децембар 6, 2025

Култура

desanka-ristic-(5)

U Narodnoj biblioteci „Jovan Popović” održana  je interaktivna promociju dramoleta „Zvezdani kišobran” autorke Desanke Ristić, učiteljice u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“. Knjiga je zbirka kratkih dramskih tekstova, dramoleta.

-Knjiga je nastajala čitavu deceniju i u njoj je sabran moj dugogodišnji književni rad. Reč je o tekstovima koje sam napisala za svoje učenike, članove dramske sekcije. Predstave smo izvodili na republičkim takmičenjima, a sada su uobličene u knjizi „Zvezdani kišobran“ koji štiti đake od svega što nije dobro – istakla je Desanka Ristić.

U knjizi je desetak tekstova od kojih je čak šest nagrađeno republičkim nagradama.

-U specifičnim situacijama, kada deci interesuju određene teme, namenski sam pisala tekst specijalno za njih. Inspiraciju sam pronalazila u zanimljivim događajima koji su nam se desile. Glavni likovi su životinje i svaki tekst je basnolik, a svaki dramolet sadrži pouku. Ovo je deseta generacija sa kojom stvaram u dramskoj sekciji – navod naša sagovornica.

Tekst „Tri ribice“ osvojio je nagradu za najbolji scenski govor na Republičkoj smotri dramskog stvaralaštva u Leskovcu, „Dobra maćeha“ nagrađena je u Elemiru za najbolji dramski tekst, „Rođendan leptira“ ušao je u deset najboljih dramskih predstava u našoj zemlji, „Dečiji ugovor“ osvojio je republičku nagradu za najbolju pouku, „Zvezdani kišobran“ na dramskoj smotri u Novom Sadu proglašen je za najbolji scenski govor.  Gosti na promociji, učenici četvrtog razreda OŠ „Vuk Karadžić“ imali su priliku da u Biblioteci pogledaju dramolet „Izvolite u hotel pauka Paje“ koji je prošle godine dobio nagradu za najbolji tekst u Panoniji.

Recenzent knjige je Robert Takarič, dečiji pisac, a ilustracije je radio Goran Novakov, dok je knjigu  prošle godine izdao beogradski Institut za dečiju književnost. Dramolet je ove godine promovisan i u Društvu književnika Srbije.

 

Spomenik-Jovanu-Popovicu-u-Kikindi-(1)

Na drugi nagradni Književni konkurs „Jovan Popović” Izdavačke kuće „Partizanska knjiga“ javilo se 217 autora – devetoro iz Crne Gore, 15 iz Hrvatske, 22 iz Bosne i Hercegovine i 171 iz Srbije.

U većini se nalaze pesničke zbirke (130), uz 87 rukopisa kratke proze. Stručni žiri će objaviti širi izbor do 1. oktobra, a ime laureata biće saopšteno na dan rođenja Jovana Popovića 18. novembra, kada će autorki/autoru nagrađenog rukopisa u Kikindi biti uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju „Partizanske knjige“, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.

„Partizanska knjiga“ je raspisala konkurs za regionalnu Književnu nagradu „Jovan Popović“ u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca. Nagrada se dodeljuje za najbolji neobjavljen rukopis knjige priča ili pesama.

Na prvom konkursu, održanom prošle godine, nagradu je poneo Danilo Stojić iz Užica za zbirku priča „Najbolje je već prošlo“.

sa-piscem-na-ti-2

Književni razgovor sa Radovanom Vlahovićem pod nazivom „Sa piscem na ti” održaće se u utorak 2. septembra, u Klubu pisaca u Novom Sadu (Bulevar Mihajla Pupina 9), s početkom u 18 sati. Učestvuju: Radovan Vlahović i Franja Petrinović.

Program se održava u okviru Književnog festivala „Perpetuum Mobile” koji organizuje Društvo novosadskih književnika čiji je Radovan Vlahović počasni član.

