Култура

Trkulja-7

U Galeriji Kulturnog centra sinoć je otvorena multimedijalna izložba umetnice Ide Trkulje pod intrigantnim nazivom „(Kad me pitaju) Čime se ti baviš?“. Ova postavka, koja će biti otvorena narednih deset dana, prikazuje raznovrsnost stvaralaštva mlade autorke – od digitalnih ilustracija i dizajna za video igre, do fotografija, crteža i reljefnih slika.

 

Kako sama umetnica kaže, ideja je proistekla iz jednog jednostavnog, ali često ponavljanog pitanja.

-Bila sam inspirisana upravo time što me ljudi stalno pitaju čime se bavim. Bavim se različitim oblicima umetnosti, ali to do sada nisam prikazivala svojim sugrađanima. Po struci sam inženjer fotografije, ali osim toga, bavim se i digitalnom ilustracijom, ilustracijom dečijih knjiga, dizajniranjem tetovaža, grafikom za video igre… Ukratko ima svega digitalnog. Ovo je način da Kikinđanima konačno pokažem sve ono što radim – rekla je Trkulja.

Jedan deo postavke posvećen je ličnim, intimnijim radovima – njenom „hobi kutku“.

-Najdraži su mi reljef lotosa koji sam skoro završila i jedna slika koju sam zajedno sa dvogodišnjom ćerkom bojila. To je poseban momenat za mene – dodaje Ida sa osmehom.

Kao sertifikovani instruktor joge pilatesa i personalni trener, Trkulja u svom stvaralaštvu vidi povezanost između discipline tela i izraza duha.

-U jogi sam pronašla ravnotežu. Unutrašnja disciplina i spoljašnji izraz hrane se iz istog dela stvaralaštva – objašnjava umetnica.

Zamenica direktora Kulturnog centra, Tanja Nožica, izrazila je zadovoljstvo što je upravo Kikinda domaćin jedne ovako neobične i sveobuhvatne izložbe.

-Mi redovno organizujemo izložbe različitih umetnika, ali ova je po mnogo čemu posebna. Ida je mlada umetnica koja se bavi širokim spektrom kreativnih oblasti. Drago mi je što joj je ovo prva samostalna izložba u rodnom gradu“ – rekla je Nožica.

Posetioci su takođe podelili svoje oduševljenje.

-Ida je izuzetno talentovana na svim poljima. Mislim da je ova izložba veliki podstrek ne samo za nju, već i za druge mlade umetnike da se osmele i pokažu svoj rad – istakla je sugrađanka Gordana Laković.

Profesorka Sibil Petenji, koja je pratila Idu još tokom studija, opisala ju je kao umetnicu bogatog izraza i duboke introspekcije.

-Kroz njene radove vidi se istraživanje ženskog identiteta, povezanosti sa zemljom, sa sobom. Njeni radovi su poput bajki – pune tame, ali i ljubavi i životne radosti. Ida stvara nove svetove, bilo da radi na ekranu, na koži ili kroz objektiv – kazala je Petenji.

 

Straus

Nemačko udruženje Kikinda poziva sugrađane na Johan Štraus koncert 2025, koji će biti održan u subotu 8. novembra u 18 časova u svečanoj sali Narodnog muzeja Kikinda.

Publika će uživati u izvedbama poznatih dela velikog kompozitora u izvođenju Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

Koncert je posvećen 200. godišnjici rođenja Johana Štrausa II, velikog majstora valcera čija muzika i danas inspiriše ljubitelje klasične umetnosti širom sveta.

Organizatori pozivaju sve ljubitelje muzike da svojim prisustvom uveličaju ovaj svečani jubilej.

pozoriste-noc

Kikinđane tokom novembra očekuje bogat i raznovrstan pozorišni program. Publika će imati priliku da uživa u gostovanjima, komedijama i savremenim autorskim projektima, a naši glumci će gostovati i u drugim gradovima.

