Град

suncana-jesen-(2)

Članovi Kulturno umetničkog društva „Sunčana jesen“ nastupili su u dvorištu Kurije. Sugrađani okupljeni u ovom društvu, ne propuštaju priliku da se u okviru Kikindskog leta, predstave svojoj vernoj publici.

-Imamo pet sekcija i jedino smo društvo u Vojvodini koje, u okviru Udruženja penzionera, ima kontinuirani rad. Našim sugrađanima predstavili su se članovi hora, folklora, solisti, recitatori i članovi literarne sekcije. I naša kreativna sekcija učestvovala je u pripremi nastupa s obzirom na to da su nam izradili bedževe koje ponosno nosimo na reverima. Rad članova  kreativnog tima biće izložen na bazaru koji je planiran pretposlednjeg avgustovskog dana – istakla je Radojka Grujić, predsednica KUD-a „Sunčana jesen“.

Uspešna je i sportska sekcija. Nedavno su njeni članovi bili učestvovali na susretu sportista Severnobanatskih udruženja penzionera i kvalifikovali su se za učešće na 4. Sportsku smotru trećeg doba u Vrnjačkoj Banji koja će okupiti timove iz čitave Srbije.

-Rukovodimo se motom: „Nismo stari, samo nam je mladost umnožena“. Upravo ova krilatica je i srž našeg rada u društvu koje okuplja 120 članova. Jednom mesečno odlazimo na izlet, tako smo ovog proleća i leto posetili Jagodinu, Aranđelovac, Banju Koviljaču, Srebrno, jezero, Palić, Apatin – navela je Radojka Grujić.

Već u narednom periodu očekuju ih nova druženja.

-Za „Dane ludaje“ bićemo dobri domaćini gostima iz Temišvara sa čijim udruženjem penzionera imamo odličnu saradnju. Tokom oktobra, meseca starijih, obići ćemo gerontološke centre u gradu, a već 16. oktobra očekuje nas smotra horova Srbije u Aranđelovcu – dodala je naša sagovornica.

KUD „Sunčana jesen“ radi svakog radnog dana.

-Pozivam sve penzionere, ali i one koji će se uskoro pridružiti našem klubu da ne pristaju na usamljenost. Neka dođu kod nas da zajedno pevamo, igramo i putujemo – precizirala je predsednica „Sunčane jeseni“.

Gradsko udruženje penzionera ima oko 1.500 članova.

A.Đ.

a0d87832-705d-4989-a9ec-1d3cd177f174

Korisnici kuvanih obroka Narodne kuhinje Crvenog krsta danas i sutra, umesto svakodnevnih kuvanih obroka, dobijaće pakete namirnica koje su dovoljne za njihove potrebe. Danijela Bjeljac, sekretarka Crvenog krsta i Mladen Bogdan, gradonačelnik istakli su da je do promene u distribuciji hrane došlo usled iseljenja kuhinje u kojoj se pripremala hrana i da je trenutna situacija privremena.

-Topli obroci pripremani su u kuhinji nekadašnjeg Doma učenika u ulici Đure Jakšića. Kako će ovaj prostor u narednom periodu biti rekonstruisan u okviru prekograničnog IPA projekta Srbija – Rumunija, kuhinja je iseljena. Tražimo adekvatan prostor za ovu namenu jer je neophodno da on odgovara svim standardima i propisima za pripremu hranu. Siguran sam da ćemo vrlo brzo pronaći adekvatno rešenje, a do tada će korisnici Narodne kuhinje dobijati lanč pakete. Razmatramo više objekata i nedavno nam je u gostima bio i glavni sekretar Crvenog krsta Srbije Ljubomir Miladinović sa kojim smo razgovarali o iznalaženju novog prostora za pripremu toplih obroka. Želim da poručim korisnicima Narodne kuhinje da neće ostati bez namirnica i da aktivno radimo na tome da što pre ponovo dobijaju kuvanu hranu na koju su navikli. Znatna sredstva izdvajamo za ovu pomoć i to će se nastaviti i u narednom periodu jer je ovo konkretna pomoć koja puno znači najugroženijima – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Crveni krst raspolaže dovoljnim količinama namirnica i nijedan korisnik Narodne kuhinje neće ostati bez hrane i hleba. Kuvane obroke dobijaju 223 porodice odnosno 536 osoba. U paketima će se nalaziti osnovne životne namirnice, bez brašna s obzirom da će se hleb i dalje distribuirati.

