Култура

DAN-RASE-POPOVA-2025-(10)

Udruženje građana „Raša Popov“ raspisalo je osmi pesnički konkurs za učenike osnovnih škola na temu „Nešto ću ti reći“, povodom tradicionalne manifestacije „Dan Raše Popova“, koja će biti održana 26. juna 2026. godine na varoškom trgu u Mokrinu.

Pravo učešća imaju učenici osnovnih škola, a uz pesmu je potrebno poslati ime i prezime učenika, ime predmetnog nastavnika, naziv škole, kao i kontakt telefon i adresu elektronske pošte.

Prema pravilima konkursa, žiri će dodeliti nagradu „Rašin šešir“ za pobedničku pesmu, dve druge nagrade i tri treće nagrade. Nagrađeni učenici čitaće svoje stihove na manifestaciji „Dan Raše Popova“ u Mokrinu.

Ovogodišnja tema konkursa, „Nešto ću ti reći“, poziva mlade pesnike da podele ono što žele da kažu – nekome bliskom, prijatelju, porodici, svetu ili samima sebi. Kako je navedeno u pozivu, to može biti tajna, misao, osećanje, poruka ili nešto drugo što nose u sebi.

Organizatori su pozvali sve osnovce da se oprobaju u pisanju poezije i da svojim rečima daju doprinos očuvanju duha Raše Popova, koji je, kako navode, čitavog života slušao decu i učio od njih.

Pesme se šalju do 18. juna 2026. godine, isključivo elektronskim putem, na adresu danrasepopova@gmail.com. Radovi treba da budu napisani ćiriličkim pismom, fontom Times New Roman, veličine 12, u Word formatu.

Detalji konkursa i način prijave dostupni su na zvaničnim stranicama Udruženja građana „Raša Popov“.

T. D.

predstava-edjseg-4

Snažna priča o povratku, porodici i neizgovorenim emocijama oživela je na sceni Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“, gde je večeras premijerno izvedena predstava „Ernelini kod Farkaševih“ u izvođenju dramske sekcije „Jožef Atila“.

Publika je imala priliku da pogleda aktuelnu i životnu priču o izazovima povratka iz inostranstva i ponovnom susretu porodica koje se, nakon dužeg vremena, nalaze pod istim krovom. Upravo ti susreti, kako ističu autori, otkrivaju potisnute emocije i stare sukobe, ali i pokreću lična preispitivanja.

– U predstavi se govori o tome kako izgleda povratak iz inostranstva, kakvi su izazovi kada se ljudi vrate u svoj rodni kraj i kako se porodice ponovo spajaju. To je vrlo aktuelna tema – istakla je Ramona Tot, predsednica KUD „Eđšeg“, koja je zajedno sa Šandorom Kiraljom radila na režiji ovog komada.

Pripreme za predstavu trajale su od novembra, a kako navode iz ansambla, iza njih je intenzivan rad koji je kulminirao uspešnom premijerom. Ova predstava predstavlja adaptaciju mađarskog filma iz 2016. godine.

 

Uloge su tumačili Teodora Sili (Ester), David Čikoš (Farkaš), Vivien Fazekaš (Ernela), Norbert Đuranki (Albert), Diana Tot (Laura) i Ognjen Gavranov (Bruno).

Inače, dramska sekcija „Jožef Atila“ poznata je po kontinuitetu i posvećenosti. Tot ističe da svake godine pripremaju novu predstavu sa kojom učestvuju na Smotri vojvođanskih amaterskih ansambala.

-Jedinstveni smo po tome što već tri decenije bez prekida učestvujemo na ovoj smotri.

Pored pozorišnog programa, veče je upotpunjeno i otvaranjem izložbe ručnih radova u holu društva. Posetioci su imali priliku da pogledaju unikatni nakit od perlica sa tradicionalnim motivima, koji predstavlja deo šireg projekta očuvanja starih zanata Panonske nizije.

 

– Projekat obuhvata različite zanate, od izrade nakita, preko tkanja i korparstva, do prirodne kozmetike i izrade medenjaka. Cilj je da se sačuvaju i prenesu tradicionalne veštine – objasnila je Jolan Tot, vođa projekta u Kikindi.

Izložba će biti otvorena za posetioce do 4. juna, svakog radnog dana od 9 do 13 časova.

Premijerno veče u „Eđšeg“-u tako je spojilo umetnost, tradiciju i savremene teme, potvrdivši još jednom važnu ulogu ovog društva u kulturnom životu Kikinde.