Radovan Vlahović je autor oko 70 knjiga proze, poezije, eseja i brojnih prevoda svojih knjiga na desetak jezika sveta. Dobitnik je više značajnih nagrada, među kojima je i prestižna Vukova nagrada koju je dobio ove godine. Osnivač je, direktor i urednik izdavačke delatnosti Banatskog kulturnog centra.

Nedavno su mu objavljene knjige poezije „Vodiči zlatnog teleta” i „Prolazna soba” i knjiga proze „Zaratustrin ples nad Jugoslavijom” u izdanju Banatskog kulturnog centra.

Pored ovih novih naslova, objavljena su mu i dva prevoda na engleski jezik: romana „Bapa” i putopisa sa Svete Gore „Paterica”. U ovoj godini objavljena je i monografija koju je Vlahović priredio „Proleće Sime Cucića: petnaest godina književne manifestacije”.

Radovan Vlahović živi i stvara u Novom Miloševu.

Heroj-nacije-(5)

U Narodnom pozorištu danas je najavljena premijera koja će otvoriti sezonu početkom oktobra – predstave „Heroj nacije“, Ivana M. Lalića, u režiji Dajane Josipović. Kao žanrovsko određenje rediteljka navodi tragikomediju, a kao svrhu postavljanja ovog komada – za nju intrigantan sukob, metaforički ali i stvarni, između sistema vrednosti dveju generacija u vremenu tranzicije u kojem živimo.

– Zainteresovalo me je da preispitam da li postoji opcija dijaloga između sistema kapitalizma koji je sve što je vredno pretvorio u robu i onog sistema koji nas je vaspitao i podizao u ljude i koji podrazumeva rad i život u zajednici kao suštinskoj vrednosti. Predstava neće braniti jedan stav niti jednu stranu, nego će otvoriti to pitanje, što i jeste uloga pozorišta – kaže rediteljka Josipović. – Želja mi je da publika posle predstave razmisli o sopstvenom životu i odlukama koje donosi, da postavi pitanje da li su to zaista njihove odluke ili su već, u njihove intimne prostore, ušli mehanizmi manipulativne moći onoga što nas trenutno nadilazi.

U predstavi se, kako je objasnila rediteljka, stvar „lomi“ na čoveku koji je veran sistemu i poretku, vertikali koja ga „uzemljuje“. Kada se u takvo osećanje sveta uplete nešto što je njemu nespojivo, otvara se pitanje koja je cena komunikacije i da li uopšte postoji opcija dijaloga. Autorski tim predstave je tu manipulativnu moć sistema drugih vrednosti otelotvorio u producentu emisije čija je ideja da napravi rijaliti šou od doma glavnog junaka.

– Stalno govorimo o društvenim mrežama, o internetu, o bombardovanju informacijama, ali važno je da li primećujemo te mehanizme, u kakvim oblicima se pojavljuju, ko je taj što drži konce na svim nivoima stvarnosti. Da li se vidi neprijatelj sistema vrednosti u koji veruješ i ko je to. Putem sina koja je predstavnik novog vremena, generacije koju su uspeli da uvere u materijalno, koja je intimu trampila za vidljivost – za razliku od oca koji veruje u poredak u kojem moraju da postoje granice, da ne može sve da bude predmet šale i zabave – ulazi potpuno poremećeni sistem vrednosti koji kvari ovaj na kome se on lomi i zato otvaramo pitanje intime – da li smo zaista toliko daleko otišli da smo od porodice napravili izlog – navodi rediteljka Josipović.

Glumačka podela okupila je deo stalnog ansambla Pozorišta: oca porodice igra Mihajlo Laptošević, majku Gordana Rauški, Vladimir Maksimović igra sina, a likovi novinarke i producentkinje povereni su Anđeli Kiković i Mini Stojković.

