Култура

umetnicko-druzenje-sajan-1

U Osnovnoj školi „Mora Karolj“ u Sajanu u ponedeljak biće održano druženje sa umetnikom Veselinom Mandarinom. Moderator programa je prof. Jelena Knežević, koja u saradnji sa gostom organizuje ovaj susret sa jasnom idejom da mladima približi značaj kulture, stvaralaštva i lepe pisane reči.

-Događaj predstavlja spoj obrazovanja i umetnosti, ali i snažnu poruku o tome koliko je važno ulagati u duhovni i kreativni razvoj zajednice. Biće organizovane radionice, razgovori sa umetnikom i interaktivni sadržaji namenjeni učenicima i svim ljubiteljima kulture – dele sa nama organizatori.

Cilj susreta je da se kroz neposredan kontakt sa umetnikom probudi interesovanje za književnost, likovnu umetnost i druge oblike kreativnog izražavanja, ali i da se ukaže na to koliko umetnost oplemenjuje svakodnevni život.

-Želimo svojim primerom da pokažemo koliko je kulturni kontinuitet važan za svaku sredinu, naročito za manje zajednice, kao i da podstaknemo mlade da neguju talenat, razvijaju kritičko mišljenje i grade svest o sopstvenom identitetu kroz umetnost – ističu organizatori.

Veselin Mandarin je već duže vreme prisutan u medijima, gde otvoreno govori o značaju rodnog kraja i potrebi da kulturni sadržaji budu dostupni svima. Ovim gostovanjem dodatno potvrđuje svoju posvećenost unapređenju kulturne scene, dok prof. Knežević kroz pedagoški rad i organizaciju ovakvih susreta u doprinosi stvaranju podsticajnog i inspirativnog ambijenta za nove generacije.

Organizatori veruju da će umetničko druženje u Sajanu biti više od jednog događaja — početak snažnijeg povezivanja obrazovnih institucija, umetnika i lokalne zajednice, sa ciljem da kultura i umetnost zauzmu mesto koje im s pravom pripada u društvenom životu.

T. D.

izlozba-draga-3

U Galeriji „NOVA“ Narodnog muzeja  večeras je svečano otvorena gostujuća izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“, realizovana u saradnji sa Muzejom rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca. Postavka će biti dostupna posetiocima mesec dana.

Koautor izložbe, viši kustos istoričar Aleksandar Marušić, rekao je da je postavka do sada gostovala širom zemlje.

-Mali jubilej je danas u Kikindi jer ova izložba gostuje 35. put – istakao je Marušić, podsećajući da je prvi put predstavljena u Gornjem Milanovcu, mestu rođenja kraljice Drage.

Prema njegovim rečima, cilj postavke nije glorifikacija, već razumevanje istorijske ličnosti.

-Ona se ne glorifikuje kroz ovu izložbu, već želimo da se njen život sagleda iz jednog drugačijeg ugla — da se vidi da je bila, kao i svi mi, obična osoba od krvi i mesa.

Marušić je naglasio da izložba ukazuje i na obrazovanost i kulturni profil kraljice Drage.

-Ona je bila obrazovana, govorila je francuski i nemački jezik. Pokazali smo njene pesme, kao i članke koji svedoče o tome koliko je radila na sebi.

Posebnu pažnju privukao jedan od najpotresnijih eksponata.

-Ovde se može videti deo originalne zavese u koju su Obrenovići bili zamotani i bačeni sa prozora. To govori ne samo o načinu ubistva, već i o nameri da budu poniženi i kao ličnosti satrti – objasnio je Marušić.

Izložba obuhvata oko trideset eksponata, što predstavlja oko 60 odsto originalne postavke, dok ostatak nije mogao da putuje.

Prema rečima autora, postavka omogućava posetiocima da steknu celokupniju sliku o kraljici Dragi, ali i o Srbiji druge polovine 19. veka.

-Važno je da posetioci vide koliko je radila na sebi, koliko je čitala, prevodila i pisala, ali i da kroz eksponate sagledaju tragediju naše nacionalne istorije – naglasio je Marušić.

V.d. direktora muzeja Miloš Pušara istakao je da sam naziv izložbe ukazuje na složenost istorijske ličnosti kraljice Drage.

