децембар 6, 2025

Град

ETS-2

U Ekonomsko-trgovinskoj školi u Kikindi održana je dvodnevna obuka za početnike u poslovanju, namenjena četvrtom razredu smera komercijalista. Tribinu je organizovala škola u saradnji sa Regionalnim centrom za društveno-ekonomski razvoj – Banat iz Zrenjanina, uz podršku Ministarstva privrede i Razvojne agencije Srbije. Predavač je bio Dejan Nenadović iz RCR – Banat, dok su organizacioni deo u školi vodili nastavnici ekonomskih predmeta Dubravka Varađanin i Stanislav Zavišin.

Maturant komercijalista Marko Rađanin rekao je da su ovakva predavanja veoma korisna za njega i ostale maturante ETŠ.

-Predavanje je lepo osmišljeno i korisno. Sviđa mi se što smo mogli toliko toga da saznamo i što ćemo dobiti sertifikat sa kojim kasnije možemo da otvorimo svoju firmu. Za sada nemam konkretnu ideju za sopstveni biznis, ali ako budem želeo, sada tačno znam kako to da uradim, jer nam je predavač vrlo jasno objasnio i približio temu – istakao je Marko.

Profesor Stanislav Zavišin objasnio je da se slične tribine u Ekonomskoj školi organizuju već dve decenije.

-Ovakav vid aktivnosti koristan je i za učenike, i za školu, i za sam grad. Za učenike, jer im daje alatke za budući razvoj. Grad će dobiti nove, mlade preduzetnike. A Ekonomska škola na ovaj način postaje jedan od glavnih pokretača stvaranja mladih preduzetnika u našem gradu – kazao je Zavišin.

On je podsetio da prosečan preduzetnik u Srbiji danas ima oko 45 godina, što nije dobro za budućnost države.

-Zato mi želimo da dobijemo što više mladih preduzetnika. U poslednje tri godine, od kako realizujemo konkretno ovu tribinu, u Kikindi su se pojavile firme čiji su osnivači nekada bili učenici na ovim predavanjima. Očekujemo da će ih u budućnosti biti još više – objasnio je Zavišin i dodao da će, nakon komercijalista, istu obuku pohađati i maturanti smera ekonomski tehničar.

Dejan Nenadović, projektni menadžer RCR – Banat, naveo je da je reč o obuci za početnike u poslovanju koju ova institucija godinama organizuje u više škola.

-Cilj je da učenicima predstavimo mogućnosti koje imaju nakon školovanja. Bavimo se temama kao što su motivi i osobine preduzetnika, koraci u registraciji kompanije, izvori finansiranja, porezi i doprinosi. Drugi deo radionice posvećen je pisanju i izradi biznis plana, gde učenici, na osnovu svojih ideja, uče kako se taj plan priprema – naveo je Nenadović, dodajući da se program, koji je koncipirala Razvojna agencija Srbije, trenutno realizuje i u Zrenjaninskoj gimnaziji i na Tehničkom fakultetu „Mihajlo Pupin“ u Zrenjaninu.

Jedan od ključnih prednosti projekta je sertifikat o završenoj obuci o poslovanju koji učenici dobijaju po završetku. Taj dokument izdaje Ministarstvo privrede i on je, naglašava Zavišin, odmah iza školske diplome po značaju za svršenog srednjoškolca.

-Sa tim uverenjem naši đaci mogu da konkurišu kod državnih fondova, kao što su Nacionalna služba za zapošljavanje ili Fond za razvoj Srbije, i ostvare pravo na određena bespovratna sredstva za otvaranje firme. U drugim institucijama ovakvi sertifikati se plaćaju, dok ih naši učenici dobijaju besplatno – istakao je profesor Zavišin. Podsetio je i da država trenutno značajno pomaže nove kompanije i one koji planiraju da pokrenu posao, pa iznosi za start-ap podršku idu i do šest miliona dinara.

Sve veći odziv učenika iz godine u godinu pokazuje da među mladima u Kikindi postoji interesovanje za preduzetništvo. Ekonomsko-trgovinska škola ovakvim programima ne samo da osnažuje preduzetnički duh svojih đaka, već direktno doprinosi stvaranju nove generacije lokalnih privrednika, na dobitak čitave zajednice.

oslobodjenje-prvi-sv-rat-(1)

Povodom Dana oslobođenja Kikinde u Prvom svetskom ratu, 20. novembra, položeni su venci na spomen kosturnicu na Železničkom groblju, na spomen ploču brigadiru Ristiću i na spomenik kralju Petru I Karađorđeviću. Dužnu poštu precima odali su predstavnici Grada Kikinde, Vojske Srbije, i boračkih organizacija.