T. D.

Edjseg-premijera-(11)

Ljubitelji pozorišta imaće priliku da uživaju u snažnoj i emotivnoj predstavi dramske sekcije „Jožef Atila“ u prostorijama Kulturno-umetničkog društva „Eđšeg“, koja će biti izvedena u subotu, sa početkom u 19 časova.

Reč je o predstavi „Ernelini kod Farkaševih“, nastaloj po nagrađivanom filmu reditelja Hajdu Sabolča, koja donosi slojevitu priču o porodičnim odnosima, potisnutim emocijama i sudarima koji neminovno izbijaju na površinu kada se ljudi ponovo nađu zajedno.

Radnja prati porodicu Ernele koja se, nakon godinu dana provedenih u Škotskoj, vraća kući i privremeno useljava kod Ester i njene porodice. U skučenom prostoru i pod pritiskom svakodnevice, stare tenzije i neizrečene istine počinju da isplivavaju, dok se likovi suočavaju jedni sa drugima, ali i sa sopstvenim dilemama i nesigurnostima.

Predstavu režira Šandor Kiralj, a uloge tumače Teodora Sili (Ester), David Čikoš (Farkaš), Vivien Fazekaš (Ernela), Norbert Đuranki (Albert), Diana Tot (Laura) i Ognjen Gavranov (Bruno). Tehničku podršku pružaju Elvira Kermendi, Čaba Šetet i Ramona Tot.

Organizatori pozivaju sugrađane da prisustvuju i budu deo ove iskrene i duboko promišljene pozorišne priče, koja otvara važna pitanja o porodici, bliskosti i ličnim izborima.

T. D.

izlozba-romi-basaid-(3)

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana Roma u Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba slika Milorad Knežević iz Bašaida. Autor kroz svoj umetnički izraz neguje motive svakodnevnog života, tradicije i okruženja iz kojeg potiče, dajući lični pečat temama koje prikazuje.

-Ovo je moja prva samostalna izložba. Bio sam zaposlen u NIS-u i fabrici „Toza Marković“ kao dizajner. Slikam portrete na kojima su moji prijatelji, među kojima su i Romi. Moja pomajka je bila Romkinja i otuda ljubav prema njihovoj kulturi i narodu – kazao je Knežević.

Još odmalena, kako ističe, želeo je da studira, ali porodična situacija je bila takva da je završio zanat za metalostrugara.

-Kada sam se zaposlio u Naftagasu završio sam tadašnju Višu pedagošku školu u Beogradu. Jedno vreme bio sam zaposlen i u „Livnici“ i gde god da sam radio na zidovima sam ostavio trag oslikavajući ih. Srećan sam što su moje slike, kroz ovu izložbu, dostupne većem broju sugrađana. Volim da slikam portrete jer na taj način predstavim osobu, kroz svaku crtu lica. Moji Romi vole konje tako da ima slika sa njima, a tu si i portreti Đorđa Balaševića i Nikole Tesle –  istakao je Knežević.

Otvaranju izložbe prisustvovali su predstavnici grada na čelu sa gradonačelnikom Mladenom Bogdanom, članovi Nacionalnog saveta romske nacionalne manjine i Željko Radu, v.d. direktor Kancelarije za inkluziju Roma sa sedištem u Novom Sadu.

-Uvek ističem da je Kikinda primer dobre prakse, kada je unapređenje položaja Roma u pitanju. Međunarodni dan Roma prilika je da se skrene pažnja na moje sunarodnike i dan kada se naš glas čuje malo više. Problema je mnogo, ali ono što uvek napominjem jeste da smo siromašni zato što neobrazovani, a neobrazovani zato što smo siromašni. Jedini izlaz iz tog začaranog kruga jeste da što više promovišemo i ističemo obrazovanje Roma – naveo je Radu.

Portreti su nastajali godinama, a Knežević je nekoliko godina bio zaposlen i u školi gde je predavao likovno. Kako je već 13 godina u penziji ima puno vremena da stvara slike.

A.Đ.

 

topola-scena-(1)

Članovi Kulturno – umetničkog društva „Scena“ iz Banatske Topole juče (subota) učestvovali su u uskršnjoj radionici, nakon koje su priredili koncert za svoje meštane. Kako saznajemo od predsednice društva Klementine Čorbe ovo je prvi put da je ovakvo druženje organizovano povodom Uskrsa.

-U saradnji sa članicama udruženja žena dvadesetak naših članova učestvovalo je u farbanju jaja i u uskršnjim igrama osmišljenim za njih. Takmičili su se u traženju jaja. Cilj je da se deca druže, ali i da od starijih nauče nešto novo. Najlepše radove smo nagradili, a sve učesnike pohvalili – istakla je Klementina Čorba.

