Град

mora-karolj

Učenici Osnovne škole „Mora Karolj“ iz Sajana ostvarili su zapažen uspeh na književnom konkursu „Najbolji mladi pesnici Srbije 2026 – 300 najboljih dečjih pesama“, plasiravši se među najuspešnije mlade autore u zemlji. Reč je o Aniti Šili, učenici osmog razreda, i Aleksandru Nemi, učeniku četvrtog razreda, čije će pesme biti objavljene u štampanom izdanju zbirke.

 

Ovim plasmanom učenici su stekli pravo na diplomu za izuzetno književno dostignuće, a njihov uspeh dobija dodatnu težinu imajući u vidu da srpski jezik uče kao nematernji.

Mentor u radu bila im je Jelena Knežević, nastavnica srpskog kao nematernjeg jezika, uz čiju podršku su učenici razvijali svoj talenat, kreativnost i ljubav prema pisanoj reči. Kako se navodi, njihov rezultat potvrđuje da je poezija univerzalan jezik koji prevazilazi jezičke i kulturne granice.

Ostvareno priznanje predstavlja i rezultat podsticajnog školskog okruženja u kome se neguju jezik, književnost i umetničko izražavanje.

T. D.

poklade-(8)

Kulturno umetničko društvo „Eđšeg“ organizovalo je poklade. Običaj teranja zime organizuje se u periodu od Sveta tri kralja, 6. januara pa sve do Pepelne srede odnosno do početka velikog, četrdesetodnevnog, posta uoči Uskrsa.

-Ovo je događaj kojem se najviše raduju deca  i prvenstveno njima je namenjen – istakla je Ramona Tot, predsednica KUD-a „Eđšeg“. – U okviru poklada običaj je da se deca maskiraju i u tome im puno pomažu mame i bake, vaspitačice i učiteljice. Veliku pomoć imali smo i od članova udruženja „Kekend“ koji su sa mališanima igrali narodne igre, kao i dečije igre koje su bile popularne u vreme kada su naše majke i bake bile male.

Tradicija poklada datira još iz paganskog perioda. Prema verovanjima, u poslednjim danima zime, kada su dani sve kraći, verovalo se da Sunce slabi i da tada oživljavaju zli duhovi koji su terani želeli  igrom, povorkama i maskiranjem.

-Tradicija je i da se pali lutka „Kise“ i tada deca pevaju staru narodnu pesmu. Simbolično, na ovaj način teramo zimu i sve loše, a sa radošću dočekujemo proleće. Na dan poklada jedu se pokladske krofne koje su pripremile najstarije članice „Eđšega“ – pojasnila je Ramona Tot.

U pokladama su učestvovali učenici škole „Feješ Klara“ , mališani iz vrtića „Naša radost“, kao i đaci iz kikindskih škola kojima je mađarski izborni predmet.

-Učestvovalo 35 dece i ovakvi događaji koji su, za njih, zabavni, najbolji je način da deci približimo tradiciju i da ih naučimo kako su nekada živeli naši preci. Svi učesnici bili su maštoviti i kreativni – dodala Vivien Fazekaš iz udruženja „Kekend“.

Poklade su prvi put organizovane u Mađarskoj u 15. veku. Prema tradiciji, vreme poklada je bio period izbora partnera i venčanja, jer je bilo zabranjeno održavati venčanja i svadbe tokom velikog posta koji je dolazio nakon poklada. Poklade su se završavale utorkom pre Pepelne srede kada se održavala pokladna sahrana uz zvuke kontrabasa. Kontrabas se pre ponoći postavljao na najveći sto u krčmi, pokriven belom plahtom, a zatim su se oko njega zapalile sveće. U prisustvu sveštenika i ožalošćenih zvanica su pevali oproštajne note do ponoći.

A.Đ.

2c26413c-d298-4ead-a5ce-bc8579e450b2

 

Pokrajinska manifestacija „Dani vina“, u subotu,  14. februara, biće organizovana 26. put. U  Udruženju vinogradara i vinara „Šasla“ iz Iđoša  saznajemo da stigao rekordan broj uzoraka vina – 210, koji su ocenjeni u četiri kategorije: belo, roze,„šiler“ i crveno vino.

-Enolozi iz Temerina, Čoke, Novog Sada, Taraša i Mužlje odlučili su koja su vina najbolja. Šarlota Silag iz Temerina sa belim vinom, italijanski rizling, srednje ocene 19,7 poneće titulu generalnog pobednika manifestacije. Takođe sa belim vinom, od sorte sila, gradski pobednik je Tijana Tintar iz Kikinde, članica „Šasle“ sa srednjom ocenom 19,62. Sa crvenim vinom, probus,  mesni pobednik je vinarija „Kepul“ iz Iđoša, sa srednjom ocenom 19,52– saznajemo od Branislava Brojčina, člana „Šasle“.

Ocenjeno je 93 uzoraka belih, 61 uzorak crnih, 43 roze i 13 je bilo „šiler“ vina.

-Konstatacija je svih 17 ocenjivača da je su vina izuzetna, a posedno dobra su bela vina, koja su se pokazala bolja od ostalih na ocenjivanju – istakao je Brojčin.

Dodeljena je 71 zlatna medalja, 67 srebrnih i 50 bronzanih odličja. Centralnog dana manifestacije, u subotu, u 12 sati, u Domu kulture biće osvećena vina. Nakon toga domaćini i gosti posetiće vinograd Ivana Đorđeva, prošlogodišnjeg mesnog pobednika i simbolično započeti rezidbu, a od 14 sati u Domu kulture biće dodeljena priznanja. Degustacija vina trajaće od 12.30 do 17 časova. Program „Dani vina“ se organizuje pod pokroviteljstvom Grada i Pokrajine.