-U starom Domu učenika pored kuhinje bio je i magacin koji je takođe iseljen. Pakete hrane odobrio je Crveni krst Srbije, a donirani su od strane Ministarstva za rad, boračka i socijalna pitanja. Hleb, koji se proizvodi u prostoru Crvenog krsta, će se deliti radnim danima, kao i do sada. Odgovorićemo korisnicima u skladu sa njihovim potrebama.

Distribucija hleba obavljaće se po sledećem rasporedu: u Hajduk Veljkovoj od 10 sati, u Rade Trnića ispred broja 99 u 10.15, u Jovana Jovanovića Zmaja broj 135 u 10.30 časova, ugao ulica Braće Sredojev i Mali Bedem hleb će se distribuirati u 10.45 sati, a na uglu ulica Nakovački drum i Livadska u 11 časova.

Novi program u okviru Crvenog krsta formiran je 1992, a Narodna kuhinja u našem gradu funkcioniše od 1993. godine. Cilj je da odgovori na direktno siromaštvo u lokalnoj zajednici. Korisnike programa delegira Centar za socijalni rad, a finansira se iz gradskog budžeta.

A.Đ.

metal-gate-bend

Tako mladi, a već uspešni! Tročlani hevi metal sastav iz Kikinde „Metal Gate” ostvario je sjajan uspeh na gitarijadi u Velikom Gradištu, gde su oduševili ljubitelje žestokih rifova i osvojili drugu nagradu.

Ono što je dodatno obeležilo njihov nastup je priznanje za Mihajla Munćana (14), koji je proglašen najboljim gitaristom festivala, čime je osvojio i specijalnu nagradu – električnu gitaru marke Jackson.

“Velikogradištanska gitarijada” posvećena je neafirmisanim bendovima koji imaju autorsku muziku.

Posebno je zanimljivo da je kikindski hevi metal bend bio ubedljivo najmlađi među takmičarima jer su Nikola, Mihajlo i Petar osnovci.  Bubnjar Nikola Linjački ima tek 11, a basista Petar Srdić svega 13 godina.

Na Gitarijadi u Velikom Gradištu nastupili su bendovi iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i jedna grupa iz Austrije. Prijavljeno je bilo pedesetak sastava koji sviraju autorsku muziku. Uslov je bio da imaju barem tri autorske pesme. Pred publikom je nastupilo 15 takmičarskih bendova.

Mladi Kikinđani su oduševljeni uspehom, a sa nagradom je „pao” i njihov prvi honorar za svirku- 30.000 dinara.

„Metal Gate” postoji od 2021. godine, neumorno vežbaju i grade svoj muzički put.

Na domaćoj metal sceni, gde često dominiraju veterani i tribjut bendovi, “Metal Gate” donosi svežinu i novu energiju. Bend koji ne imitira – već gradi svoj identitet, i to žestoko i iskreno.

 

 

saobracajna-policija-1

Na području Policijske uprave u Kikindi tokom vikenda dogodilo se pet saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe stradale. Teške telesne povrede zadobilo je jedna, a lake dve osobe. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 330.000 dinara.

Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog  neprilagođena brzine, neustupanje prvenstva prolaza, vožnje pod dejstvom alkohola i radnje vozilom.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 20 učesnika u saobraćaju i izdato je 99 prekršajnih naloga. Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 15 vozača, od čega su dva zadržana u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,20 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 10 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 38 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 57 ostalih prekršaja.

 

FAZAN-BASAID

Lovačko udruženje „Fazan“ iz Bašaida obeležilo je 100 godina rada i postojanja. Društvo, okuplja pedesetak aktivnih članova i gazduje lovištem površine od oko 8.000 hektara. Datum jubileja vezan je za 23. avgust 1925. godine, kada je društvo zvanično registrovano na Saveznoj skupštini u Subotici.