-Naziv je interesantan jer slava simbolizuje kraljicu i dinastiju, a anatema je onaj narativ koji se stvorio o samoj kraljici. Neki je smatraju najodgovornijom osobom za kraj dinastije Obrenović i u biološkom i u dinastijskom smislu – rekao je Pušara.

On je naglasio da je izložba značajna i kao početak saradnje dve ustanove kulture, kao i da se očekuju prateći programi.

-Nadamo se pratećem sadržaju u vidu istorijskih časova i radionica. Ovi sadržaji doprinose popularizaciji muzeja, a ovo je ujedno i početak saradnje sa Muzejom rudničko-takovskog kraja – dodao je on.

Pušara je podsetio i na istorijsku povezanost dva grada.

-Jedan kuriozitet koji povezuje Kikindu i Gornji Milanovac jeste da je veliki broj njihovih i naših sugrađana bio interniran u severnu Norvešku – rekao je on.

Izložba „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme” donosi priču o životu Drage Mašin — između dvora, političkih intriga i tragičnog kraja 1903. godine — pozivajući posetioce da ovu istorijsku ličnost sagledaju izvan stereotipa i predrasuda.

T. D.

 

IMG-a915caf84829447827372c2a8ac82d81-V

Na velikoj sceni Narodnog pozorišta, tridesetak učenika Gimnazije „Dušan Vasiljev“ sinoć je priredilo muzičko-scenski spektakl – peti jubilarni gimnazijski mjuzikl pod nazivom „Onda i sad“.

Publika je imala priliku da uživa u programu koji je spojio rok i pop klasike ex-jugoslovenske i svetske scene, uz plesne koreografije i scenske detalje koji su prizivali duh prošlih vremena. Gimnazijalci su igrali čak i kolo, ali i pokazali kako se igra uz antologijsku „Makarenu“, dok je čitav nastup završen ovacijama publike.

Prema rečima profesorke Snežane Zamurović, ovogodišnja tema bila je poređenje kasnih osamdesetih godina i savremenog doba, predstavljeno na vedar i zabavan način.

-Scenografija je prikazala porodicu iz 1986. godine – starinski televizor, hekleraj, devojčicu koja čita knjigu i dečaka koji igra fudbal – nasuprot porodici iz 2026. godine, gde dečak igra igrice sa slušalicama na ušima, a devojčica vreme provodi na TikToku.

Profesorica Zamurović radila scenario i režiju, a profesorica muzičkog, Dragana Armacki, radila je sa solistima, revidirala odabir pesama i pomogla izvođačima da se pripreme.

-U mjuziklu je učestvovalo 30 učenika, od kojih je 27 nastupalo kao glumci, pevači i plesači, dok su troje bili pomagači. Među učesnicima su bili i učenici bez muzičkog obrazovanja koji su pokazali svoje talente i po prvi put zablistali na sceni – ispričala je Zamurović.

Mjuzikl je pripreman od decembra, a uprkos nepredviđenim okolnostima i improvizacijama zbog izostanka dvoje učenika pred sam nastup, program je uspešno izveden. Sala je bila puna, a publika nasmejana tokom večeri ispunjene pesmom i igrom.

Učenica trećeg razreda Gimnazije, Ena Gogić, nastupila je u ulozi zvezde na televiziji u „staroj“ porodici i izvela pesmu „Kako sam te voljela“ grupe Magazin, dok je u savremenom delu priče pevala numeru „My heart will go on“ iz filma „Titanik“.

-Za mjuzikl smo se spremali oko tri meseca. Naravno, ništa bez naše profesorke Sneže Zamurović koja je sve to osmislila. Ja sam presrećna i prezadovoljna kako je sinoćni nastup prošao. Mislim i da su svi profesori u publici bili zadovoljni i ponosni. Smatram da smo predstavili školu na divan način. Moja porodica i prijatelji su bili da me gledaju i rekli su da je nastup bio odličan, kao i da je ovo najbolji mjuzikl od svih do sad – podelila je sa nama Ena.

Njena vršnjakinja Helena Grujić tumačila je majku u savremenoj porodici i poručila da mjuzikl prikazuje razlike u porodičnim i školskim odnosima nekada i danas, uz zaključak da svaka generacija ima svoje prednosti i mane.

