Град

skola-za-trudnice-10-god-(2)

Školica za trudnice Doma zdravlja, koja radi u okviru Kulturnog centra, obeležila je deceniju postojanja i rada. U programu, koji je priređen ovom prilikom, učestvovala su deca čije su majke pohađale ovu školicu tokom trudnoće, a rođendanskoj zabavi odazvale su nekadašnje i sadašnje polaznice i saradnici.

Među prvim polaznicama bila je i Danijela Nenadov koja je školicu pohađala i sa starijom ćerkom Nađom koja ima 9,5 i sa sedmogodišnjom Janom:

-Puno mi je značilo u trudnoći što sam bila deo školice. Zahvaljujući radionicama i predavanjima dolazak bebe nije bila nepoznanica. Preporučujem svim trudnicama da budu deo školice. Mnogo toga se nauči, a najvažnije je što sam bila spremna i znala sam šta me očekuje i na porođaju i u prvim bebinim danima. Poznanstva koja sam stekla negujem i danas.

Milica Badrljički ima bebu od devet meseci i školicu je pohađala prošle godine.

-Znanja koja sam stekla mnogo su mi pomogla. Znala sam kako izgleda Porođajni blok, šta mogu da očekujem prilikom porođaja, ali i kada dođem sa bebom kući. Moja topla preporuka za sve trudnice je da maksimalno iskoriste sve što ova školica nudi – rekla nam je Milica Badrljički.

Glavna patronažna sestra Doma zdravlja i koordinatorka Škole za trudnice i roditelje Olivera Vučković Popov podsetila je na same početke.

-Najpre smo počeli kao Školica za trudnice, a sada smo prerasli u Školu za trudnice i roditelje. Naš cilj je bio da se što više približimo trudnicama, a najbolji način za to je da se sa njima družimo i zajedno učimo putem školice. Počeli smo stidljivo sa nekoliko trudnica, a danas, deceniju posle, mogu da istaknem da smo porasli i postali najbolja podrška budućim mamama – dodala je Vučković Popov.

Na godišnjem nivou školu, u proseku, prođe stotinak trudnica i porodica.

-Za ovih deset godina postavili smo odlične temelje za generacije koje dolaze da je nastave. Tu smo da im odgovorimo na sva pitanja, da razbijemo predrasude, da ih oslobodimo strahova, da razgovaramo. Sada je puno informacija dostupno putem interneta i društvenih mreža, ali uvek postoje nedoumice i mi smo tu da odgovorimo na njih. U školi je stručni tim koji budućim majkama nudi psiho fizičku pripremi pripremi za ono što ih očekuje. Porođaj nije najstrašniji na svetu, nego je to lep događaj i na nama je da trudnice naučimo da uživaju donoseći novi život na svet. Imamo sve više tata, ali i ostalih članova porodice koji se uključuju kako bi izgradili roditeljski savez – zaključila Vučković Popov.

U okviru škole trudnice se druže i povezuju tako da stvaraju dugogodišnja prijateljstva.

U znak sećanja na ovaj dan sva prisutna deca čije su majke pohađale školu ostavila su otisak prsta na slici drveta. Prisutnima se predstavila i patronažna služba Doma zdravlja, kao i izložba fotografija beba čije majke su bile deo škole.

Ovo je bila prilika i da se predstave članovi stručnog tima kojima su uručene zahvalnice: dr Dragana Miladinov, ginekolog, patronažnim sestrama Otilija Kanalaš, Željka Viklji i Slavica Bajić, dr Dragana Grujić, pedijatar, dr Gorana Gajski, pedijatar, dr Branislava Davidović, ginekolog, dr Maja Vasić, stomatolog, medicinske sestre na Porođajnom odeljenju Melinda Klačak i Karolina Radonjić, Bela Šamu iz Crvenog krsta i Irena Makivić.

A.Đ.

bognar-(4)

Istaknuti pesnik, esejista, antologičar, prozaista i priređivač Zoran Bognar, na poziv lokalne samouprave i Biblioteke „Jovan Popović“, predstavio je sinoć u bašti Gradske kuće, predstavio svoj umetnički rad.

