijativa.

Na setu je više od četrdeset poznatih glumaca, među kojima su Nikola Rakočević, Marina Ćosić, Slaviša Čurović, Ljubomir Bulajić, Slobodan Beštić, Tatjana Kecman, Andrej Nježić, Stefan Radonjić, Marina Vodeničar, Zinaida Dedakin, Nina Perišić i drugi. Kreatori serije su Nataša Drakulić i Predrag Antonijević, dok režiju potpisuje Miloš Radunović.

Glumac Slaviša Čurović, koji tumači lik doktora Vebera, kaže da je ambijent „scenografski pun pogodak“ i da se priča prirodno uklapa u prostor Vojvodine.

-Snimanje ide dobrim tempom, ekipa je snažna i uigrana, a priča zanimljiva. Veliki broj scena snimamo na otvorenom, u zimskim uslovima, što predstavlja dodatni izazov za glumce. Verujem da će publika voleti ovu seriju – naveo je on.

Nikola Rakočević, koji tumači grofa Jovana Ercega, ističe da je prostor izuzetno filmičan i zahvalan za snimanje.

-Grof je kompleksna ličnost čiji se život prati kroz više decenija, što ulogu čini glumački zahtevnom zanimljivom. Serija prati porodične odnose i životne lomove kroz generacije, što priču čini bliskom i razumljivom publici.

NOVI ŽIVOT ZA KULTURNO NASLEĐE

Direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja, Nikola Tolčin, ocenio je da je izbor dvorca za snimanje značajan za predstavljanje ovog kraja u umetničkom svetlu i da ovakvi projekti pokazuju kako kulturno nasleđe može dobiti novi život.

-Velika nam je čast što je dvorac u Srpskoj Crnji izabran kao jedna od ključnih lokacija za snimanje serije „Kazna za greh“. Ovakvo zdanje, sa svojom istorijom i arhitekturom, prirodno pripada snažnoj i emotivnoj priči kakva je ova.

Snimanje se nastavlja narednih dana, dok velelepno zdanje u Srpskoj Crnji doprinosi autentičnom okviru velike televizijske priče koja oživljava prošlo vreme i ljudske sudbine.

PROJEKTOVAO RUS

Inače, ovaj dvorac je među najmlađima u Vojvodini. Građen je za vreme Drugog svetskog rata, za nemačkog genarala Nojhauzena. Prema predanju, projektovao ga je ruski zarobljenik- arhitekta.  Prelepo zdanje trenutno služi za iznajmljivanje za različite namene kao što su proslave, seminari, snimanja serija, filmova…

gusle-jubilej

Hala Sportskog centra „Jezero“ večeras je bila ispunjena do poslednjeg mesta, dok je oko 500 igrača, pevača i muzičara Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležilo veliki jubilej – 150 godina postojanja i rada. Od najmlađih predškolaca do izvođača u šezdesetim godinama, generacije su se smenjivale na sceni, pretvarajući koncert u snažnu sliku trajanja, zajedništva i identiteta.

Za članove, „Gusle“ su mnogo više od folklora. Aleksandra Rudarski, članica već dve decenije, kaže da društvo za nju predstavlja ljubav, porodicu i pripadnost.

-Član sam već dvadeset godina, od kojih sam petnaest bila aktivna. Sa mnom večeras na sceni su moje dve ćerke, Anja i Vanja. Zajedno predstavljamo zajedništvo koje se ne može rečima iskazati.

Darko Cvijan, član 24 godine, ističe prijateljstva i putovanja kao najlepše uspomene.

– Prva asocijacija ne „Gusle“ jesu ljubav  i prijateljstvo pošto toga najviše ima, a putovanja su naravno nešto što je obeležilo ove godine. Putovali smo na destinacije koje nikad ne bismo mogli da posetimo u suprotnom, a dodatna čar je što smo na tim mestima mogli da predstavimo našu tradiciju.