-Smatram da je nastup prošao odlično, imam puno utisaka. Sve smo super uradili: i nastup za koji smo dugo vežbali ali i improvizacije koje smo ubacivali u hodu u toku samog izvođenja. Sve je to zahvaljujući profesorici Sneži. Sledeće godine ću se definitivno prijaviti opet. Probe su bile veoma zanimljive, puno smo se smejali i družili, lepo smo se provodili i zbližili sa ljudima sa kojima inače ne bismo imali prilike toliko blisko da se upoznamo – istakla je Helena.

Organizatori najavljuju reprizu početkom aprila, namenjenu građanstvu, dok je sinoćno izvođenje bilo pre svega za nastavnike i roditelje.

T. D.

recitatori-mladji

I ove godine od 4. do 6 marta Kulturni centar Kikinda biće organizator Gradske smotre recitatora. Učesnici će, po običaju, biti raspoređeni u tri uzrasne kategorije- niži i viši razredi osnovne škole, kao i srednjoškolci.

Ovogodišnja smotra održaće se 56. put i reč je o najdugovečnijoj reviji mladih govornika poezije u zemlji.

Domaćin smotre biće Narodno pozorište i sva tri dana početak je zakazan za 10 časova. Prvog dana nastupiće niži razredi, dok su za više razrede i srednjoškolce rezervisana naredna dva dana Smotre.

 Nakon Kikinde, najbolji će se okušati na zonskoj, a potom i na pokrajinskoj smotri u Čoki, odnosno Sečnju.

Recitatore će ove godine ocenjivati književna kritičarka i bibliotekarka u penziji Marija Tanackov, pesnikinja Snežana Tomin, glumica i nekadašnja uspešna recitatorka Gizela Kekenj, i glumac Slavoljub Matić.

N.S.

galerija-nova

Narodni muzej, u petak u 18 časova, u Galeriji „NOVA“ otvara gostujuću izložbu „Naša sugrađanka kraljica Draga: između slave i anateme“, realizovanu u saradnji sa Muzejom rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca. Postavka će biti dostupna posetiocima do 27. marta.

Izložba je posvećena Dragi Mašin (1864–1903), supruzi kralja Aleksandra Obrenovića, čiji je život obeležio kraj 19. i početak 20. veka. Njena priča, smeštena između dvorskog života, političkih intriga i tragičnog kraja u Majskom prevratu 1903. godine, predstavljena je u širem istorijskom i društvenom kontekstu.

Brak kralja Aleksandra i Drage Mašin 1900. godine izazvao je snažne reakcije u tadašnjoj Srbiji — zbog razlike u godinama, njenog neplemićkog porekla i složenih političkih okolnosti. Upravo te suprotstavljene predstave oblikovale su njen istorijski lik.

V.d. direktora Narodnog muzeja Kikinda Miloš Pušara ističe da izložba donosi vrednu arhivsku i muzejsku građu.

-Na ovoj izložbi u drugim gradovima posetioci su mogli da vide lične predmete kraljice Drage, fotografije i dokumenta iz perioda njihove vladavine, novinske članke, kao i rekonstrukciju događaja povezanih sa Majskim prevratom.

On dodaje da sam naziv postavke ukazuje na složenost njene istorijske uloge

-Naziv izložbe simbolično ukazuje na dve krajnosti u percepciji Drage — slavu kao kraljice Srbije i anatemu, jer ju je deo javnosti i političke elite smatrao odgovornom za krizu dinastije – istakao je Pušara.

Na svečanom otvaranju posetiocima će se obratiti jedan od autora izložbe, viši kustos istoričar Aleksandar Marušić iz Muzeja rudničko-takovskog kraja. Autori postavke su Aleksandar Marušić, viši kustos istoričar, i Ana Ranković, viši kustos istoričar umetnosti.

T. D.

stocksnap-happy-holidays-2567915-1280

Tradicionalna Nedelja žena biće osmi put obeležena u organizaciji Kulturnog centra Kikinda. I ove godine predviđen je bogat i sadržajan program.

 Tako će u ponedeljak 2. marta u Narodnom pozorištu koncert održati Beogradski diksilend orkestar. Reč je o jednom od najpoznatijih i neajpopularnijih domaćih sastava koji svira ne samo diksilend, nego i mnoge druge džez standarde. Početak koncerta je u 19 časova.