Među mnogobrojnim nagradama koje ovaj stvaralac ima u svojoj kolekciji, izdvajaju se najnovije „Đura Jakšić“ u Srpskoj Crnji i kikindska „Dušan Vasiljev“ čiji je aktuelni laureat uz Gordanu Đilas.

Predstavljajući svoje bogato poetsko stvaralaštvo, Zoran Bognar (Vukovar, 1965), još jednom je potvrdio zašto spada u sam vrh domaće pesničke scene. Njegove poetske preokupacije, kako je sam naveo, dobrim delom kreću se od letargije do liturgije, što u ishodištu znači da mu poezija nije lišena ni biblijskih tema, kao ni teme neminovnog fizičkog odlaska. O večitom pitanju koliko je poezija marginalizovana i koliko joj je sadašnjica suprotstavljena, Bognar je izričit:

-Naravno da poezija nikad neće biti prevaziđena. Bilo je i težih vremena od ovih i većih izuma od elektronskih gluposti. Veoma se osećam nesrećno što živim u ovom vremenu, ali još od Platonove države pesnici su bili prvi svesni ljudi i uvek su predstavljali smetnju-naveo je ovaj književnik.

Program je nadahnuto vodila direktorka biblioteke Dunja Brkin Trifunović naglasivši da ako su ljudi na odmorima, to ne znači da je kultura na odmoru, poželevši da ovakvi susreti budu još češća praksa.

Besede o poeziji i kazivanje stihova efektno su garnirane muzičkim numerama u izvođenju istaknutog džez gitarista Roberta Varge iz Sente.

Programu je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća zadužena za kulturu.

 

N. S.

toplana-radovi-jul-2026-(4)

Po završetku grejne sezone, kako je i najavljeno, zaposleni u Javnom preduzeću „Toplana“ započeli su rekonstrukciju toplovoda. Radi se na lokacijama koje su se pokazale najkritičnije i najlošije tokom prethodne grejne sezone, navodi v.d. direktor Dušan Marjanović.

-U ulici Svetosavskoj 125 rekonstruisan je toplovod, ali i sam ulaz ispod u zgrade do podstanice u dužini od 30 metara. U istoj ulici, ali kod Galadske takođe se radi na vrelovodu. Ovde se prave novi ispusti na najnižoj tački na vrelovodu – ističe Marjanović.

Otklonjene su i dve havarije.

-Prva, u dužini od 30 metara bila je kod picerije u Svetosavskoj ulici, nekadašnji Blok G1. Druga je bila u Partizanskoj ulici  u Mikronaselju, stari Blok D1. Posle ovih radova ne očekujemo da u ovim delovima imamo probleme – dodaje naš sagovornik.

I na Trgu srpskih dobrovoljaca 10 rekonstruisano je 15 metara toplovoda, ali i deo samog ulaza ispod zgrade, ukupno dužine oko 40 metara.

-Trenutno se radi trasa vrelovoda u dužini od 120 metara. Reč je o toplovodu kod Parka prijateljstva u ulici Dr Zorana Đinđića, u blizini Univereksporta. I u zgradi Univereksporta, u ulici Vuka Karadžića, rekonstruisan je vrelovod u dužini oko 30 metara – napominje Dušan Marjanović.

Zaposlene očekuje i da  reše deo toplovoda u ulici Braće Tatić  broj 1. Ova deonica pokazala se kao najkritičnija jer su se tokom grejne sezone   dogodile dve havarije na istom mestu. Radovi su zahtevniji i siguran sam da ćemo ih uspešno završiti – kaže v.d. direktor „Toplane“.

-Sa ovim završavamo prvi deo remonta. Krajem avgusta planiramo drugi deo remonta i samu pripremu za početak grejne sezone – zaključio je Marjanović.

U proteklih nekoliko godina kompletan vrelovod zamenjen je u ulicama Braće Tatić, Vuka Karadžića, Đoke Radaka i u većem delu Nemanjine ulice. Urađen je i najzahtevniji deo vrelovodne mreže u ulici Miloša Velikog.