Već tokom večeri 18. novembra prethodnice srpske vojske počele su da ulaze u naš grad. Na čelu konjičke izvidnice ušao je kapetan Milan Gudović, a konačno 20. novembra 1918. u 11 sati u Kikindu, kao oslobodioci, ušli su pripadnici čuvenog srpskog pešadijskog Gvozdenog puka na čelu sa brigadirom Dragutinom Ristićem i potpukovnikom Mihajlom Kovačevićem. Na spomen ploču čuvenom brigadiru venac su položili gradonačelnik Mladen Bogdan i predsednik Skupštine grada Dušan Popeskov. Gradonačelnik  je rekao da je ovaj datum važan i zbog činjenice da je prvi put srpska vojska kročila u Kikindu.

-Pre 107 godina su ispunjeni snovi srpskog naroda sa ovog prostora da dočekaju srpsku vojsku i srpsku zastavu, da dožive oslobodioce. Od samog osnivanja Kikinde postojala je težnja Srba da se pripoje matici, a vodeći računa o sunarodnicima drugih nacionalnosti. Oslobođenjem je  i ostvarena je težnja srpskog naroda u Banatu i čitavoj Vojvodini da se ujedini sa Srbijom, što je i izglasano 25. novembra na prisajedinjenju na kojem su bili i naši preci – istakao je gradonačelnik Bogdan.

Važno je čuvati kulturu sećanja na sve one koji su se borili, ali i dali živote za slobodu, rekao je prvi čovek grada i dodao:

-Svi treba da budemo zajedno kada se obeležavaju važni datumi, bez obzira na političke razlike i mišljenja.  Neophodno je da mlađe generacije saznaju više o učešću Kikinđana i dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu

U spomen kosturnici sahranjeno je 184 vojnika iz Srbije, Rusije i Rumunije. Od tog broja 64 je iz ondašnje Kraljevine Srbije, 61 je ruski, a 21 rumunski vojnik. Među palim borcima je i 24 Kikinđana.

A.Đ.

slepi-kozarcanke-(2)

Članice udruženja žena „Novi Kozarci“ organizaciji slepih „Severni Banat” donirale su sredstva prikupljena na ovogodišnjoj Pitijadi. Kako je istakla predsednica udruženja žena Boja Oljača svake godine novac od prodaje pite krompiruše za Ginisa poklanja se onima kojima je najpotrebniji. Ove godine održana je 15. Pitijada.

-Naše udruženje osnovano je 1976. godine sa misijom da pomogne starim i nemoćnim osobama u Novim Kozarcima, a kako godine prolaze mi se trudimo da pomoć pružimo svima. Pored humanitarnog rada želimo da očuvamo i promovišemo običaje, umeće  i stvaralaštvo žena sa sela, ali i da sačuvamo tradiciju koje su donele naše bake 1945. godine kada su se doselile u ove krajeve – navela je Boja Oljača.

Jagoda Nakrajkućin, predsednica organizacije „Severni Banat“  zahvalila je Kozarčankama i istakla da svaka pomoć dobro dođe.

-Članice udruženja žena pokazale su humanost i dobročinstvo. Obradovale su nas i tradicionalnim jelima pitom krompirušom i kolačima koje često predstavljaju na svim manifestacijama na kojima učestvuju – napomenula je Jagoda Francuski.

Udruženje slepih „Severni Banat“ ima 150 članova.

A.Đ.

smart

Na jesenjoj sednici Parlamenta privrednika Regionalne privredne komore Severnobanatskog upravnog okruga u Kikindi dodeljene su nagrade pojedincima i privrednim društvima koji su svojim poslovnim rezultatima obeležili prošlu i ovu godinu.

Nagradu za regionalnog lidera dobio je Živa Bajšanski, direktor i vlasnik „Bajša Agrara“ iz Kikinde.

Za poseban doprinos razvoju privrede regiona u sektoru poljoprivrede nagrađena je firma „Ninkov“ doo iz Bašaida, dok je isto priznanje u sektoru usluga pripalo preduzeću za informatički inženjering „BUS Computers“ iz Kikinde.

Kao i svake godine dodeljene su i jubilarne nagrade Privredne komore, a ovogodišnji lauerati su kikindsko privatno trgovinsko preduzeće „Royal Trade“ za tri decenije rada, dok su povodom 20 godina postojanja nagrade pripale „Labinprogresu“ iz Novog Kneževca, kikindskom „Rolomontu“, privrednom društvu „Vojvođanin“ iz Mokrina i bašaidskom „Ćorić agraru“.

Mediji-(5)

Sakupljanje mešanog ambalažnog otpada iz novih kanti je u toku – bez dodatnih troškova za građane. 

Tokom meseca novembra uspešno je sakupljen otpad sa prve rute obuhvaćene oktobarskom podelom kanti, dok će se preostale rute nastaviti redovno obrađivati prema planiranom rasporedu.