Mali folkloraši imali su i nastup.

-Za sve naše meštane organizovali smo koncert. Nastupili naši folkloraši , ali i solisti koji su pevali i svirali – dodala je naša sagovornica.

A.Đ.

muzicka-skola

Koncertom najuspešnijih učenika i svečanom dodelom diploma večeras je zaokruženo 11. školsko takmičenje Muzičke škole, koje je i ove godine pokazalo koliko talenta raste u Kikindi. Sala Narodnog muzeja bila je ispunjena do poslednjeg mesta, a publika je nagrađivala svaki nastup snažnim aplauzom.

Na sceni su se smenjivali mladi izvođači, sigurni, koncentrisani i iznad svega — talentovani. Atmosfera je bila topla i podržavajuća, a svaki izlazak na scenu donosio je novu energiju i iskrenu radost.

Direktorka škole Margita Detari istakla je da je ovogodišnje takmičenje donelo značajnu novinu.

– Ove godine smo uključili i učenike drugog ciklusa, od četvrtog do šestog razreda, što ranije nije bio slučaj. Imamo čak 383 učenika, što govori o velikom interesovanju za muzičko obrazovanje – rekla je Detari.

Na takmičenju je učestvovalo 78 učenika, a kako naglašava direktorka — svi su pobednici.

– Razlikuju se samo po broju bodova. Neki učenici su dobili i više priznanja jer su nastupali u više oblasti – dodala je ona, napominjući da će najuspešniji predstavljati školu na republičkom takmičenju kao i na republičkom festivalu u Subotici 7. maja.

Rukovodilac tima za školsko takmičenje i zamenica direktora Eva Francuski Aranjoš objasnila je da je koncept takmičenja osmišljen tako da bude dostupan svoj deci.

– Ovo nije nastup samo za najbolje učenike. Želeli smo da svako dete oseti atmosferu takmičenja, da se motiviše i stekne samopouzdanje. Ocenjivali smo memoriju, stil, scenski nastup, ritam, tempo i ukupan utisak – navela je ona.

Posebnu pažnju publike privukli su najmlađi izvođači, koji su na sceni delovali sigurno i bez treme.

Jedan od njih je i jedanaestogodišnji Andrija Dukić, koji je osvojio čak tri prve nagrade — za solfeđo, klavir i harmoniku.

– Nije mi bilo teško da se pripremim i nemam tremu kad sviram. Ova nagrada mi mnogo znači, jer mogu da se pohvalim. Sada je vreme za odmor – rekao je Andrija uz osmeh.

Slične utiske deli i desetogodišnja Lejla Jović, učenica saksofona.

– Osećala sam se prijatno dok sam nastupala i nisam imala tremu. Osvojila sam prvo mesto i veoma sam zadovoljna. Želim da budem još bolja, a već ovog meseca me očekuje republičko takmičenje – kazala je Lejla.

Na kraju večeri, svim učesnicima uručene su diplome, uz dugotrajan aplauz publike koja je još jednom pokazala koliko podržava mlade talente.

Ovaj koncert nije bio samo takmičenje — već proslava rada, truda i ljubavi prema muzici, koja se, sudeći po ovim mladim izvođačima, u Kikindi neguje sa posebnom pažnjom.

T. D.

aprilijada-2026-(1)

Bašaid je danas, 1. aprila, bio centar dobre zabave, humora i veselog duha, jer je uspešno održana „Aprilijada 2026“. Narodna biblioteka „Jovan Popović“, Mesni ogranak u Bašaidu, i Mesna zajednica  organizovali su bogat program pun smeha i druženja.

Manifestacija je i ove godine okupila veliki broj učenika i nastavnika, pretvarajući prostor u susret igre, književnosti i dečjeg stvaralaštva. Program je osmišljen kao spoj scenskog izraza, čitanja i interaktivnog učešća, sa ciljem podsticanja čitalačke kulture, kreativnosti i razvoja komunikacijskih veština kod dece.

-Kroz scenske nastupe, recitacije i neposrednu interakciju sa publikom, učenici su na živ i pristupačan način govorili o vrednostima kao što su prijateljstvo, poštovanje, saradnja i humor koji povezuje. Program su obogatile recitacije i scenski prikazi inspirisani srpskom dečjom književnošću, sa posebnim osvrtom na stvaralaštvo Jovana Jovanovića Zmaja, čime je uspostavljena veza između književnog nasleđa i savremenog načina izražavanja – istakla je v.d. direktorica Narodne biblioteke „Jovan Popović“ Dunja Brkin Trifunović.