Ostaje još da se spoji vrelovod ispod puta iz ulice Vuka Karadžića do Đoke Radaka tačnije do semafora u Svetosavskoj ulici.

A.Đ.

sednica-zopas-rasadnik-(4)

Odbornici su, na 18. sednici lokalnog parlamenta izglasali donošenje odluka o pokretanju postupka otuđenja nepokretnosti iz javne svojine grada radionica i prodajni prostor „Auto-kuća“, kao i prodaju industrijske zone „Rasadnik“, a obrazložio ju je Saša Tanackov iz Regionalne privredne komore:

-Kikindska privreda je izvozno orijentisana i oslanja se na automobilsku industriju. Kada dođe do poremećaja na tržištu, kao što je sada, dolazi do odlaska privrednika koji traže jeftiniju radnu snagu, kao što je slučaj sa „Zopasom“. Oni su pre 10 godina došli i nisu planirali da ostanu kratkoročno. Kupili su i gradili objekat, ali globalna kretanja, kriza u automobilskoj industriji, rat doveli su do toga da sele proizvodnju u Tunis. Pronalaženje investitora nije lak posao jer svi oni biraju između nekoliko zemalja  pošto sagledaju političku situaciju, ekonomsku stabilnost, povezanost puteva, subvencije koje dobijaju. Kikindu je izabrao novi investitor i prodaja dela objekta u kojem je „Zopas“ i industrijske zone „Rasadnik“ preduslov su za njegov dolazak. Kada neko želi da zaposli 300 ljudi i pravi hale od 20.000 kvadrata i investira 20 miliona evra to nije mali investitor. On uživa podršku Razvojne agencije Srbije i kada potpiše ugovor sa njima on će obelodaniti svoj dolazak. Zato se ne izlazi u javnost o njegovom dolasku – precizirao je Tanackov.

U vlasništvu grada je pomoćna zgrada, portirnica, kao i suvlasnički udeo u pravu svojine gde se trenutno nalazi kompanija „Zopas“.  Radi utvrđivanja tržišne vrednosti predmetne nepokretnosti, Grad Kikinda je angažovao licenciranog procenitelja Senku Špiku, te je utvrđeno da ona iznosi 2.200.000 evra. Predloženo otuđenje ima za cilj realizaciju braunfild investicije i obezbeđivanje uslova da se, po prestanku korišćenja predmetnih objekata od strane sadašnjeg zakupca „Zopasa“, postojeći proizvodni kapaciteti u najkraćem roku ponovo stave u funkciju, nastavi obavljanje proizvodne delatnosti i stvore uslovi za očuvanje postojećih i otvaranje novih mesta na teritoriji Kikinde.

Odlukom o pokretanju postupka otuđenja nepokretnosti iz javne svojine grada Kikinde u postupku prikupljanja pismenih ponuda obuhvaćeno je i građevinsko zemljište koje čine  građevinske parcele, površina 20.120, 1.875, 20.156 i 12.841 metar kvadratni. Otuđenje ima za cilj realizaciju grinfild investicije, na lokaciji industrijske zone „Rasadnik“.

-Postoje četiri parcele i početna kupoprodajna cena nepokretnosti utvrđuje se u iznosu od 384.944 evra – pojasnio je Tomislav Simin, sekretar Sekretarijata za imovinsko – pravne poslove i komunalne delatnosti.

Kupoprodajna cena plaća se u dinarima po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate. Najpovoljniji ponuđač dužan je da kupoprodajnu cenu plati najkasnije do dana solemnizacije ugovora o otuđenju nepokretnosti kod javnog beležnika. Investitor će biti dužan da u osmogodišnjem investicionom ciklusu zaposli minimalno 300 radnika, da izgradi proizvodne hale minimalne površine 20.000 kvadratnih metara i da u proizvodnju u Kikindi investira minimalno 20 miliona evra. Najpovoljniji ponuđač dužan je i da predmetno građevinsko zemljište privede nameni utvrđenoj važećim planskim dokumentom u roku od osam godina od dana zaključenja ugovora o otuđenju građevinskog zemljišta.