 

-Jubilej predstavlja potvrdu dugogodišnje tradicije i rada na očuvanju lovnog fonda u katastarskim opštinama Bašaid, Banatska Topola i Novo Miloševo u kojima negujemo i štitimo srneću divljač, zeca, fazana i poljsku jarebicu. U sezoni su prisutne i prepelica, grlica, gugutka i golub grivnjaš – istakao je na svečanosti predsednik Zoran Mikalački. – Izradili smo i održavamo lovačku infrastruktura hranilišta, čeke, prihvatilišta za fazane i lovački dom. Naš cilj je održivo gazdovanje i obnova fonda svake godine.

Obeležavanje stogodišnjice upotpunjeno je polaganjem ispita za stručnog pratioca u lovu, kojem je pristupilo oko dvadeset kandidata iz više vojvođanskih mesta.

-Jubilej će doprineti razvoju lovnog turizma i daljoj afirmaciji mladih generacija lovaca u lokalnoj zajednici. I u godinama koje dolaze planiramo da dodatno ojačamo podmladak kroz obuke i mentorstvo. Nastavićemo i sa pošumljavanjem, unapređenjem praćenja i izlova predatora, kao i sa razvojem lovnog turizma – zaključio je Mikalački.

Obeležavanju veka postojanja, pored članova Udruženja, prisustvovali su gosti iz zemlje i inostranstva, gradonačelnik Mladen Bogdan, kao i predstavnici Lovačkog saveza Vojvodine. Ovo je bila prilika da se dodele priznanja i zahvalnice lovcima i svima koji su pomogli rad „Fazana“.

A.Đ.

 

sns-skup-2308-(11)

Sugrađani, njih 1.200, danas su se okupili ispred Gradske kuće i na miran i dostojanstven način poslali jasnu poruku kakvu Srbiju žele.

Ovo je način, kako su nam rekli, da pokažu da hoće stabilnost, mir, da im se vrate sve vrednosti koje su im u prethodnim mesecima oduzete. Građani, ne samo u Kikindi, nego i u 80 drugih mesta i gradova širom zemlje, žele da im se vrati pravo na život koji im je uskraćen.

-Želim normalan život, da se slobodno krećem, da me na ulici ne presreću ljudi koji viču, zvižde, pale i psuju. To nismo mi i to nije većinska Srbija. Nepravda mi najteže pada – istakla je Mileva Milić koja je, iako je u invalidskim kolicima, došla da podrži skup.

I veterani su se u velikom broju okupili da podrže građane koji su protiv blokada. Noseći zastavu Srbije poručili su da je ona svetinja.

-Želimo da podržimo i stanemo uz naš narod – naveo je Nedeljko Miladinov, veteran. – Najviše mi smeta što se narod sukobljava između sebe, privreda stagnira, a mladi umesto na fakultetima su na ulicama.

Sugrađanka Silvija Kancel dodala je da je dosta nasilja i blokada.

-Želim da se naša deca vaspitavaju i obrazuju. Upravo školarci i studenti najviše trpe jer im je uskraćeno pravo da uče, obrazuju su i napreduju – zaključila je Silvija Kancel.

Podršku skupu u Kikindi pružila je i glumica Iva Štrljić.

-Ovde sam jer želim da podržim i naglasim ljubav prema našoj zemlji, jer kada volite svoju domovinu navijate za to da ona raste i razvija se, da ljudi u njoj budu zadovoljni i srećni. Podržavam predsednika Aleksandra Vučića, verujem u njega i njegove ideje i znam da svojim idejama i radom pomaže da Srbija bude još sređenija i još bolja. Ovo su skupovi čiji je cilj da pokažemo da su mir, spokoj i zajedništvo najvažniji. Smeta mi da što veliki broj mojih kolega, glumaca, zaista nema potrebu da bude nezadovoljan. Činjenica je da se danas snima više nego ikada i da nikada toliko prilika i šansi za glumce nije bilo i smatram da treba biti zahvalan – precizirala je Iva Štrljić.