Raspored odvoza, koji su građani dobili prilikom preuzimanja kanti, dostupan je i na zvaničnom sajtu kompanije FCC radi lakše i brže informisanosti.

Važno: nema dodatnih troškova za građane

Još jednom naglašavamo da niti dodeljene kante, niti usluga njihovog pražnjenja i odvoza mešanog ambalažnog otpada neće biti dodatno naplaćivani.
Građani nemaju nikakvih dodatnih troškova u vezi sa ovim procesom; kompletna usluga obuhvaćena je postojećim sistemom upravljanja otpadom.

Ne bacati zaprljanu ambalažu u kantu za mešani ambalažni otpad!

U kantu za mešani ambalažni otpad odlaže se čista plastična, metalna, papirna i kartonska ambalaža. Zaprljana ambalaža, poput čaša i posuda od jogurta, mleka ili masnih proizvoda, ne treba da se odlaže u posudu za mešani ambalažni otpad

Razlog je jasan i ekološki važan: kontaminirani otpad stvara neprijatne mirise, može privući životinje i insekte, ali i umanjuje mogućnost reciklaže. Čista ambalaža je ključna za efikasno upravljanje otpadom i smanjenje zagađenja.

Edukacija najmlađih već od naredne nedelje

Od naredne nedelje počinju i edukativne radionice za decu u školama i vrtićima.
Cilj je da se najmlađima, kroz zanimljive i prilagođene aktivnosti, približe važnost reciklaže, selekcije otpada i brige o okolini. Ulaganje u znanje dece predstavlja ulaganje u čistiju, zdraviju i održivu budućnost.

Pozivamo sve građane da nastave sa odgovornim odvajanjem ambalažnog otpada i tako pomognu unapređenju lokalnog sistema reciklaže.
Svaka pravilno odložena ambalaža znači manje otpada na deponijama i više materijala koji se može ponovo iskoristiti, poručuju iz kompanije FCC.

udruzenje-zena-idjos

U Iđošu već godinama deluje Udruženje žena, koje posvećeno čuva i predstavlja tradiciju svog kraja, od običaja i starih recepata do kulturne baštine. Njihov pekmez od ludaje postao je prepoznatljiv znak njihove veštine i čuvanja tradicije na jedinstven način.

Tu je i Udruženje vinara i vinogradara Šasla, poznato po negovanju vinogradarstva i proizvodnji kvalitetnih vina. Zajedno doprinose prepoznatljivosti Iđoša u širem okruženju.

 

 

police-2122394-1920

P. J. (1961) iz Stare Pazove, osumnjičen da je izvršio krivično delo ubistvo, uhapisili su pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kikindi.

On se sumnjiči da je, 9. novembra, na salašu između Bašaida i Torde, usmrtio osamdesetšestogodišnjeg muškarca iz Bašaida u čijoj kući je boravio od početka novembra.

P. J. je određeno zadržavanje do 48 sati i on će, uz krivičnu prijavu, biti priveden Višem javnom tužilaštvu u Zrenjaninu.

bolnica-donacije-(23)

Pokrajinska vlada će sa ukupno 30 miliona dinara finansirati nabavku medicinske opreme za potrebe Instituta za onkologiju Vojvodine u Sremskoj Kamenici i Opšte bolnice u Kikindi, odlučeno je na današnjoj sednici Pokrajinske vlade kojoj je predsedavala predsednica Maja Gojković.

Kikindska Bolnica dobiće endoskopski stub sa gastroskopom i kolonoskopom, čija je vrednost 14 miliona dinara. Ta ustanova trenutno poseduje endoskopski stub star oko 20 godina. Nabavka novog aparata neophodna je radi povećanja kvaliteta usluga koje se pružaju pacijentima, preciznijih i pouzdanijih rezultata rada, kao i veće sigurnosti lekara i osoblja.

biblioteka-jubilej-(9)

Narodna biblioteka „Jovan Popović” u utorak, 18. novembra, nizom događaja obeležila je  180 godina postojanja i rada. Jedna od najstarijih ustanova kulture kao Srpska čitaonica otvorena je 1. maja 1845. godine i od tada do danas nije menjala svoju namenu. Tokom gotovo dva veka postojanja, biblioteka je čuvar pisane reči, centar kulturnih dešavanja i mesto susretanja svih generacija čitalaca.

 

Svečanu akademiju povodom značajnog jubileja upriličenoj u Biblioteci uveličali su gosti i predstavnici kulturnog i društvenog života grada. Sve prisutne pozdravila je Nataša Baštovanović, pomoćnica pokrajinske sekretarke za kulturu, javno informisanje i verske zajednice koja je istakla važnost ove ustanove kulture. I gradonačelnik Mladen Bogdan, obraćajući se prisutnima, rekao je da Narodna biblioteka kao ustanova kulture  duboko utkana u identitet našeg grada.