 

-Posle više godina imamo ozbiljnog investitora pred vratima i očekivao sam da ovo bude najvažnija tema na sednici. Sa ovim investitorom, koji je poslao pismo o namerama, razgovaramo već godinu dana. Ozbiljne kompanije vrlo dobro provere lokalne sredine u kojima će ulagati, kao i ljude sa kojima pregovaraju. Morali smo da se borimo, ali bili smo posvećeni i istrajni. Investitor je ozbiljan i ima ozbiljnu proizvodnju. On ne dolazi kratkoročno i sa namerom da preseli proizvodnju nego da ostane.

A.Đ.

sednica-rebalan-zopas-rasadnik-(4)

Odluka  o izmenama i dopunama odluke o budžetu Grada Kikinde za 2026. godinu sa projekcijama na 2027. i 2028. godinu izglasana je većinom glasova odbornika. Rebalansom je, budžet donet krajem prošle godine, uvećan za 348 miliona dinara i  iznosiće četiri milijarde 479 miliona i 142 hiljade dinara.

Odbornici opozicije glasali su protiv jer su zamerili da je materijal za ovu tačku dnevnog reda stigao kasno, kao i da niko nije izašao za skupštinskom govornicom da obrazloži rebalans. Nakon duže rasprave odgovorio im je gradonačelnik Mladen Bogdan:

-Šta će vama obrazloženje računao sam na to da ste eksperti u svim temama i da ćete pročitati dostavljeni materijal. Sada je jasno da ništa niste pročitali i to govori o tome koliko vas interesuje ova tema i na koji način se troše budžetska sredstva, kao i o planovima u narednom periodu. Napadate i vređate odbornike i to je odnos koji imate prema vašim glasačima. Umesto da se priključite i budete konstruktivni vas nešto drugo zanima. Jedan od odbornika je pitao: „Gde se troše naše pare i kada ćemo mi da ih dobijamo?“ i to je jedino to vas zanima. Narod vam neće više dozvoliti da ponovo izvlačite novac svih građana. Stalno pričate o korupciji, a kada ćete izaći sa dokazima. Pričate o vilama i džipovima, a svaki odbornik opozicije ima više imovine i bolji automobil od mene.

Prvi čovek grada podsetio je na period od pre 13 godina:

 

-Gde su bile naše pare kada smo imali 13.000 nezaposlenih u gradu, kada nije bilo nijednog investitora, nijednu industrijsku zonu, kada je budžet  grada bio u minusu za 900 miliona dinara pre 13 godina, kada su računi škola bili blokirani zbog dugova, kada ni u jednoj školi nije bilo interneta? Sredstva iz budžeta iskoristićemo u ulaganja u grad i sela. Završavamo velike investicije i projekte, koji će biti na usluzi građanima. Čeka nas puno posla. Do kraja godine trebalo bi da se završi rekonstrukcija Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole, kao i da se u najvećoj meri završe radovi na školi „Feješ Klara“. Samo u ove dve obrazovne institucije uložiće se milijardu dinara – zaključio je gradonačelnik Bogdan.

Ovo je prvi rebalans od početka godine i sada se uvode transferi. Usklađuje se početno stanje i unete su  nove pozicije na bazi priliva i to za troškove za izgradnju prečistača za pijaću vodu u selima, za rekonstrukciju puta u ulicama Stevana Sinđelića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića, za stavku lični pratioci, povećano je i izdvajanje za troškove prevoza srednjoškolaca.

Donete su i odluke o usvajanju godišnjeg izveštaja o poslovanju javnih preduzeća „Kikinda“ , „Toplana“ i „Autoprevoz“  za prošlu godinu sa izveštajem nezavisnog revizora o izvršenoj reviziji finansijskih izveštaja. Razmatraće se i donošenje odluka o davanju saglasnosti na prvu izmenu i dopunu programa poslovanja pomenutih preduzeća, kao i donošenje odluke o davanju saglasnosti na program poslovanja Javnog preduzeća za sport „Jezero“ za 2026. godinu.

A.Đ.

sednica-zavrsni-racun

Predsednik Skupštine grada Dejan Pudar, za sutra, 16. jul u 10 časova, zakazao je 18 sednicu Skupštine grada.