Uz  poruke „Hoću da učim“, „Hoću da radim“, „Hoću moju Srbiju nazad“, „Hoću moju Srbiju nazad“, „Hoću da se krećem slobodno“ građani su pokazali da je većinska Srbija ustala protiv nasilja i blokada, zalažući se za mir i poštovanje.

 

 

pasuljijada-r-selo-(5)

Mesna zajednica Rusko Selo danas je bila domaćin Pasuljijadi u organizaciji Udruženja građana „Zavičaj moj“. Ovim je počelo obeležavanje Velikogospojinskih dana koji će trajati do 31. avgusta.

Manifestacija je okupila 14 ekipa, istakao je Milan Kesić iz pomenutog udruženja. Pasuljijadi su se priključili i članovi ekipe iz Stare Moldave iz Rumunije.

-Već 18 godina posećujemo i sarađujemo sa Ruskim Selom. Svi meštani su za nas deo familije i nadam se da će nam naši Ruskoselci uskoro uzvratiti posetu. Dolazak u Rusko Selo, za nas je kao dolazak kući. U Staroj Moldavi ima puno Srba i neizmerno se radujemo poseti naših zemljaka iz matice – naveo je Adrijan Mojseš Viktor, predsednik Mesne organizacije Saveza Srba iz Stare Moldave.

Manifestaciju je uz rukovodstvo Saveta MZ Rusko Selo, na čelu sa predsednikom Dušanom Marjanovićem, posetio gradonačelnik Mladen Bogdan.

Velikogospojinski dani u Ruskom Selu su nezamislivi bez ovog, svojevrsnog, gastronomskog festivala – naveo je gradonačelnik Bogdan. – Ovakvi događaji uvek će imati podršku lokalne samouprave jer su se ekipe okupile da pokažu ono što nam je u ovom momentu najpotrebnije, zajedništvo i slogu. To nam je najpotrebnije u ovim izazovnim vremenima. Dani sela nas podsećaju na zajedništvo, jedinstvo i sabornost. Preobraženje Gospodnje koje se obeležava kao slava u Ruskom Selu prilika je da porazgovaramo sa meštanima i gostima. Da čujemo njihove sugestije, da čujemo koji su problemi, kao i da im predočimo šta je to što grad može da uradi. Razvoj sela nam je prioritet i to naši stanovnici mesnih zajednica odlično znaju. Gosti iz drugih mesta  i susedne Rumunije uvek su dobrodošli i drago mi je što su uveličali ovo okupljanje.

Već sutra u 9 časova počinje 20. Međunarodni Velikogospojinski stonoteniski turnir u sali Osnovne škole „Gligorije Popov“. Očekuju se ekipe iz Rumunije, Mađarske i čitave Vojvodine. Istog dana, u 17.30 sati, na stadionu je i lokalni derbi između fudbalskih klubova Crvene zvezde i Kozare iz Banatskog Velikog Sela.

U utorak, 26. avgusta u 19 sati u holu Doma kulture je otvaranje izložbe slika nastalih na likovnoj koloniji „Džev“ u Banatskom Velikom Selu, a već narednog dana na istom mesu i u isto vreme biće otvorena izložba slika Brace Azarića.

Na sam dan slave, 28. avgusta u 9 časova u crkvi Uspenja Presvete Bogorodice biće služena Sveta Liturgija. Subota je dan kada će biti organizovano takmičenje u pucanju glinenih golubova na strelištu u organizaciji Lovačkog udruženja „Zec“ sa početkom u 17 sati.

 

Poslednjeg dana obeležavanja slave sela, u nedelju, 31. avgusta, u sali OŠ „Gligorije Popov“ u 18 sati je Velikogospojinski koncert plesa, dok u 19.30 sati počinje Velikogospojinski koncert folklora u organizaciji Udruženja žena „Jefimija“.

A.Đ.