Mladi Nemanja Isakov kaže da su mu nastupi doneli druženje, putovanja i prvo mesto na takmičenju u Kraljevu.

-U „Guslama“ sam četiri godine. Ovde mi se sviđa jer ima puno putovanja, društva, igara, koreografija.  U Kraljevu sam osvojio pehar.

Svečanosti je prethodila sveta arhijerejska liturgija, a na početku koncerta prelomljen je slavski kolač. Kum slave bio je protojerej Boban Petrović.

-Braćo i sestre, nije lako ni izbrojati do 150 a kamoli brinuti da jedna organizacija kao što je ova opstane. Ova slika je najlepša razglednica koju možemo poslati. Kolika je naša radost večeras, tolika je i svih onih koji su izgarali tokom ovih decenija da održe taj lanac. Mnogi od njih danas nisu među nama, ali ćemo ih se sećati – istakao je otac Petrović.

Predsednik Saveza KUD Srbije Milorad Lonić istakao je da su „Gusle“ institucija od nemerljive vrednosti za očuvanje nematerijalnog nasleđa.

-Nematerijalno nasleđe ne postoji bez živog čoveka. „Gusle“ su primer kako se to radi – sa ljubavlju, znanjem i umećem. Ovo društvo prenosi našu tradiciju širom sveta i čuva je u njenoj punini.

Ovom prilikom Lonić je uručio priznanja direktoru Zoranu Petroviću, Magdaleni Popov i Igoru Popovu. Magdalena Popov već deceniju vodi umetnički rad ansambla, dok Igor Popov, vaspitač specijalista za tradicionalnu igru, sa ansamblima radi od 1999. godine.

Direktor Zoran Petrović poručio je da jubilej nije završnica, već obaveza:

-Ovaj koncert šalje poruku da imamo ogromnu obavezu da nastavimo. Sve okolnosti stvaraju iluziju da će ova delatnost nestati – neće. „Gusle“ čine ljudi. Ovo je spoj radosti, mladosti i zrelosti. Ovo je tek prvih 150 godina – poručio je Zoran Petrović.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da jubilej prevazilazi lokalni značaj:

-Veoma sam ponosan. Sto pedeset godina „Gusala“, najstarijeg takvog društva u Srba koje kontinuirano radi, veliki je ponos za Kikindu i za ceo srpski narod. Koliko je generacija prošlo kroz ovo društvo, govori i ova prepuna hala. Dokle god „Gusle“ postoje, postojaćemo i mi – izjavio je Bogdan.

Na sceni su se večeras susretale generacije – deca, roditelji i nekadašnji članovi koji su se vratili da zajedno obeleže jubilej. Upravo ta međugeneracijska povezanost čini „Gusle“ ne samo kulturnim društvom, već velikom porodicom.

Društvo, osnovano u 19. veku, nikada nije prekidalo rad i danas predstavlja jedan od stubova očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Jubilarni koncert pokazao je da tradicija nije prošlost, već živa snaga zajednice. Kikinda je večeras slavila svoje korene, ali i svoju budućnost — u koracima mladih igrača koji nastavljaju put dug vek i po.

Jer, kako su poručili iz „Gusala“, ovo je tek početak narednih 150 godina.

T. D.

azaric-(2)

U holu Narodne skupštine Republike Srbije u četvrtak 5. marta biće upriličena samostalna retrospektivna izložba slikara Brace Azarića. Ovaj umetnik će izložiti svojih dvadesetak stilski prepoznatljivih, ekspresionističkih dela.

Kako navodi Azarić, na izložbi, koju će otvoriti istoričar umetnosti Zdravko Vučinić, očekuje se prisustvo diplomatskog kora, kao i mnogobrojnih ljubitelja njegovog slikarstva, a posebno članova Udruženja Novokozarčana u Beogradu.

 – Umetnik treba da zna da on ne ide ispred slika i da nije važniji od svog dela, nego da ide iza njega. Moje slike koje ću predstaviti javnosti, pre svega doprinose promociji našeg grada- kaže Azarić, dodajući da ga već sredinom marta očekuje i izložba u Smederevu, a tokom aprila i u Zrenjaninu.