-Narodna biblioteka „Jovan Popović“ je jedan od najsvetlijih stubova kulture Kikinde. Hvala svima koji su 180 godina čuvali knjigu i duh znanja u našem gradu. U godinama pred nama naš zadatak je da očuvamo i unapredimo rad najstarije ustanove kulture na ovim prostorima. Uz tek 250 knjiga, rukom pisane novine „Kikindsko zvono“ i snažnu želju za prosvećivanjem, položeni su temelji koji su odoleli ratovima, selidbama i vremenu. Iz te čitaonice nastala je javna biblioteka, a od 1952. godine nosi ime Jovana Popovića, pisca i našeg sugrađanina. Od 2.500 knjiga 1945. do više od 195.000 danas, od jedne prostorije do devet ogranaka i statusa matične biblioteke Severnobanatskog okruga , ovo je priča trajanja, rasta i predanosti – naveo je gradonačelnik Bogdan.

Osim negovanja pisane reči Biblioteka je tu da znanje čini dostupnim, precizirala je v.d. direktorica Dunja Brkin Trifunović.

-Za ovih 180 godina naša ustanova prošla je kroz ratove i razaranja, ali kada postoji plemenit cilj kojem težite, ništa nije teško. Sigurna sam da je to bio motiv i naših osnivača koji su se odrekli svoje imovine u korist drugih ljudi. Trudimo se da čuvamo plamen znanja, da ga učinimo dostupnim svima i da negujemo svest o celoživotnom učenju. Svi mi koji radimo u ovoj ustanovi posvećeni smo svom poslu. Naša zgrada je predivna, ali ona zahteva konstantna ulaganja u čemu imamo pomoć grada, pokrajine i republike – precizirala je Dunja Brkin Trifunović.

Akademiji je prisustvovala i Marijana Mirkov, članica Gradskog veća.

-Od osnivanja do danas Narodna biblioteka menjala je svoj naziv i prostor, ali od prvih dana do danas ostala je misija da se neguje kultura čitanja i obrazovanja. Ovo je jubilej svih Kikinđana jer je ova ustanova hram znanja podjednako važan za najmlađe i najstarije sugrađane. Hvala svima  koji su decenijama čuvali i sačuvali naše blago – dodala je Marijana Mirkov.

Prvi put uručene su zahvalnice bibliotekarima bez kojih nijedna Biblioteka ne bi postojala, tako da su nagrađene Marica Miljanović, Ljiljana Markovljev i Marija Tanackov. Nisu zaboravljeni ni najverniji čitaoci, kao ni prijatelji ustanove.

Na sajtu Narodne biblioteke objavljena je digitalna zbirka Jovana Popovića, a u narednom periodu ona će biti obogaćena novim sadržajima. U planu je i razdvajanje dečijeg i omladinskog odeljenja jer je tinejdžerima potreban sopstveni kutak.

A.Đ.

nagrade-biblioteka-7

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ danas obeležava veliki jubilej – 180 godina postojanja, a tim povodom danas su dodeljene i nagrade najuspešnijim učesnicima literarnog i likovnog konkursa „Moja biblioteka“. Na konkurs je stiglo oko 200 radova iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Grčke, na srpskom i mađarskom jeziku. Žiri je dodelio više od 30 nagrada i pohvala, a nagrađeno je i osam likovnih radova najmlađih.

-Ove godine smo želeli da deca pišu baš o biblioteci, kao prostoru mašte i znanja. Nijanse su odlučivale, a dobili smo čak i jedan „mali roman“ – rekla je v.d. direktorka Dunja Brkin Trifunović, ističući da je cilj da se deca podstaknu da pišu, crtaju i razvijaju kreativnost.

Među nagrađenima je i Lara Petkov, učenica 5. razreda OŠ „Jovan Popović“, jedna od dobitnika prve nagrade u literarnoj kategoriji.

-Volim da pišem i veoma sam srećna što je baš moj rad dobio prvu nagradu. Drugarima bih poručila da se ne plaše da probaju, osećaj je predivan – poručila je Lara.

Pavle Đurin, mališan iz vrtića „Plavi Čuperak“, jedan je od dobitnika nagrade za crtež na kom je prikazana upravo biblioteka „Jovan Popović“.

-Ja sam pun mašte i znam lepo da crtam. Biblioteka je najlepša na svetu, jer uvek ima novih i zanimljivih knjiga. Za konkurs sam saznao od vaspitačica Dijane i Renate, koje su najbolje vaspitačice na svetu – objasnio je Pavle.

Nagrade su uručile bibliotekarke koje godinama rade sa decom, Darinka Maljugić i Olivera Šušnica. Konkurs je još jednom pokazao da kikindska biblioteka ne samo da čuva knjige, već stvara i nove generacije čitalaca, negujući ljubav prema knjizi od vrtićkog uzrasta.

T. D.

Don`t copy text!