Odbornici će među važnijim tačkama dnevnog reda razmatrati i donošenje odluke  o izmenama i dopunama odluke o budžetu Grada Kikinde za 2026. godinu sa projekcijama na 2027. i 2028. godinu. Rebalansom će, budžet donet krajem prošle godine, biti uvećan za 348 miliona dina

-Budžet je projektovan na četiri milijarde 130 miliona i 757 hiljada dinara, a sa ovom odlukom on će iznosi četiri milijarde 479 miliona i 142 hiljade dinara – saznajemo od Dijane Jakšić Kiurski, pomoćnice gradonačelnika. – Ovo je prvi rebalans od početka godine i sada uvodimo transfere. – Uskladili smo početno stanje i uveli nove pozicije na bazi priliva. Uvećavamo troškove za izgradnju prečistača za pijaću vodu u selima, a uvodimo i 70 miliona dinara koji se odnose na rekonstrukciju puta u ulicama Stevana Sinđelića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića. Tu je i subvencija ka novoosnovanom Javnom preduzeću „Jezero“. Imamo porast za stavku lični pratioci, povećali smo izdvajanja za troškove prevoza srednjoškolaca, troškove naknade za odvoženje i deponovanje smeća. Kompanija FCC traži povećanje cena radi usklađivanja sa predviđenom inflacijom i po osnovu usluge primarne selekcije.

Na dnevnom redu je i donošenje odluka o usvajanju godišnjeg izveštaja o poslovanju javnih preduzeća „Kikinda“ , „Toplana“ i „Autoprevoz“  za prošlu godinu sa izveštajem nezavisnog revizora o izvršenoj reviziji finansijskih izveštaja. Razmatraće se i donošenje odluka o davanju saglasnosti na prvu izmenu i dopunu programa poslovanja pomenutih preduzeća, kao i donošenje odluke o davanju saglasnosti na program poslovanja Javnog preduzeća za sport „Jezero“ za 2026. godinu.

Razmatraće se i donošenje rešenja o davanju saglasnosti na odluku o povećanju cena usluga sakupljanja i deponovanja otpada na teritoriji grada Kikinde privrednog društva „FCC“ i  donošenje odluke o izmenama i dopunama odluke o javnim parkiralištima i uklanjanju vozila.

Pred odbornicima će se naći i donošenje odluke o pokretanju postupka otuđenja nepokretnosti iz javne svojine grada radionica i prodajni prostor „Auto-kuća“, pomoćna zgrada, portirnica, kao i suvlasnički udeo grada u pravu svojine gde se trenutno nalazi kompanija „Zopas“.  Radi utvrđivanja tržišne vrednosti predmetne nepokretnosti, Grad Kikinda je angažovao licenciranog procenitelja Senku Špiku, te je utvrđeno da ona iznosi 2.200.000 evra. Predloženo otuđenje ima za cilj realizaciju braunfild investicije i obezbeđivanje uslova da se, po prestanku korišćenja predmetnih objekata od strane sadašnjeg zakupca „Zopasa“, postojeći proizvodni kapaciteti u najkraćem roku ponovo stave u funkciju, nastavi obavljanje proizvodne delatnosti i stvore uslovi za očuvanje postojećih i otvaranje novih mesta na teritoriji Kikinde.

Odlukom o pokretanju postupka otuđenja nepokretnosti iz javne svojine grada Kikinde u postupku prikupljanja pismenih ponuda obuhvaćeno je i građevinsko zemljište koje čine  građevinske parcele, površina 20.120, 1.875, 20.156 i 12.841 metar kvadratni. Otuđenje ima za cilj realizaciju grinfild investicije, na lokaciji industrijske zone „Rasadnik“. Početna kupoprodajna cena nepokretnosti utvrđuje se u iznosu od 384.944 evra. Kupoprodajna cena plaća se u dinarima po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate. Najpovoljniji ponuđač dužan je da kupoprodajnu cenu plati najkasnije do dana solemnizacije ugovora o otuđenju nepokretnosti kod javnog beležnika. Investitor će biti dužan da u osmogodišnjem investicionom ciklusu zaposli minimalno 300 radnika, da izgradi proizvodne hale minimalne površine 20.000 kvadratnih metara i da u proizvodnju u Kikindi investira minimalno 20 miliona evra. Najpovoljniji ponuđač dužan je i da predmetno građevinsko zemljište privede nameni utvrđenoj važećim planskim dokumentom u roku od osam godina od dana zaključenja ugovora o otuđenju građevinskog zemljišta.