– Majka je simbol tradicionalne porodice, požrtvovana u nameri da sve što ima ulaže u ono što je njoj najsvetije – u svoju porodicu – kaže glumica Gordana Rauški. – Ona se  trudi da taj dom očisti, uredi, napuni hranom i da ga, na taj način, „namagnetiše“ dovoljno da bi stalno privlačio ukućane – to je njena životna misija. Kada se članovi porodice raziđu u meri da postanu nesposobni da borave zajedno u kući, dolazi do loma i preispitivanja ženskog i ljudskog u njoj, i zato mislim da bi ženski deo publike trebalo da dođe da gleda predstavu i da proveri svoje mišljenje o tome.

Mladoj talentovanoj beogradskoj rediteljki Dajani Josipović ovo je prva saradnja sa kikindskom teatarskom kućom. Rođena u Doboju, iza sebe već ima značajan opus, a za kikindsku publiku možda je interesaantan i podatak da je, svojevremeno, asistirala i reditelju Kokanu Mladenoviću koji je u Kikindi režirao kultnu predstavu „Kauboji“.

Brane Marjanović, v. d. direktor Pozorišta najavio je da će ova premijera označiti  početak nove sezone u prvim danim oktobra i da se predstava radi i zahvaljujući sredstvima dobijenim od Pokrajinskog sekretarijata za kulturu. Biće to 346. premijera kikindskog pozorišta koje će 2. decembra obeležiti 75 godina postojanja.

S. V. O.

1756207048849-3

Kikindskom akademskom slikaru i profesoru na Visokoj  školi strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, dr Miloradu Stepanovu  od danas, 27. avgusta, u Kragujevačkoj galeriji „Đura Jakšić“ priređena je samostalna izložba „Banat između zemlje i neba“.

Reč je o likovnim preokupacijama Stepanova koje su nastale u poslednjih pet godina i predstavljaju banatske predele izvan konvencionalnih prikaza. Stepanov navodi da je prostor ravnice koji prikazuje na ovoj izložbi sagledan kroz ličnu vizuru, ujedno i kao slikarska impresija, ali i ekspresija. Mitologija iščezlog mora, prirodno i društveno nasleđe i drugi elementi koji sačinjavaju ovaj ciklus, čine Banat još više likovno izazovnim, pa se nada da će i Kragujevčani prepoznati mistiku ovdašnjeg podneblja.

U okviru kragujevačke postavke, izložena su i dva grupna rada koja su nastala na likovnim radionicama u okviru mentorstva dr Stepanova na Visokoj školi za obrazovanje vaspitača. Pomenute radionice su održane u sklopu obeležavanja sedam decenija škole i u njoj su učešće uzeli kako bivši studenti, tako i deca predškolskog i osnovnoškolskog uzrasta.

N.S.

melizmi-ohrid

Ženska pevačka grupa Melizmi učestvovala je na 20. Internacionalnom festivalu folklora „Ohridsko sunce“ (Ohrid Sun) u Ohridu.

Kako ističu, prava čast i zadovoljstvo je bilo predstaviti svoju zemlju, grad Kikindu, instrument, nošnju, pesmu, među dvadeset grupa iz Evrope i sveta.

-Dali smo pun ugođaj ljubiteljima tradicionalne pesme,a zauzvrat dobili srce puno ljubavi, radosti koje akumuliramo za dalji rad i bezuslovno prenošenje svega što su nam naši preci ostavili. Našu banatsku pesmu je svojim specifičnin i atraktivnim zvukom obogatio mladi Mokrinčanin na gajdama. Veliko hvala svima koji prepoznaju važnost našeg dvadesetogodišnjeg rada- ističu u ovoj Ženskoj pevačkoj grupi.

Festival  „Ohridsko sunce“ u Severnoj Makedoniji okuplja folklorne grupe i etno sastave iz celog sveta.

kud-petar-kocic

Članovi Kulturno-umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca ostvarili su zapažen uspeh na manifestaciji „Markovi dani“ koja se održava u opštini Boljevac, u mestu Valakonje-Bukovo. Na ovom festivalu narodnog stvaralaštva Novokozarčani su osvojili dve prve, jednu drugu i jednu treću nagradu, kao i titulu sveukupnog pobednika ovogodišnje manifestacije.