Narednog dana u Galeriji KCK, u istom terminu, biće upriličena izložba naše sugrađanke Irene Galešev. Njen slikarski opus uglavnom je zasnovan na akrilima i uljima na platnu, kao i na manje poznatoj tehnici zvanoj enkaustika, odnosno slikanje peglom, a u svom radu koristi i voštane boje, kao i slikanje silikonom.

U sredu u velikoj sali KC od 18. časova, koncert pod nazivom “Mamama u čast” prirediće Baletsko zabavište Kulturnog centra, koje uspešno vode nastavnice Bogdana Benjo i Dragana Karanović Luka.

 Četvrtak 5. mart rezervisan je za Veče ljubavi, poezije i muzike. Već tradicionalni gosti iz Zrenjanina, Zdenka Trifunjagić i Ervin Gazdag uz muzičku pratnju Ivana Leščešena, izvešće prigodan poetsko-scenski prikaz u Velikoj sali KC sa početkom u 19 časova, a narednog dana u istom prostoru biće odigrana predstava “Stid” Amaterskog pozorišta “Jovica Jelić” iz Banatskog Karađorđeva, po tekstu Petra Petrovića Pecije, a u režiji Milana Martinovića. Inače, ovo pozorište je svojevremeno sa pomenutom predstavom trijumfovalo na Festivalu amaterskih pozorišta u Malom Crniću.

Svi programi su, po dobro znanoj tradiciji Kulturnog centra, besplatni.

N. S.

gajski-knjiga-(4)

Knjiga „Crkva Svetog Nikolaja u Kikindi“ profesora istorije Tihomira Gajskog predstavljena je u Narodnom muzeju. Pored autora, o prvom pisanom delu o najstarijoj zgradi u našoj sredini, govorili su i đakon Nebojša Marković, jerej Miroslav Bubalo i Jovica Trkulja u svojstvu urednika.

Knjiga je nastala povodom obeležavanja 250 godina crkve Svetog Nikole i kako Gajski navodi da je bio pravo vreme da se na jednom mestu nađu svi podaci o hramu.

-Opisao sam hram i kroz prizmu arhitektonske građevine, ali i crkvu kao versku zajednicu verujućih ljudi. Veliki trud i puno vremena uloženo je u iznalaženju podataka jer su zapisi vezani za crkvu Svetog Nikole rasuti na mnogo strana. Moja želja bila je da sve što je dostupno priredim u pitku priču. I pored svega bilo je zadovoljstvo istraživati i raditi na ovoj knjizi – istakao je Tihomir Gajski.

Sva literatura o hramu nalazi se u arhivi, te je bilo važno objediniti sve podatke o crkvi Svetog Nikole koja nije samo verski objekat, nego je i kulturno znamenje i svedok svih godina koje su prošle od osnivanja Kikinde, podsetio je jerej Miroslav Bubalo:

-Prva crkva bila je od trske i blata, a pošto su odlučili da ostanu ovde, rešili su da je izgrade od čvrstog materijala. Hram je mesto sabranja Božijeg naroda u kome se slavi Vaznesenje Hristovo, služi se sveta služba i narod se ujedinjuje u sjedinjuje.

Đakon Nebojša Marković dodao je da je najvažnija duhovna dimenzija hrama.

-Ova knjiga govorio i o tome gde smo, ko smo i šta smo u crkvi, a šta van nje. Crkva je zajednica, koja je od momenta kada je od Gospoda utemeljena, nepromenljiva i nepokolebljiva kako tada, tako danas, tako i u vekove vekova – zaključio je đakon Marković.

U pripremi je i monografija o pomenutom hramu koja će obuhvatiti petnaestak stručnih saradnika.

-U knjizi se nalazi više od 70 bogatih, kolornih, fotografija na kojima je prikazano 250 godina istorije crkve Svetog Nikolaja. Ne nisu samo puka ilustracija nego su u direktnoj funkciji ličnosti koje se pominju u knjizi. Obuhvatila je nastanak Kikinde, pravoslavne hramove pre ove crkve, a posebno težište je na izgradnji samog hrama. Posebno su obrađeni ikonostas i zidno slikarstvo po kojima je naša crkva veoma poznata. Sadržaj je bogat i svaka stranica govori o istoriji i nastanku. Sažetak u knjizi preveden je na ruski, mađarski i engleski jezik – predočio je profesor Jovica Trkulja.