Takođe, Azarić najavlje i tradicionalnu grupnu izložbu u Kozarcima povodom Dana žena, članova Udruženja  „Zdravko Mandić” u istoimenoj Galeriji.

Kad je u pitanju predstojeća izložba u Skupštini, ovo nije iznenađenje, s obzirom da je prestonička publika vrlo dobro upoznata sa stvaralaštvom ovog slikara, jer je već imao više samostalnih beogradskih izložbi (Skadarlija, Dom vojske, Božidarac…).

– Mene više poznaju u Beogradu, nego u Kozarcima, dodaje kroz šalu ovaj umetnik.

Otvaranje izložbe u Skupštini je u 19 časova.

N.S.

zenska-dobrotvorna-zadruga-3

U Galeriji „Nova“ Narodnog muzeja Kikinda večeras je održana promocija monografije „Velikokikindska dobrotvorna zadruga Srpkinja od 1873. do 1947. godine“, u organizaciji Istorijskog arhiva Kikinda. O knjizi su govorili autor Srđan Sivčev i lektor Viktor Škorić, predstavljajući istorijski značaj jedne od najdugovečnijih i najznačajnijih ženskih organizacija u gradu.

 

Autor je istakao da je istraživanje nastalo kao nastavak njegovog rada o zadrugama žena drugih nacionalnosti koje su delovale u Kikindi.

-Ona je najstarija u srpskom narodu, osnovana 1873. godine i radila je pune 74 godine, do 1947, kada je prestala formalno da funkcioniše – naveo je Sivčev.

Prema njegovim rečima, ciljevi zadruge bili su humanitarna pomoć siročadi, udovicama, invalidima i bolesnima, stipendiranje talentovanih učenika i studenata, kao i prosvećivanje žena. Osnivanje škole omogućilo je ženama stručno usavršavanje, dok je 1891. godine osnovano prvo srpsko nedržavno zabavište, gde su deca mogla da pohađaju predškolski program na srpskom jeziku.

Sivčev je naglasio da je istraživanje bilo izazovno jer je sačuvana tek jedna kutija originalne dokumentacije, pa su značajni izvori bili novinski tekstovi i časopis „Ženski svet“, koji je pratio rad dobrotvornih zadruga širom Austrougarske.

 

Među najznačajnijim ličnostima zadruge izdvaja se njena osnivačica i dugogodišnja predsednica Nina Petrović, istaknuta i obrazovana građanka Velike Kikinde, odlikovana za humanitarni rad.

Kao zanimljivost iz istorije zadruge, izdvajaju se zabave koje je organizacija priređivala tridesetih godina prošlog veka na kojima su nastupali džez orkestri iz Velikog Bečkereka i Beograda, dok je Radio Beograd snimao emisije i skečeve u saradnji sa članicama udruženja — detalj koji je danas malo poznat široj javnosti.

Lektor Viktor Škorić ukazao je posetiocima na značaj lokalne istorije.

-Globalna istorija je veoma istražena, dok je lokalna istorija mesto gde je pravi krvotok zajednice. Ovo je knjiga o istoriji Kikinde.

Promocija je okupila publiku zainteresovanu za lokalnu prošlost i društvenu ulogu žena, a monografija predstavlja doprinos proučavanju kulturne i humanitarne tradicije Kikinde.

T. D.

 

kosta-sredojev-sljuka-1

Kod Opšte bolnice danas je obeležena godišnjica pogibije kikindskog revolucionara i studenta prava Koste Sredojeva „Šljuke“. Komemoraciju je organizovao SUBNOR Kikinda, uz polaganje venaca i odavanje pošte stradalim borcima.

Venac su položili direktorka bolnice Vesna Tomin i predstavnik SUBNOR-a Bela Terek, dok su skupu prisustvovali predstavnici organizacije, specijalnih jedinica policije, Opšte bolnice i Izviđačkog udruženja „Proka S. Plavi“ iz Kikinde.