Razmatraće se i donošenje odluke o izmeni kadrovskog plana Gradske uprave za 2026. godinu, kao i donošenje rešenja o razrešenju  i imenovanju članova Upravnog odbora Centra za likovnu i primenjenu umetnost „Tera“. 

A.Đ.

 

saobracajka-kralja-petra-(2)

U ulici Kralja Petra Prvog ispred kućnog broja 73 u 12 sati i 50 minuta dogodila se saobraćajna nezgoda u između putničkog vozila „micubiši pajero“  i motocikla „honda“.

Pripadnici saobraćajne policije obavljaju uviđaj, a kako saznajemo u Policijskoj upravi Kikinda najverovatnije je uzrok nezgode nepropuštanje motocikla od strane putničkog vozila.

 

Stariji muškarac vozač motocikla zadobio je teške telesne povrede. Prevezen je u Opštu bolnicu gde mu se ukazuje pomoć.

Prethodno se u istoj ulici, svega nekoliko kuća dalje ispred kućnog broja 55, odlomila se grana američkog koprivića koja je preprečila put. Pukom srećom izbegnuto je da neko bude povrđen, ali i da parkirani automobili prođu bez oštećenja.

Na lice mesta vrlo brzo došla je saobraćajna policija, kao i nadležne službe koje su uklonile granu.

A.Đ.

 

dusan-vasiljev-nagrada-(9)

U dvorištu Gradske kuće sutra, 16. jula, biće organizovano književno veče sa Zoranom Bognarom. Događaj počinje u 19 sati.

Podsetimo Zoran Bognar dobitnik je ovogodišnje književne nagrade „Dušan Vasiljev”, koja se dodeljuje za najbolju knjigu poezije ili proze  za knjigu „Sve su smrti (samo) deo našeg sata.”

 

zene-kozarci-50-god-(1)

Udruženje žena „Novi Kozarci“ obeležilo je značajan jubilej, 50 godina postojanja i rada. Organizacija je posvećena očuvanju tradicije, starih zanata, narodnih običaja i tradicionalnih recepata.

-Svih ovih godina trudimo se  da održimo tradiciju, da ispoštujemo običaje i žene koje su došle davne 1945. godine – istakla je prilikom obeležavanja predsednica udruženja Boja Oljača. – Žene, koje su osnovale naše udruženje, iz krajeva iz kojih su došle donele su ručne radove, čuvale su sve običaje, tradicionalnu hranu, a na nama je da je nastavimo i ne zaboravimo.

 

Pola veka postojanja proslavljeno je na dan slave udruženja Petrovdan.

-Okupile smo Kozarčanke iz Beograda, Novog Sada, kao i naše drage prijateljice iz udruženja sa kojima godinama sarađujemo. Ovo je bila prilika i da se prisetimo svih članica koje nisu više sa nama – navela je Oljača.

 

Obeležavanju je prisustvovala i zamenica gradonačelnika Biljana Kikić:

-Velika je čast biti deo važnog dana udruženja žena „Novi Kozarci“ koje neguju duh, tradiciju i običaje. Na lokalnoj samoupravi je da ih i dalje podržava i da im pomogne u osnaživanju.

Glavni fokus je negovanje i prenošenje na mlađe generacije običaja, ručnih radova i recepata koje su u Nove Kozarce donele žene doseljene iz Bosne tokom kolonizacije 1945. godine. Udruženje je redovni učesnik i organizator lokalnih etno-manifestacija u severnobanatskom okrugu, čime aktivno doprinosi promociji ruralnog turizma i kulturnog identiteta svog kraja.

A.Đ.