U programu su učestvovali crkveni horovi, kao i Tihon Gajski koji je odsvirao numere na gitari.

A.Đ.

radionica-staro-sajmiste-4

U okviru izložbe „Umetnička kolonija na Starom sajmištu: umetnici iz zbirke Rajka Mamuzića“, u Narodnom muzeju tokom prethodne tri nedelje realizovano je 16 radionica za učenike osnovnih škola. Kroz interaktivan program, 291 učenik i 19 nastavnika imali su priliku da upoznaju umetnike, dela i istorijski kontekst prostora Starog sajmišta.

Radionice su organizovane od 27. januara do 13. februara i bile su namenjene učenicima od trećeg do osmog razreda. Kako objašnjava dr Dragan Kiurski, muzejski savetnik, cilj je bio da deca na interaktivan način dožive izložbu i prostor o kome ona govori.

-Trudili smo se da prilagodimo radionice svakom uzrastu – nije isto raditi sa trećim i osmim razredom – kaže Kiurski.

Radionice su se odvijale u tri dela. U uvodnom segmentu učenici su upoznavani sa istorijskim kontekstom Starog sajmišta i njegovom „trostrukom funkcijom – sajam, logor, atelje“. Nakon toga, izložbu su obilazili uz radne listove i zadatke koji su ih podsticali da posmatraju, zaključuju i lično dožive umetnička dela.

-Nismo im pričali o delima, već su kroz zadatke imali priliku da na interaktivan način dožive izložbu – ističe Kiurski.

U završnom delu učenici su analizirali odgovore i iznosili lične utiske – birali najtišu, najdinamičniju ili sliku koju bi poneli kući, kao i onu koja ih podseća na članove porodice.

Posebnu dinamiku programu dala je dramska interpretacija: učenici su „oživljavali“ slike i skulpture, dajući im lični pečat.

Prema rečima Kiurskog, upoznavanje istorije Starog sajmišta kroz umetnost daje širu perspektivu od udžbenika.

-Udžbenici pružaju samo istorijski kontekst, onu stranu koja se vezuje za logor. Mi smo najpre govorili o sajmištu, zatim pomenuli funkciju logora, ali smo se najviše fokusirali na umetnički deo – naglašava on.

On dodaje da je kultura sećanja važna, jer prostori mogu menjati funkciju, ali ne sme se zaboraviti njihova prošlost.

Tokom radionica učenici su pokazali veliko interesovanje za umetničke pojmove.

-Pitali su nas šta je pejzaž, autoportret, mrtva priroda, apstrakcija, akt – termini iz oblasti slikarstva – kaže Kiurski.

Radionice su bile usmerene na interpretaciju umetničkog nasleđa i podsticanje dijaloga.

-Prostori koji su se u istoriji vezivali za ratne strahote zaslužuju da budu pretvoreni u umetničke prostore, jer će na taj način živeti i čuvati sećanje – poručuje Kiurski.

On naglašava da su posleratni umetnici imali snagu da stvaraju i ožive prostor, kao i da umetnost podstiče razgovor, kritičko mišljenje i povezuje ljude.

-Zavolite umetnost, jer ona nas okrepljuje i tera na dijalog – zaključuje on.

T. D.

 

kazna-za-greh-1

U dvorcu u Srpskoj Crnji u toku je snimanje televizijske serije „Kazna za greh“, nastale po motivima istoimene trilogije Jelene Bačić Alimpić. Snimanje na ovoj lokaciji trajaće do prve polovine marta, a dvorac je tokom ovog perioda zatvoren za posetioce.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

Serija od dvanaest epizoda prati detinjstvo, odrastanje i nemoguću ljubav Mihajla, naslednika grofovskog imanja, i Emilije, ćerke siromašnog kovača. Kroz njihove sudbine prikazan je svet prvih decenija prošlog veka – vreme balova, konja i kočija, bečkih valcera i strogih društvenih pravila, ali i ratova koji menjaju ljudske sudbine.

Scenaristkinja Nataša Drakulić ističe da je izbor dvorca bio rezultat duge potrage za odgovarajućim ambijentom.