 

 

vinari-susret-(6)

U Iđošu je tradicionalni skup pod nazivom „Susreti vinara i vinogradara Vojvodine“. Organizator je Udruženje vinara i vinogradara „Šasla“, a pored domaćina skupu su prisustvovali i gosti iz sličnih udruženja iz Vojvodine, stručnjaci, enolozi. Prilikom obilaska dva vinograda bilo je prilike i za razmenu iskustava.

Sava Dudej, vlasnik je jednog od vinograda koji su gosti obišli. Dočekao ih je sa unukom Reljom i pesmom.

-Vinograd je podignut 2015. godine i ima 200 sadnica italijanskog rizlinga i isto toliko frankovke. Prošle godine sa 60 sadnica italijanskog rizlinga sorte sila  popunjavao sam vinograd. Više volim frankovku koja je svake godine rodnija i zdravija. Ova godina bolja je nego prošla. Kada pravim vino ne cedim grožđe, nego otačem, i proizvodim roze od frankovke i belo vino od rizlinga. Sve što preostane ode u rakiju. Ove godine, cenim, biće oko 350 kilograma rizlinga i oko 400 kilograma frankovke – saznali smo od Dudeja.

Jelena Kljajić, savetodavac PSS istakla je da su vinogradi ove godine mnogo bolje prošli nego voćari.

-Cvetanje vinove loze izbeglo je niske temperature u aprilu i iako suša odrazila na prinos, ali i na plod jer su grozdovi i bobice sitnije, nije bilo problema sa pojavom bolesti. Insekti, osim cikada, ne prave veliki problem vinovoj lozi. Cikada maltene da nije ni bilo, jer su i vinogradari reagovali na vreme da spreče njihovu pojavu. Pojedine sorte grožđa dostigle su tehnološku zrelost i na vinogradarima je da prate sadržaj šećera i odrede kada će započeti sa berbom. Moj savet je da ne žure i da daju šansu ovom hladnijem talasu, kako bi kvalitet vina bio što bolji – dodala je Jelena Kljajić.

Tehnolog i enolog Goran Adžić više od dve decenije sarađuje sa iđoškim vinogradarima.

-U vinogradima je solidno stanje i to je dobro, međutim, i ove godine sve je preuranjeno. Prošle godine berba grožđa poranila je mesce dana, a ove će tri nedelje. Kiša koja je pala pre petnaestak dana preokrenula je situaciju, a ova, koja je pala, pre svega nekoliko dana, umnogome će uticati na sazrevanje vinograda. Hladan talas, takođe će prolongirati vreme berbe, tako da se nadam da će kvalitet grožđa i vina biti bolji u odnosu na onaj koji očekujemo. Ove godine očekujem bolji kvalitet vina, ali i bolje uslove prerade, ukoliko se produži period sa dnevnim temperaturama do 30, a noćnim do 16 stepeni – naveo je Adžić.

Svaki savet koji se odnosi na tehnologiju pravljenja vina, zlata je vredan, napomenuo je Branislav Brojčin, član „Šasle“.

-Okupilo se više od dvadesetak udruženja i pojedinaca koje smo pozvali. Svi prisutni bili su u prilici da razgovaraju sa stručnjacima i pitaju sve što ih interesuje. Skup je značajan jer vinogradari međusobno razmene iskustva. Ovo je petnaesta godina kako organizujemo Susret vinara i vinogradara Vojvodine i važno nam je da u našem selu održimo tradiciju gajenja vinograda – precizirao je Brojčin.

Udruženje „Šasla“ postoji 25 godina i ima šezdesetak članova. Od prošle godine deo mladih vinara uključio se u rad , čemu se posebno raduju stariji članovi. U novijim vinogradima zastupljene su sorte kaberne, merlo, rajski rizling, dok se u starijim, čokotnim, vinogradima i dalje uzgajaju slankamenka i druge.

A.Đ.

 

 

fifarkas-(2)

Po završetku upisa, u maju, ispostavilo se da nema dovoljno mesta za sve koji ispunjavaju uslove za boravak u PU „Dragoljub Udicki“. Već tada su preduzete mere da se ovo prevaziđe.