Predsednik SUBNOR-a Savo Orelj podsetio je da je na tom mestu pre 82 godine tragično stradao Kosta Sredojev „Šljuka“, jedan od pokretača Velikokikindskog partizanskog odreda.

-Nakon napada na odred 4. avgusta 1941. na Simićevom salašu, Kosta Sredojev je nastavio ilegalni rad, delujući kao veza između partijske ćelije i partizanskog odreda. Bio među najtraženijim revolucionarima, ali se, uprkos tome, slobodno kretao gradom – naglasio je Orelj.

Članica SUBNOR-a Vesna Balaban istakla je da se svakog 13. februara odaje pošta palim borcima i revolucionarima koji su dali život za slobodu. Ona je podsetila da je Šljuka, rođen 1919. godine, aktivno učestvovao u ilegalnom radu — držao predavanja, prenosio pisma i delio letke — u nastojanju da probudi svest naroda o borbi za slobodu.

Organizatori su poručili da je negovanje kulture sećanja na stradale borce važno kako bi se razumelo vreme rata i očuvalo istorijsko pamćenje za buduće generacije.

T. D.

dan-zaljubljenih

Udruženje žena „Velikoselke“ organizuje književno-umetničko veče pod nazivom „O ljubavi“, koje će biti održano u subotu u svečanoj sali mesne zajednice. Program počinje u 18 časova, a ulaz je slobodan.

Veče je zamišljeno kao susret književnosti i umetničke interpretacije, posvećen temi ljubavi. U programu učestvuju jerej Nemanja Milinković, koji će nastupiti kao besednik, Radmila Stupar u ulozi interpretatora, kao i Marija Vojinović, koja će biti i moderator i interpretator večeri.

Organizatori pozivaju sve zainteresovane sugrađane da prisustvuju ovom književno-umetničkom događaju i najavljuju veče otvoreno za publiku, sa namerom da se kroz reč i interpretaciju obeleži tema koja je univerzalna i bliska svim generacijama.

T. D.

 

muzicka-nastavnici-koncert-(5)

U svečanoj sali Narodnog muzeja u Kikindi u četvrtak, sa početkom u 18 časova, biće održan koncert koji tradicionalno organizuje neformalna grupa muzičara sa učenicima i nastavnicima Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“. Publici će biti predstavljen raznovrstan program pod nazivom „Prava umetnost ostaje za večnost“.

Na koncertu će nastupiti nastavnici i učenici škole, kao i gosti, u više instrumentalnih i vokalnih izvođenja.

Među učesnicima su Srđan Stojanović (violina) sa kompozicijom „Priča srca mog“, Ksenija Batančev, nastavnica solo pevanja, sa delima „Tri put ti čukna“ Konjovića i ruskom narodnom pesmom „Uralska rjabinuška“, kao i Stevan Srdić, nastavnik gitare.

Publika će čuti i Vladimira Kovačevića (klavir) sa kompozicijom „Čarobnjak iz Oza“, Vanju Badrljički, učenicu solo pevanja, sa pesmom „Kiša“ grupe Prebanda, kao i trio dve violine i klavir.

U programu su i Jovana Vujanić (saksofon) sa delom „Serenade varie“ Robera Klerisa, Nikodin Gajski (gitara), Matija Francuski (klarinet) sa kompozicijom „Divertimento il Trovatore“ Luiđija Basija, kao i Dušan Dakić, nastavnik solo pevanja, sa kompozicijom „Elegia“ (Caruso).

Predviđeni su i nastupi dua – violina i klavir sa kompozicijom „New York, New York“, kao i pevačkog dua Dakić–Batancev sa pesmom „Sve dok je tvoga blagog oka“ I. Bajića. U programu učestvuju i Dana Čubrilo (poezija), Ljiljana Šivčev (klavir) i Staša Radak (saksofon) sa delom „Andante et allegro“ Andrea Šajlea.