-Jako smo dugo tražili odgovarajući kaštel širom Srbije, ali ovaj je definitivno najviše odgovarao atmosferi priče. Logistički je zahtevno preseliti veliku ekipu na duži period. Izgleda da ništa nije slučajno jer je Jelena Bačić Alimpić svoj roman promovisala baš u ovom zamku – istakla je Drakulić, dodajući da je ekipa smeštena u Kikindi i da se već navikla na banatsku ravnicu i gostoprimstvo domaćina.

Ona je naglasila da je reč o velikoj ljubavnoj priči koju su „tuđi gresi osudili na propast“, ističući da upravo takve priče publici danas nedostaju.

Predsednik opštine Nova Crnja, Dragan Daničić, naglasio je da je lokalna samouprava ponosna što je domaćin glumačkoj ekipi.

-Jako nam je drago što smo domaćini jedne ovakve ekipe i što je naš dvorac poslužio za snimanje serije. Objekat je preuređen tako da izgleda kao pre sto godina i nadamo se da će deo tog uređenja ostati i nakon snimanja. Za nas je ovo posebno iskustvo i potvrda da smo imali pravu viziju kada smo dvorac uredili i ponudili za ovakve projekte. Nadamo se da će u budućnosti biti još sličnih inicijativa.

Na setu je više od četrdeset poznatih glumaca, među kojima su Nikola Rakočević, Marina Ćosić, Slaviša Čurović, Ljubomir Bulajić, Slobodan Beštić, Tatjana Kecman, Andrej Nježić, Stefan Radonjić, Marina Vodeničar, Zinaida Dedakin, Nina Perišić i drugi. Kreatori serije su Nataša Drakulić i Predrag Antonijević, dok režiju potpisuje Miloš Radunović.

Glumac Slaviša Čurović, koji tumači lik doktora Vebera, kaže da je ambijent „scenografski pun pogodak“ i da se priča prirodno uklapa u prostor Vojvodine.

-Snimanje ide dobrim tempom, ekipa je snažna i uigrana, a priča zanimljiva. Veliki broj scena snimamo na otvorenom, u zimskim uslovima, što predstavlja dodatni izazov za glumce. Verujem da će publika voleti ovu seriju – naveo je on.

Nikola Rakočević, koji tumači grofa Jovana Ercega, ističe da je prostor izuzetno filmičan i zahvalan za snimanje.

-Grof je kompleksna ličnost čiji se život prati kroz više decenija, što ulogu čini glumački zahtevnom zanimljivom. Serija prati porodične odnose i životne lomove kroz generacije, što priču čini bliskom i razumljivom publici.

NOVI ŽIVOT ZA KULTURNO NASLEĐE

Direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja, Nikola Tolčin, ocenio je da je izbor dvorca za snimanje značajan za predstavljanje ovog kraja u umetničkom svetlu i da ovakvi projekti pokazuju kako kulturno nasleđe može dobiti novi život.

-Velika nam je čast što je dvorac u Srpskoj Crnji izabran kao jedna od ključnih lokacija za snimanje serije „Kazna za greh“. Ovakvo zdanje, sa svojom istorijom i arhitekturom, prirodno pripada snažnoj i emotivnoj priči kakva je ova.

Snimanje se nastavlja narednih dana, dok velelepno zdanje u Srpskoj Crnji doprinosi autentičnom okviru velike televizijske priče koja oživljava prošlo vreme i ljudske sudbine.

PROJEKTOVAO RUS

Inače, ovaj dvorac je među najmlađima u Vojvodini. Građen je za vreme Drugog svetskog rata, za nemačkog genarala Nojhauzena. Prema predanju, projektovao ga je ruski zarobljenik- arhitekta.  Prelepo zdanje trenutno služi za iznajmljivanje za različite namene kao što su proslave, seminari, snimanja serija, filmova…

gusle-jubilej

Hala Sportskog centra „Jezero“ večeras je bila ispunjena do poslednjeg mesta, dok je oko 500 igrača, pevača i muzičara Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležilo veliki jubilej – 150 godina postojanja i rada. Od najmlađih predškolaca do izvođača u šezdesetim godinama, generacije su se smenjivale na sceni, pretvarajući koncert u snažnu sliku trajanja, zajedništva i identiteta.