U programu su učestvovali učenici Osnovne škole „1. oktobar“ i vrtića „Maslačak“ iz Bašaida, kao nosioci scenskih sadržaja, zatim učenici OŠ„Vasa Stajić“ iz Mokrina, kao i učenica škole „Petar Kočić“ iz Nakova, čime je ostvarena značajna međuškolska saradnja i razmena iskustava.

Gošće manifestacije bile su pesnikinje Desanka Ristić i Zorica Despotov, koje su svojim učešćem omogućile deci neposredan susret sa poezijom i savremenim književnim stvaralaštvom. U središtu manifestacije bio je „Veseli kviz“, u kojem su se nadmetale ekipe „Veselići“, „Klovnovi“, „Smajli“ i „Šaljivdžije“. Kroz pitanja, zagonetke i logičke zadatke, učesnici su pokazali znanje, snalažljivost i izražen timski duh. Pobednička ekipa „Klovnovi“ nadmetala se u sastavu: Relja Tot, Andrijana Jankov, Nemanja Todorović i Ognjen Armacki.

 

Ova manifestacija nastavlja da neguje tradiciju humora i radosti u Bašaidu, a osmesi učesnika i gostiju najbolja su potvrda njenog uspeha.

A.Đ.

 

muzej-vez-karadjordjevic-(8)

U Narodnom muzeju otvorena je izložba „Veženi portreti dinastije Karađorđević – nekad i sad“ u saradnji da Muzejom slatka – kuća Cvetića iz Kraljeva. Ideja je  da se objedini, i u tehnici tradicionalnog veza reprodukuje sve javnosti gotovo nepoznate mustre sa motivima kraljevkog para kralja Aleksandra I i kraljice Marije Karađorđević, kao i njihove dece, koji se čuvaju na dozidnicama u etnološskim zbirkama narodnih muzeja širom Srbije, i u privatnim kolekcijama.

-Projektom je obuhvaćeno sedam muzeja iz Kikinde, Kragujevca, Kraljeva, Čačka, Valjeva, Aranđelovca i Pirota, sa ciljem da otkrijemo, animiramo i artikulišemo rad lokalnih vezilja, praveći sponu između njih kao čuvara tradicije i muzeja kao riznica, odnosno čvorišta kulture. Izložena su 32 unikatno izvežena rada u tehnikama narodnog i umetničkog veza, koji izražavaju jedinstvenu stilsku crtu i umeće svake od 21 vezilje i jednog vezioca učesnika projekta, nastalih trukovanjem ponovljenih i rekonstruisanih mustri u izradi sertifikovane trukerke Smiljke Bulatović, prvi put nakon 70 godina. Replike izvornih uzoraka, kao i originali koji im prethode, svedoče o oživljenoj niti između ovog fenomena koji je pratio kraljevsku porodicu od 1922. godine do Drugog svetskog rata, i prakse današnjih zanatlija, predstavljajući integralni doprinos reprezentaciji nacionalne kulture, identiteta i narodne umetnosti Srbije  – istakla je dr Lidija Cvetić Vučković, kreativni direktor Muzeja slaka – kuća Cvetića iz Kraljeva.

Poseban doprinos izložbi dao je i senćanski Gradski muzej koji čuva preko 8.000 različitih artefakata trukerskog zanata, što predstavlja jednu od najvećih kolekcija u Evropi. Odabrane mustre sa tematikom kraljevskih portreta nastaviće da komuniciraju i u formi autentičnih suvenira, koje će svaka od učesnica moći da ponudi u okviru svoje prakse. Muzeji su tu da ih plasiraju publici i tako podrže kreativni ručni rad i žensko preduzetništvo sa izvorištem u tradiciji, kao i vrednost povezanosti modernih zanatlija sa institucijama kulture.

Ovaj projekat nastaviće se u novoj fazi koja bi,pored Beograda i Novog Sada u kojima se čuva veći broj dozidnica sa patriotskom tematikom, obuhvatila i sve preostale gradove, kao i privatne kolekcije koji čuvaju motive sa tematikom kraljevskih portreta Karađorđevića. Naredna faza započeće kolektivnom izradom svečanog zidnjaka, sa likom Kralja Petra II u medaljonu, tokom izložbe na Belom Dvoru.

Projekat je podržalo Ministarstva kulture, a pod pokroviteljstvom je Nj.K.V. princeze Danice Karađorđević.

A.Đ.

pozoriste-1

Narodno pozorište u Kikindi objavilo je repertoar za april 2026. godine, tokom kojeg će publika biti u prilici da pogleda pet predstava, među kojima je i premijera komada „Šećer je sitan, osim kad je kocka“ Nikole Pejakovića.