Mesec započinje gostovanjem ansambla Narodnog pozorišta „Toša Jovanović“ iz Zrenjanina koji će u subotu, 8. novembra u 20 časova izvesti autorski projekat „Ona“ u režiji Mie Knežević. Naredne subote, 15. novembra u istom terminu, na sceni će biti komedija Marka Kamoletija „Pidžama za šestoro“ u režiji Olivere Đorđević.

Publika će 18. novembra imati priliku da pogleda predstavu „Ljubavno pismo“, koju potpisuju Zoran Bačić i Zlatan Fazlagić u režiji Dragana Ostojića, dok 22. novembra stiže priča o savremenim odnosima – „Savršen partner“ Mira Gavrana u režiji Tijane Vasić.

Kraj mesec donosi i drugu reprizu predstave „Heroj nacije“ Ivana M. Lalića, u režiji Dajane Josipović, koja će biti izvedena 25. novembra u 20 časova.

Ansambl kikindskog pozorišta i ovog meseca gostuje na festivalima. Od 1. do 5. novembra učestvuje na festivalu „Zlatna vila“ u Prijedoru sa predstavom „Srbija All Inclusive“ Vladimira Đurđevića u režiji Mrka Misirače, dok će 29. novembra nastupiti na festivalu „Publikum“ u Kuli sa komadom „Kovači“ Miloša Nikolića u režiji Tijane Vasić.

 

cigra1

Društvo za pomoć MNRO „Čigra“ u subotu je bilo domaćin devete likovne kolonije pod nazivom „Humani umetnici za „Čigru““. Osamnaest slikara iz Sombora, Beograda, Novog Miloševa, Novih Kozaraca i Kikinde odazvalo se pozivu da svoje vreme i radove doniraju za plemenit cilj.

– Koloniju je podržala lokalna samouprava po projektu udruženja građana od posebnog značaja za grad za 2025. godinu. Sve slike koje danas nastanu, naši sugrađani moći će da kupe i na taj način potpomognu rad društva za pomoć MNRO. Sva sredstva koja skupimo upotrebićemo za uređenje prostorija i potrebe naših članova, a trenutno je najhitnije renoviranje fasade, izjavila je Biljana Nedomački, sekretar udruženja.

Među učesnicima iz Sombora, zatekli smo i Minu Ševo, slikarku i predstavnicu udruženja „Art Nostra“. Iako su njene kolege prethodnih godina sarađivale sa „Čigrom“, Mina se prvi put pridružuje ovom projektu.

– Naše udruženje podržava humanitarni rad. Stoga smo došli da uradimo nešto korisno ali i da se družimo, da razmenimo iskustva i da nam bude lepo u svetu boja, rekla je Mina Ševo.

Likovna kolonija trajala je jedan dan, a građani su mogli da obiđu umetnike i da na licu mesta vide kako od praznog platna nastaje umetnički rad. Umetnici su stvarali dela raznovrsnih motiva od pejzaža i studija konja, do mrtve prirode, svako kroz svoj prepoznatljiv izraz i tehniku.

Inače, stručni tim društva za pomoć mentalno nedovoljno razvijenih osoba „Čigra“ trenutno radi sa dvadeset i pet korisnika uzrasta između tri i pedeset godina. Iako lokalna samouprava kao i sektor za zaštitu osoba sa invaliditetom Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja podržavaju njihov rad, dodatna finansijska sredstva su uvek neophodna. Stoga slikari i učesnici ove humanitarne kolonije pozivaju sve Kikinđane da kupovinom slika i sami doprinesu ovoj dobrotvornoj misiji.

T. D.

 

hor-edjseg-(2)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ sutra, 18. oktobra, organizuje 9. Susret horova. Kikindskoj publici predstaviće se pet horova iz Novog Kneževca,Mola, Nove Crnje, Ruskog Sela, Sajana, kao i domaćini.