Za članove, „Gusle“ su mnogo više od folklora. Aleksandra Rudarski, članica već dve decenije, kaže da društvo za nju predstavlja ljubav, porodicu i pripadnost.

-Član sam već dvadeset godina, od kojih sam petnaest bila aktivna. Sa mnom večeras na sceni su moje dve ćerke, Anja i Vanja. Zajedno predstavljamo zajedništvo koje se ne može rečima iskazati.

Darko Cvijan, član 24 godine, ističe prijateljstva i putovanja kao najlepše uspomene.

– Prva asocijacija ne „Gusle“ jesu ljubav  i prijateljstvo pošto toga najviše ima, a putovanja su naravno nešto što je obeležilo ove godine. Putovali smo na destinacije koje nikad ne bismo mogli da posetimo u suprotnom, a dodatna čar je što smo na tim mestima mogli da predstavimo našu tradiciju.

Mladi Nemanja Isakov kaže da su mu nastupi doneli druženje, putovanja i prvo mesto na takmičenju u Kraljevu.

-U „Guslama“ sam četiri godine. Ovde mi se sviđa jer ima puno putovanja, društva, igara, koreografija.  U Kraljevu sam osvojio pehar.

Svečanosti je prethodila sveta arhijerejska liturgija, a na početku koncerta prelomljen je slavski kolač. Kum slave bio je protojerej Boban Petrović.

-Braćo i sestre, nije lako ni izbrojati do 150 a kamoli brinuti da jedna organizacija kao što je ova opstane. Ova slika je najlepša razglednica koju možemo poslati. Kolika je naša radost večeras, tolika je i svih onih koji su izgarali tokom ovih decenija da održe taj lanac. Mnogi od njih danas nisu među nama, ali ćemo ih se sećati – istakao je otac Petrović.

Predsednik Saveza KUD Srbije Milorad Lonić istakao je da su „Gusle“ institucija od nemerljive vrednosti za očuvanje nematerijalnog nasleđa.

-Nematerijalno nasleđe ne postoji bez živog čoveka. „Gusle“ su primer kako se to radi – sa ljubavlju, znanjem i umećem. Ovo društvo prenosi našu tradiciju širom sveta i čuva je u njenoj punini.

Ovom prilikom Lonić je uručio priznanja direktoru Zoranu Petroviću, Magdaleni Popov i Igoru Popovu. Magdalena Popov već deceniju vodi umetnički rad ansambla, dok Igor Popov, vaspitač specijalista za tradicionalnu igru, sa ansamblima radi od 1999. godine.

Direktor Zoran Petrović poručio je da jubilej nije završnica, već obaveza:

-Ovaj koncert šalje poruku da imamo ogromnu obavezu da nastavimo. Sve okolnosti stvaraju iluziju da će ova delatnost nestati – neće. „Gusle“ čine ljudi. Ovo je spoj radosti, mladosti i zrelosti. Ovo je tek prvih 150 godina – poručio je Zoran Petrović.

Gradonačelnik Kikinde Mladen Bogdan naglasio je da jubilej prevazilazi lokalni značaj:

-Veoma sam ponosan. Sto pedeset godina „Gusala“, najstarijeg takvog društva u Srba koje kontinuirano radi, veliki je ponos za Kikindu i za ceo srpski narod. Koliko je generacija prošlo kroz ovo društvo, govori i ova prepuna hala. Dokle god „Gusle“ postoje, postojaćemo i mi – izjavio je Bogdan.

Na sceni su se večeras susretale generacije – deca, roditelji i nekadašnji članovi koji su se vratili da zajedno obeleže jubilej. Upravo ta međugeneracijska povezanost čini „Gusle“ ne samo kulturnim društvom, već velikom porodicom.

Društvo, osnovano u 19. veku, nikada nije prekidalo rad i danas predstavlja jedan od stubova očuvanja nematerijalnog kulturnog nasleđa.

Jubilarni koncert pokazao je da tradicija nije prošlost, već živa snaga zajednice. Kikinda je večeras slavila svoje korene, ali i svoju budućnost — u koracima mladih igrača koji nastavljaju put dug vek i po.

Jer, kako su poručili iz „Gusala“, ovo je tek početak narednih 150 godina.

T. D.