Prva na repertoaru je predstava „Pa se vidimo u snu“ Nikole Zavišića, u režiji Nikole Zavišića, koja će biti izvedena u subotu, 4. aprila, u 20 sati. Potom sledi „Srbija all inclusive“ Vladimira Đurđevića, u režiji Marka Misirače, zakazana za utorak, 7. april, takođe u 20 sati.

U utorak, 14. aprila, u 20 sati, na sceni će biti izvedeno „Ljubavno pismo“, čiji su autori Zoran Bačić i Zlatan Fazlagić, a režiju potpisuje Dragan Ostojić. Četiri dana kasnije, u subotu, 18. aprila, publika će moći da pogleda predstavu „Džepovi puni kamenja“ Meri Džons, u režiji Rastislava Ćopića.

Kraj meseca obeležiće premijera predstave „Šećer je sitan, osim kad je kocka“ Nikole Pejakovića, u režiji Dajane Josipović, koja je zakazana za petak, 24. april, u 20 sati. Prva repriza istog komada najavljena je već za subotu, 25. april, takođe od 20 časova.

stasa-radak-7

Staša Radak, četrnaestogodišnja učenica Osnovne škole „Jovan Popović“ i Osnovne muzičke škole „Slobodan Malbaški“, već sada korača putem koji obećava mnogo. Iza nje su značajni uspesi — prva nagrada na festivalu „Isidor Bajić“ u Novom Sadu i zlatna medalja na Danima muzike u Bačkoj Topoli — ali, kako sama kaže, to za nju nije kraj, već podstrek.

-Ovo doživljavam kao nagradu za sve sate koje sam uložila, ali i kao motivaciju za dalji rad. To je kruna truda koji traje mesecima i godinama – kaže Staša za naš list.

Njen put ka saksofonu počeo je, pomalo neočekivano, sa jednim koncertom. Kao učenica petog razreda osnovne škole, slušala je svoju nastavnicu muzičkog, Nikolinu Suvajdžić, kako nastupa — i upravo taj trenutak bio je presudan.

-Nastup mi se jako dopao i odatle je krenula ljubav prema saksofonu – priseća se.

Pre toga svirala je klavir, pevala u horu, pa čak i nastupala u Srpskom narodnom pozorištu, ali tek sa saksofonom, kako kaže, „dogodilo se ono pravo“.

-To je kao sa ljudima — sa nekim odmah „klikneš“. Tako je bilo i sa saksofonom – objašnjava ona.

Zanimljivo je da Staša tremu ne oseća tokom sviranja, već nakon nastupa, dok čeka rezultate. Na sceni je, kako kaže, potpuno svoja.

Iako deluje da sve ide lako, iza svakog nastupa stoji veliki rad. Staša svakodnevno vežba oko sat i po, a u pripremama za takmičenja i do četiri sata dnevno. Poseban izazov, kaže, nije uvek sama muzika, već situacije koje dolaze sa scenom — poput višesatnog iščekivanja nastupa, kakvo je doživela u Bačkoj Topoli.

-To su dva sata neizvesnosti, što ume da bude veoma naporno. Ali i to je deo takmičenja – dodaje.

Veliku ulogu u njenom razvoju ima i profesorka Nikolina, koja je Stašin talenat prepoznala još u ranim danima.

-Ona je od malena bila muzikalna, ali ono što je izdvaja jeste upornost. Talenat bez rada ne znači mnogo, a kod nje postoji i jedno i drugo – ističe profesorka.

Zajedno rade ne samo na tehnici, već i na samostalnosti — da Staša nauči da sama prepozna i ispravi greške, kao i da neuspehe prihvati kao deo puta.

-Samo nebo je granica, ako nastavi ovako – dodaje Suvajdžić.

I upravo taj put sada ulazi u novu fazu. Stašu u maju očekuje prijemni ispit za srednju muzičku školu „Isidor Bajić“ u Novom Sadu, a do tada — nova takmičenja i prvi solistički koncert.

Snovi, međutim, već idu dalje.

-Volela bih da nastavim školovanje u inostranstvu. Posetila sam jednu akademiju u Švajcarskoj i ostavila je na mene jak utisak – kaže ona.

Ipak, možda najvažnija poruka ove mlade umetnice nije u nagradama, već u jednostavnoj istini koju živi:

-Ne treba odustajati. Trud se uvek isplati. Svaki sat vežbanja se na kraju dođe na svoje.

U tome je, možda, i najveća vrednost njene priče — ne samo u talentu, već u istrajnosti. A upravo tu, između rada i ljubavi, rađa se muzika koja daleko odjekuje.

T. D.