Tihomira Farkaša, člana Gradskog veća za obrazovanje pred početak nove školske godine pitali smo šta je urađeno:

– Na sreću, moram to da kažem, došli smo u situaciju da imamo više mališana. U Mokrinu nije raspoređeno više od 20 mališana, a u Kikindi oko 90 dece. Ovo je značajan broj onih koji su, da se žargonski izrazim, ostali ispod crte. Već tada smo najavili da ćemo se svim silama truditi da nađemo adekvatno rešenje i sad, pred početak nove školske godine, mogu da kažem da smo uradili odličan posao.

Predškolska ustanova objavila je u sredu spisak mališana koji će biti smešteni u dodatnoj grupi u vrtiću „Kolibri“. Osim toga u Mokrinu je deo škole „Vasa Stajić“ preuređen za boravak predškolaca, tako da neće biti liste čekanja u ovom selu.

-Završavaju se adaptacije dela prostora u osnovnim školama „Žarko Zrenjanin“ i „Đura Jakšić“, gde će takođe biti predškolske grupe. U novim prostorima ispunjeni su svi zakonom propisani standardi za boravak dece. U kikindskim školama biće pripremno-predškolske grupe. Juče, četvrtak, je u samoj ustanovi istaknut spisak dece koja će biti upisana u pomenutim školama. Po završetku svih radova i procedura biće organizovan roditeljski sastanak kako bi roditelji videli prostor u kojem će boraviti njihova deca. Za same predškolce ovo je dvojaka korist jer će oni iću u škole u kojima će pohađati poslednju godinu vrtića i tako se odlično upoznati sa prostorom u koji će boraviti kao školarci. Izaći ćemo u susret roditeljima čija deca će decembra napuniti godinu. Oni treba da se jave u upravnu zgradu Predškolske ustanove gde će dobiti informacije jer postoji mogućnost da formiramo jaslenu grupu u vrtiću „Jelenko“ u Nakovu, a lokalna samouprava ponudiće roditeljima subvencije za prevoz dece. Na ovaj način najveći broj dece na listi čekanja krenuće u vrtić. Nadam se da ćemo, sa ovim rešenjima, postati jedan od retkih gradova u kojima neće biti liste čekanja za upis u vrtiće – naveo je naš sagovornik.

Kada se upis u potpunosti završi svi koji, eventualno, ostanu neraspoređeni treba da se jave Predškolskoj upravi, kako bi videli šta još možemo da uradimo.

A.Đ.

dusan-flbab

Dušan Felbab, jedan od najpoznatijih kikindskih glumaca, preminuo je u 77. godini života.

Felbab se u kikindskom teatru oprobao u skoro svim žanrovima, farsama, vodviljima, ali i komedijama domaćih autora. Ipak, kikindska publika ime Dušana Felbaba uglavnom vezuje za tipičnog Lalu. Govorio je „laloški“, oblačio se kao nekada, negovao je običaje i voleo Banat i ravnicu.

U kikindskom pozorištu igrao je od 1963. do penzije. Publika pamti predstave u kojima je igrao, a najviše komade  „Policajci“, „Pa izvolte u Sakule“, „Kako Banat kroz rodoljublje ide“.

-Zatekla me je vest da je naš Baba preminuo – kaže za naš portal Branislav Čubrilo Rus. – Dugo smo radili zajedno i Dušan je uvek bio raspoložen za šalu. Voleo je svoj Banat, ovu ravnicu i sve što je vezano za mesto iz kog potiče.

Za glumu je dobio 34 nagrade. Između ostalih to su Oktobarska nagrada opštine Kikinde, Zlatna značka Kulturno prosvetne zajednice Srbije, Srebrna plakete Saveza amatera Srbije i Plaketa pozorišta Kikinda.

Osim u Narodnom pozorištu Dušan Felbab bio je jedno vreme zaposlen i u kikindskoj Policijskoj stanici i u Istorijskom arhivu.

Komemorativni skup biće održan u ponedeljak u 10 sati u Narodnom pozorištu u Kikindi, gde će se prijatelji, kolege i poštovaoci oprostiti od ovog velikana. Sahrana će se održati istog dana u 13 časova na Novom groblju u Kikindi.