децембар 6, 2025

Град

biblioteka-kikinda
Narodna biblioteka „Jovan Popović“ ove godine obeležava 180 godina postojanja i rada. Tim povodom, u utorak, 18. novembra biće organizovan bogat svečani program.
Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je bila čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.
Jubilej će biti obeležen nizom događaja tako da je u 14 sati promocija slikovnice o biblioteci, autora Roberta Takariča, sat vremena kasnije je dodela nagrada autorima najboljih literarnih i likovnih radova, a za 18 časova Svečana akademija povodom 180 godina Biblioteke
Program će biti upriličen u holu Narodne biblioteke „Jovan Popović“ , uz prisustvo uvaženih gostiju i predstavnika kulturnog života grada.
Dunja-Brkin

Prva srpska čitaonica u Kikindi osnovana je 1845. zaslugom tadašnjih uglednih Kikinđana sa simboličnim brojem knjiga, da bi vremenom fond rastao i uvećavao se do više od 160 hiljada naslova koliko danas ima Narodna biblioteka, jedna od tri najstarije u Republici Srbiji.

Narodna biblioteka je povodom značajne 180. godišnjice ovenčana Sretenjskim ordenom, najvišim državnim priznanjem koje svedoči o njenom značaju za nacionalnu kulturu i misiji u afirmaciji sveta knjige.
Gost podkasta Kikindskog portala je Dunja Brkin Trifunović, direktorica Narodne biblioteke „Jovan Popović“.

 

kikindjanka-narvik-(5)
klupe-trg

Radovi na popravci klupa na trgu nastavljeni su proteklih dana.

Javno preduzeće Kikinda, u saradnji sa Sekretarijatom za inspekcijske poslove Gradske uprave, u okviru redovnog održavanja javnih površina obavlja popravku oštećenih klupa.

Zamenjene su oštećene daske, osvežene metalne konstrukcije i površine su obojene zaštitnim premazom i bojom.

Nije naodmet da ukažemo još jednom na to da je za lepši i uređeniji grad potrebno i očuvanje zajedničke imovine. Samo zajedničkom brigom možemo obezbediti da naš grad ostane uređen.

Granicni-prelaz

Primena novog ulazno-izlaznog sistema Evropske unije (EES) počela je u ponedeljak na graničnim prelazima ka Rumuniji- Nakovo-Lunga i Srpska Crnja- Žombolj.

Novi sistem važi za građane država koje nisu deo EU i Šengenske zone, dok putnici sa pasošima Evropske unije, putuju kao i do sada, jer za njih nema promena.

Prilikom prvog ulaska ili izlaska od državljana trećih zemalja, među kojima je i Srbija, prikupljaju se, pored podataka iz putnih isprava, i biometrijski podaci, odnosno otisci četiri prsta desne ruke i fotografija lica.

Kako je ranije navedeno, EES će na taj način zameniti trenutni sistem ručnog pečatiranja pasoša, za koji se navodi da oduzima mnogo vremena, a ne pruža pouzdane podatke o graničnim prelazima niti omogućava sistemsko sistematsko otkrivanje prekoračenja dozvoljenog boravka.

Sistem će, takođe, registrovati slučajeve odbijanja ulaska u EU.

Za potrebe EES, „državljanin koji nije iz EU“ podrazumeva – putnik koji nema državljanstvo nijedne zemlje Evropske unije ili državljanstvo Islanda, Lihtenštajna, Norveške ili Švajcarske. Starosna granica prema kojoj se primenjuje EES ne postoji, osim što su deca uzrasta do 12 godina izuzeta od uzimanja otisaka prstiju.

 

saobracajna-policija-mup-4

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodile su se tri  saobraćajne nezgode u kojima je jedna osoba lakše povređena. Materijalna šteta nastala u nezgodama procenjena je na 200.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog vožnje pod dejstvom alkohola, neustupanja prvenstva prolaza  i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 23 učesnika u saobraćaju i izdat je 141 prekršajni nalog.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 16 vozača, od kojih je osam zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkrivena su 23 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 55 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 92 ostala prekršaja.

pap-predavanje

Aleksandar Pap, savetodavac PSS, u okviru predavanja na temu „Regenerativne poljoprivrede“, organizovanim u Poljoprivrednoj stručnoj službi, okupljenima je predstavio novi sistem u proizvodnji. I ovaj skup deo je edukacije poljoprivrednika koja se organizuje nekoliko nedelja unazad.

-U regenerativnoj poljoprivredi cilj je da se u što većoj meri sačuva humus i da se obnovi jer su nove tehnologije proizvodnje dovele do iscrpljivanja zemljišta i njegovog gubitka. Ideja je i da se ovakvim načinom proizvodnje veže što više gasova koji izazivaju efekat staklene bašte odnosno da organsku materiju zadrži u zemljištu – pojasnio je Pap i dodao da se u svetu svakodnevno promoviše ovakva praksa.