– Hvala divnom domaćinu na vrhunskoj organizaciji i trudu, žiriju na ukazanom poverenju i potvrdi rada, hvala divnoj publici i preko 1000 učesnika festivala koji čuvaju zavet i ostavljaju svetle tragove. Pod Rtnjom se ostvaruju snovi. Hvala mesnoj zajednici Novi Kozarci na nesebičnoj podršci i organizaciji prevoza, na vetru u jedra. Svi smo dali sve od sebe i više od sebe – ponosno ističu u KUD-u „Petar Kočić“.

Umetnički rukovodilac i koreograf KUD-a Milan Vašalić proglašen je za najboljeg instrumentalistu festivala, dok je Vid Vašalić u istoj kategoriji osvojio treću nagradu. Izvođački folklorni ansambl je osvojio prvo mesto, a muška pevačka grupa, u sastavu Milan Vašalić, Vid Vašalić, Nedeljko Lakić i Branko Đenić, drugo.

Takođe, Novokozarčani su se plasirali na festival tradicionalnog kulturnog nasleđa „Orfej“ koji će biti održan u novembru u Kolarčevoj zadužbini u Beogradu.

Pomenimo i to da je u okviru 18. Markovih dana, u izboru za najlepšu čobanicu koji podrazumeva scenski izgled, članica KUD-a Maja Banjac, bila druga, dok je Branko Đenić bio uspešan i u bacanju kamena s ramena.

gusle-makedonija-1

Ansambl narodnih pesama i igara i veliki narodni orkestar  Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ učestvovali su na 6. Međunarodnom festivalu folklora u  Makedoniji u Kumanovu.  Organizator festivala je KUD „Panče Pešev”, a pokrovitelji opština Kumanovo i Ministarstvo kulture i turizma.

-Sjajna organizacija, kvalitetan festival i odličan nastup našeg ansambla, ostavili su utisak na sve prisutne – rekao je umetnički rukovodilac Igor Popov. – Predstavili smo se brojnim  koreografijama iz bogatog programa, sa posebnim naglaskom na igre i pesme iz Banata. Nismo propustili priliku da afirmišemo bogato kulturno nasleđa Srbije koje najbolje opisuje naše poreklo i identitet. Na poziv velikog makedonskog umetnika, Nina Veličkovskog, članovi Velikog narodnog orkestra „Gusala“ i solisti, produžili su svoj boravak u Makedoniji,  jer su učestvovali i na Muzičkom festivalu „Tumba fest 2025“ te smo još jednom predstavili tradicionalne kompozicije i pesme iz Srbije i regiona.

Na festivalu su, osim domaćina i „Gusala“ koji su bili jedini predstavnici Srbije, učestvovali i predstavnici Meksika, Poljske i Rumunije.

Podsetimo i to da su jednog od najpoznatijih pevača makedonske tradicionalne muzike  Nina Veličkovskog, koji je bio domaćin Kikinđanima, naši sugrađani su imali priliku da vide na prošlogodišnjem FENOK-u.

A.Đ.

nusic-i-prijatelji-(2)

U dvorištu Kurije, u okviru Kikindskog leta sugrađani su imali priliku da vide predstavu „Nušić i prijatelji“. Ovo je je priča o velikanima pozorišne umetnosti s početka dvadesetog veka u kojoj glume Lepomir Ivković, Boško Puletić, Vesna Stanković, Tijana Višković. Dan uoči Nušićeve smrti, obilaze ga prijatelji, kolege, glumci koje je voleo i koji su njega duboko poštovali i voleli. Milivoje Živanović, Žanka Stokić, mlada glumica Javorka, u večitom kamčenju nove uloge, kasnije se pojavljuje i Ljubinka Bobić.

-Drugi puta sam u Kikindi, a moj kolega Boško Vuletić, koji ima karijeru dugu šest decenija, prvi put je u vašem gradu. Radovali smo se dolasku, a publika je opravdala naša očekivanja – rekla nam je Vesna Stanković. – Branislav Nušić nas je sve zadužio je našu naciju i ova predstava je spomenik nje, Milivoju Živanoviću, Žanki Stokić, Ljubinki Bobić, velikanima  srpskog pozorišta.