Manifestcaija počinje u 17 sati u sali „Eđšega“ i kako najavljuju organizatori cilj je razmena iskustava, negovanje tradicionalne pesme i muzike, upoznavanje i razmena iskustava, ali i promocija Kikinde.

pozoriste-noc

Iz Narodnog pozorišta Kikinda obaveštavaju da su, zbog bolesti glumca, otkazane predstave “Heroj nacije” (zakazana za 18.10) i “Pidžama za šestoro” (zakazana za 25.10).

IMG-20251016-175708

U Galeriji Kulturnog centra otvorena je izložba slika amaterskog umetnika Dragana Dmitrova iz Orlovata, koji se više od pola veka, kako kaže, „čisto iz ljubavi“ bavi slikanjem. Njegova prva samostalna postavka u Kikindi obuhvata oko četrdeset radova nastalih u poslednjih pet godina – ulja na platnu koja donose portrete, pejzaže, životinje i ikonografske motive.

– Slikam sve što mi padne na pamet, sve što vidim i što me pokrene. Pokušavam to da prenesem na platno, bez pretenzija, bez kalkulacija. Ja sam amater, ali se slikanjem bavim skoro pola veka – iz čiste ljubavi, kaže Dmitrov.

Njegovi radovi odišu toplinom, neposrednošću i iskrenošću koja dolazi iz dugogodišnje posvećenosti i radoznalosti. Kaže da je sve počelo još u školskim danima:
– U osnovnoj školi sam počeo da crtam, spontano, bez ikakvog uticaja. Nešto vas povuče, krenete da slikate, pa kako ispadne.

Posebnu vezu ima sa svojim zavičajem, Orlovatom, rodnim mestom velikog slikara Uroša Predića.
– Uroš Predić je bio moj zemljak i, da budem iskren, veliki uticaj na mene. Prve slike koje sam u životu video bile su njegove, u našoj seoskoj crkvi. Kao dete sam često tamo išao, to je bilo jedino mesto gde ste mogli da vidite nešto lepo, nešto što vas inspiriše, priseća se slikar.

Iako radi u Naftnoj industriji Srbije i, kako kaže, „bavi se svim i svačim“, njegova prava strast ostaje slikarstvo.

– Ne živim od slikanja, ali živim za njega. To je moj mir i moja radost. Ako me zdravlje posluži, radiću još dugo, bez velikih planova, ali sa velikom voljom, iskren je Dragan.

Na otvaranju izložbe, o Draganu Dmitrovu, govorio je hroničar Ervin Gazdag, a Zdenka Trifunjagić publici se obratila Nerudinim stihovima.

Izložba će biti otvorena narednih desetak dana u Galeriji Kulturnog centra, a svako ko poželi da zaviri u svet jednog posvećenog amatera, imaće priliku da vidi kako na platnima izgleda kada ljubav prema umetnosti traje celog života.

 

kud-petar-kocic-(2)

Članovi Kulturno umetničkog društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca nastupili su  na 62. „Saboru izvornog narodnog stvralastva Srbije“ u Topoli. Kozarčani su nakon što su  bili pobednici festivala „Najboljih ansambala sela Srbije“ u Kličevcu i titule apsolutnog pobednika festivala „Markovi dani“ u Boljevcu stekli uslov da učestvuju i u takozvanoj srpskoj Toskani.

Ovom prilikom su predstavili igre i pesme kolonista naseljenih u Novim Kozarcima koje su zabeležene i prenete na scenu zahvaljujući višegodišnjem terenskom istraživanju koreografa Milana Vašalića. Reč je o narodnoj tradici iz Kupresa, Potkozarja, Sanskog Mosta, Zmijanja, Ključa, Mrkonjić Grada.

Sabor predstavlja krunu Oplenačke berbe i daje joj poseban pečat koji je kulturno oplemenjuje. Čine ga folklorne, pevačke grupe i instrumentalisti, odabrani na saborima i smotrama narodnog stvaralaštva Srbije.