 

U našoj zemlji osnovan je i Savez regenerativne poljoprivrede koji nudi odgovore na sva pitanja.

-U osnovi, usevi se gaje uz minimalnu i potpuno bez obrade zemljišta. Smanjenje troškova i povećanje biodiverziteta trebalo bi da dovede do toga da ovakva proizvodnja bude održiva. To bi značilo i promenu svih mašina koje su se do sada koristile, kao i oruđa za rad. Ovakav način uzgoja nije moguć bez izmene svesti poljoprivrednika o načinu proizvodnje – napomenuo je Aleksandar Pap.

Prema važećim zakonima u Srbiji, zemljište mora da bude obrađeno, a regenerativna poljoprivreda propagira suprotno. Pap napominje da se u Evropi ovakav način proizvodnje maksimalno promoviše, uz značajne subvencije, te se poljoprivrednici odlučuju za ovu novinu.

Straus-4

U svečanoj sali Narodnog Muzeja, večeras je održan „Johan Štraus koncert 2025“, u organizaciji Nemačkog udruženja Kikinda, povodom 200. godišnjice rođenja ovog čuvenog kompozitora. Publika je uživala u programu u izvođenju renomirane umetnice i operske pevačice Pamele Kiš Ignjatov (sopran) i Stefana Rakića (klavir).

 

Koncert je, osim valcera Johana Štrausa II, obuhvatio i raznovrstan muzički repertoar koji je publiku poveo na putovanje kroz epohe i stilove – od baroka i romantizma do filmske muzike i operete.

-Imam divnu saradnju sa Nemačkim udruženjem iz Kikinde i zajedničkim snagama se trudimo da umetnost predstavimo na pravi način. Napravili smo interesantan miks kako bi publika prošla kroz različite epohe i doživela nešto posebno – rekla Kiš Ignjatov, dodajući da joj je uvek drago kad nastupa u Kikindi, gde je kako kaže, publika „nadahnuta i puna emocija“.

 

Da ovakvi događaji imaju šire značenje potvrdila je i Milena Vukašinović, članica upravnog odbora Nemačkog udruženja i nastavnica nemačkog jezika i književnosti.

-Ovaj događaj mnogo znači i za udruženje i za lokalnu zajednicu. Svake godine se trudimo da organizujemo barem jedan kulturni program za naše sugrađane i one koji imaju nemačko poreklo. Projekat već godinama podržavaju Nemački nacionalni savet i humanitarno udruženje Nemaca „Gerhard“ iz Sombora – rekla je Vukašinović, ističući da su koncerti uvek dobro posećeni i da sala Narodnog muzeja redovno bude puna.

Publika je i ovog puta pokazala da prepoznaje kvalitet. Među posetiocima bio je i vajar Boris Staparac, koji je izjavio da je koncert doživeo kao pravo umetničko iskustvo.

-Došao sam večeras zbog Pamele, pošto je ona primadona naše opere, žena koja ima predivan glas i to je nešto što čovek treba da doživi. Inače sam ljubitelj klasične muzike – kazao je Staparac.

Veče posvećeno Štrausu  pokazalo je da Kikinda neguje visoku kulturu i da su klasika i umetnost i dalje živo prisutne u srcima publike.

Zoran-Petrovic

Tradicija je temelj postojanja i opstanka srpskog naroda onog kraja pod tuđinskom vlašću, u periodu ratova i današnjih izazova koje nosi moderno doba.

Društvo za negovanje muzike „Gusle“ sledeće godine obeležava 150 godina postojanja –  afirmiše, čuva i neguje srpsku tradiciju, muziku, igru i običaje, afirmišući tako na najbolji način srpsku kulturu u zemlji i inostranstvu.

Gost podkasta je dugogodišnji direktor GUSALA, gospodin Zoran Petrović.

 

zarko-racunari-(1)

U Osnovnoj školi „Žarko Zrenjanin“ završeno je opremanje kabineta informatike. Učenici imaju priliku da stiču nova znanja na 20 novih računara koji su kupljeni od sredstava prikupljenih od oportuniteta.

Škola je na  konkursu Ministarstva pravde za dodelu sredstava prikupljenih po osnovu krivičnog gonjenja dobila 535.550 dinara za kabinet informatike. Osim 20 novih računara, kupljena je i dodatna oprema.

Đaci će svoje znanje, ideje i kreativnost moći  da iskažu i unaprede uz pomoć savremenih kompjutera koji su im dostupni na časovima informatike.

Don`t copy text!