Da bi razonodili i oraspoložili voljenog, govore dosetke, pesme i anegdote prikazujući jedno prošlo vreme, kad je pozorište u Srbiji značilo više od života.

-Pozorište je čarolija u trenutku, ali se glumci brzo zaborave. Niko ne zna kako je glumio Milivoje Živanović ili Žanka Stokić. Možemo samo da nagađamo kako je to bilo jer nema video zapisa o tome. Ovu predstavu igramo godinama i gostovali smo širom Srbije i regiona, ali i u inostranstvu. Zatekao nas je prostor, mnogobrojna publika, kao i veliki broj aplauza koje smo dobili – zaključila je Vesna Stanković.

 

Duhovita, zabavna, ali i setna priča o jednom vremenu, punom nostalgije, začinjeno urnebesnim pričama o ondašnjem načinu života, ali takođe i dramatičnim sudbinama ovih velikana srpske umetnosti biće izvedena naišla je na odličnu reakciju Kikinđana.

A.Đ.

 

iza-kulisa-(6)

U prepunom dvorištu Kurije publika je uživala u kabareu „Ljubav iz kulisa“ u kom igraju Vladimir Posavec Tušek i Mina Lazarević. Posetioci su imali priliku da saznaju o urnebesno zabavnime i dirljivim trenucima iz života dvoje zaljubljenih „matoraca“,  glumačkog para sa gotovo 100 godina zajedničkog profesionalnog iskustva.

-Predstava je nastala u opuštenim trenucima. To je životna priča dvoje sredovečnih ljudi koji se zaljube – istakla je Mina Lazarević. – Bilo nam je zanimljivo da postavimo pitanja, koja, sigurna sam, postavljaju osobe u tim godinama: Da li imam pravo na ljubav u tim godinama?, Da li je moguća?, Kako može da funkcioniše ljubav kada neko iza sebe ima decu, porodicu? Za nas su sve ove teme bile divan poligon za igru i šalu i trudili smo se da budemo duhoviti i auto ironični, ali i da pokažemo kakav je život glumaca kada se ugase svetla i spuste zavese, kad prestane život na sceni.

Glumci na sceni pričaju romantičnu, sentimentalnu i duhovitu priču.

-Ono što život može da izrežira, to niko ne može da izmašta. Potrudili smo se da iz svojih i iskustava naših kolega napravimo koktel u kom će se svako prepoznati. Ukoliko publika, dok gleda predstavu, ostavi, barem na sat i po svoje strahove, svakodnevne stresne situacije i budu sa nama, mi znamo da smo uradili dobar posao – navela je Mina Lazarević.

 

Vladimir Posavec Tušek porodično i emotivno je vezan za našu sredinu s obzirom na to da mu je majka iz Nakova.

-Drago mi je što sam ponovo sa svojim prijateljima iz detinjstva i mladosti. Komad je premijerno odigran 1. decembra i već smo blizu četrdesetog izvođenja, što je mnogo za svega pola sezone. Kabare izvodimo po čitavoj bivšoj Jugoslaviji i reč je o formi koja ima čvrstu dramaturgiju – dodaje je Posavec Tušek.

U Akademiji 28 komad je u redovnom repertoaru.

-Tokom leta izveli smo predstavu u više različitih ambijenata i gradova. To je ljubavna priča koja je svim prijemčiva, ali je istovremeno i priča o našem, glumačkom, poslu. Govori sa čime se bavimo i susrećemo, jer i glumac je običan čovek, ali istovremeno i neobičan – zaključio je Vladimir Posavec Tušek.

U kabareu je Mina Lazarević, uz klavirsku pratnju Milice Radojević, izvela svetske i domaće hitove. Predstavljene su 24 kabaretske scene, 11 muzičkih i pet poetskih tačaka.

A.Đ.

 

 

 

 

Don`t copy text!