 

IMG-593e3880bdd452335095a299228ae1f2-V

Spektakularno je bilo minulog vikenda na prvom Festivalu stripa u Kikindi i Novim Kozarcima.

Za tri dana predstavili su se neki od najpoznatijih domaćih crtača devete umetnosti, a interesovanje posetilaca i učesnika je prevazišlo i najoptimističnija očekivanja.

Sve je počelo u petak 10. oktobra izložbom i prigodnom besedom gostujućih umetnika iz Subotice u Galeriji „Zdravko Mandić“, koja je uz kikindski Kulturni centar bila suorganizator festivala. Posetioci u punoj sali Galerije u Novim Kozarcima mogli su da pogledaju izložbu radova ovdašnjih i gostujućih majstora tuša i pera, a svoja crtačka iskustva je podelio i jedan od doajena devete umetnosti, Geza Šetet, koji je Njegošev „Gorski vijenac“ pretočio u strip sa petocifrenim tiražom.

Program je nastavljen u subotu u Kulturnom centru, gde su među gostima bili organizatori somborskog i zrenjaninskog festivala stripa Danilo Bogdanović i Branko Đukić. U prepunoj Galeriji KC podelili su svoja iskustva, navodeći da je pred Kikinđanima lep, ali i vrlo zahtevan zadatak da održe manifestaciju i u narednim godinama.

– Malo smo strepeli da možda neće biti veliki odziv publike, pa smo program organizovali u našoj Galeriji, navodi Tanja Nožica, zamenica direktora KC.- Pokazalo se da bi i Velika sala bila premala, jer je zainteresovana publika stajala i u holu. Prvi put se susrećem s organizacijom ovakvog festivala, ali pokazalo se da je odziv publike bio veliki i jako sam zadovoljna kako je sve proteklo – dodaje.

Zbog festivala u naš grad su pristigli i gosti iz susedne Rumunije. Jovan Kiridžić je sa suprugom i prijateljem došao kako bi se bliže upoznao s autorima i ljubiteljima stripa.

–Za ova dva dana, koliko sam bio ovde, shvatio sam da strip nije samo umetnost, nego i ljubav koja se prenosi na papir. Prvo što ćemo uraditi po povratku u Rumuniju, pokušaćemo da napravimo prekograničnu saradnju i da i u Rumuniji zaživi ovakav festival, jer postoji veliko interesovanje za strip.

Publici su se predstavila i druga poznata imena ovdašnje strip scene: Zoran Aladžić, Kristijan Relić, Vladimir Topolovački, Jovan Isakov, Emilija Despotov, Borivoje Grbić, Zorana Stojkov, Kristijana Reljić, Ivan Šainović, Andrea Vukojević, Marina Stefanović, Vladan Nikolić, Zoran Stojković, Vladimir Popov i možda kao najpoznatije ime Miodrag Mikica Ivanović, legendarni autor još iz vremena edicija „Nikad robom“, „Eks almanah“, i Dnevnikovih „Zlatne serije“ i „Lunovog magnus stripa“.

– Upoznao sam organizatora Milivoja Vukojevića na Somborskom festivalu stripa. Ne odazivam se često na festivale, ali sam želeo da pomognem Kikinđanima, jer je Milivoj moj kolega crtač. Drago mi je i što sam i drugima mogao da pomognem u crtanju, naročito kad je u pitanju likovno poznavanje anatomije čoveka.

Poseban deo programa bio je posvećem predstavljanju dva strip albuma majstora crno-belih sličica iz Mokrina – Spasoja Kulauzova.

– Predstavio sam svoju sedmu i osmu knjigu koji je izdao Kulturni centar. I ove knjige, kao i prethodne sadrže žanrovski različite stripove koje sam radio u karijeri: vestern, kriminalistički, humoristički i druge. Objavljivao sam svojevremeno i u „Plavom Vjesniku“,  „Dečjim novinama“ i „Dnevniku“, a od onog što sam radio, mislim da je posle edicije „Nikad robom“ ipak Veliki Blek bio najčitaniji. Radio sam i vrlo čitanog junaka „Gringa“. Meni je malo problem scenario, a kad bih imao kvalitetan scenario, ne bi mi predstavljalo teškoću i danas da nacrtam bilo šta što bi publika rado čitala- rekao je Kulauzov.

Treći dan festivala bio je rezervisan za druženje s crtačima stripa i kikindskim slikarima.  U dvorištu Galerije „Zdravko Mandić“ posetioci su mogli da se uvere kako nastaju neka od remek-dela devete umetnosti, ali i zapaženi akrili ovdašnjih slikara Dragane Karanović, Tanje Nožice, Milana Dragoljevića, Dušanke Vujović, Svetlane Petrov Rackov, Vinke Sekulić i Brace Azarića, koji je o prvom Festivalu stripa izneo interesantan zaključak:

– Voleo bih da su profesori i nastavnici likovnog doveli đake da posete festival, jer bi imali šta da nauče o ovom mediju, međutim, takvih grupnih đačkih poseta izložbama nema već skoro tridesetak godina, što je šteta. Celokupan festival je protekao sjajno i daće Bog da se vidimo i dogodine sa eminentnim strip crtačima- rekao je Azarić.

PRVA „KOMUNA“

– Prezadovoljan sam odzivom gostiju i kolega crtača, koji su nam puno pomogli i savetodavno i u umetničkom delu programa. Odziv publike je bio iznad očekivanja, a puno mi je srce što su i mediji propratili naš festival. Ipak, posebna zahvalnost ide na adresu „Komune“ koja je prva, još pre mesec dana, najavila naš festival i čija je medijska podrška bila izuzetna tokom čitavog trajanja festivala – naglašava Milivoj Vukojević, idejni tvorac ove manifestacije.

N. Savić

jovan-popovic
Žiri za dodelu regionalne književne nagrade Jovan Popović objavio je uži izbor od 11 rukopisa zbirki poezije i kratke proze. Konkurs je raspisala izdavačka kuća Partizanska knjiga u znak sećanja na velikog kikindskog, jugoslovenskog i srpskog pisca.
Na konkursu su učestvovali autorke i autori iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
Andrea Protić (Novi Sad) – Kuća za snove, proza
Dragana Stojanović (Novi Sad) – Lutke putuju same, poezija
Hana Rastoder (Podgorica) – Plava Una, poezija
Miloš Živanović (Beograd) – Obale dobre vode, poezija
Natalija Milovanović (Ljubljana) – Soba za buđenje, poezija
Nedžad Ibrahimović (Tuzla) – Pjesme diletanta, poezija
Sandrijela Kasagić (Banja Luka) – Lekovitost noći, poezija
Snježana Vračar Mihelač (Ljubljana) – San na suncu, poezija
Tino Deželić (Zagreb) – Priča toliko uvrnuta i neverovatna da ne može biti, proza
Žarko Milenić (Brčko) – Sjećaš li se?, proza
Željko Ivanji (Beograd) – Krijumčar igračaka, proza
Najuži izbor biće proglašen do 5. novembra.
Autorki/autoru nagrađenog rukopisa 18. novembra biće uručena plaketa i objavljena uređena knjiga u izdanju Partizanske knjige, uz potpisivanje standardnog izdavačkog ugovora.
Jovan Popović (1905–1952) bio je pesnik, prozni pisac, urednik, prevodilac, književni i pozorišni kritičar, učesnik u NOB-u od početka oružanog ustanka u Srbiji. Objavio je tri knjige poezije i tri knjige kratke proze. Sahranjen je u Aleji velikana na Novom groblju u Beogradu. Partizanska knjiga je prvi i ekskluzivni izdavač Popovićevih sabranih dela.
Konkurs za regionalnu književnu nagradu Jovan Popović podržalo je Ministarstvo kulture Republike Srbije.