A.Đ.

 

dr-antal-zoltan-5

Od dečaka koji je rano ostao bez oca, do lekara kome se dolazi sa poverenjem – jedini specijalista otorinolaringologije u Opštoj bolnici Kikinda, dobitnik najvišeg gradskog priznanja, nije čovek velikih reči, već upornosti, rada i odgovornosti, ali i optimizma. 

 Kada u Kikindi neko kaže „idem kod doktora Antala“, nije potrebno objašnjenje. Iza tog imena stoje decenije rada, istrajnosti i poverenja pacijenata. Medicina je bila njegov san – u doslovnom smislu.

– Otac mi je poginuo kad sam bio dete, u svojoj četrdeset četvrtoj godini. Bio je električar i na banderi ga je udarila struja. Majka je ostala sama sa troje dece, bez ikakvih prihoda-  priča dr Antal.

Imao je tada samo sedam godina. Najstariji brat 14, a srednji 12. Majka Eržebet izvela ih je na put.

Posle osnovne škole u Adi, u više nego skromnim prilikama, obližnja srednja elektrotehnička škola delovala je kao realan izbor. Medicina je izgledala nedostižno.

– Nije bilo novca za autobusku kartu. Srednja medicinska škola je bila u Senti, kilometrima daleko, priseća se.
Noć pred upis dogodilo se nešto što će odrediti njegov život:

– Sanjao sam da sam lekar. Nije bio maglovit san. Bio je jasan. Probudio sam se i znao, moram da pokušam.

Nakon srednje medicinske škole i potom Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, zaposlio se u kikindskoj bolnici.

– Diplomirao sam 19. marta 1982, a 1. aprila sam već počeo da radim. Posle stažiranja, radio sam u Sajanu, usledila je vojska, VMA i škola rezervnih vojnih oficira u Osijeku, a potom ponovo rad u ambulanti u Sajanu.

Put do specijalizacije nije bio lak. Hirurgija mu je bila bliska, ali okolnosti su ga odvele na otorinolaringologiju.
Specijalizaciju završava u Beogradu 1989. godine. Ispita se i danas seća.
– Sedam profesora, svaka oblast, pitanja uzduž i popreko. Nije bilo milosti. Ali sam znao šta radim.

Seća se i kako je dočekan među kolegama:
– Bacili su me u vatru od prvog dana. I to je bilo najbolje što je moglo da mi se desi.

RAD I POSLE PENZIJE

Radni dan je nepredvidiv – od hitnih slučajeva do redovnih pregleda. U kikindskoj bolnici pokriva veliki broj pacijenata, ali svojom posvećenošću i ljudskim pristupom stekao je više od profesionalnog ugleda- poverenje ljudi. Ostao je da radi i posle penzije, evo već petu godinu.
– Regionalna bolnica ne može bez odeljenja. Neko mora da ostane. Nisam mogao da ostavim ljude na cedilu. Ako mogu da radim, radiću. Nije pitanje da li je teško, nego da li si potreban- kaže u razgovoru.

U medicini, tehnologija je važna, ali su iskustvo i ljudski pristup nezamenljivi.
– Mladi lekari su puni znanja. Ali to je kao internet – sve na gomilu, a treba izvući ono što je bitno. Znanje bez iskustva nije dovoljno. Simptomi su isti kod osamdeset odsto bolesti. Umetnost je da znaš šta nije.Medicina nije egzaktna nauka, počinje tamo gde prepoznaš čoveka, a ne snimak.

Ističe važnost principa „rrimum non nocere“.

– Kako lečiti pacijenta a da mu ne naudiš. Jer mi koliko možemo da pomognemo, možemo i da naudimo, ukazuje.

Korupciju u zdravstvu ne relativizuje.
– Zahvalnost nije isto što i mito. Ali tražiti novac – to nije lekarstvo, to je strašno. Nije svaki čovek lekar, ali nije ni svaki lekar čovek- iskren je dr Antal.

PACIJENT KAO MERA SVEGA

Svako dežurstvo, svaki pregled prilika je da se pokaže da medicina nije samo tehnika, već ljudskost. I upravo tu leži najveća satisfakcija.
– Kad vidite da dete prestane da plače. Kad čovek izađe nasmejan iz ambulante. Kad čujem dobar glas.

Najviše gradsko priznanje, za koje su ga predložile kolege i koje mu je dodeljeno krajem prošle godine, dirnulo ga je.
– Bio sam iznenađen. Obradovao sam se. Znači da je neko primetio trud i zalaganje.

I danas, posle više od četiri decenije rada i posvećenosti, dr Antal je zadržao optimizam.
-Život je kratak. I da svaki dan učiniš samo dobre stvari – i dalje će biti premalo.

A možda najbolje opisuje svoju profesiju i stav prema životu rečenica koju ponavlja:
– Za ovaj posao ne treba samo da se rodiš. Treba da ga voliš.

RUKOMET

Kao srednjoškolac igrao je u prvoj rukometnoj ligi u Potisju u Adi, sa ekipama koje su bile sam vrh jugoslovenskog sporta.
– Kad sam upisao fakultet, trener mi je savetovao da nastavim. Trebalo je da igram u Jugoviću, u Kaću. Ali nisam imao svoj automobil, putovanja na treninge po dva puta dnevno odvlačila bi me od studija. Znao sam da medicina traži punu posvećenost i da moram da izaberem jedno ili drugo- priseća se dr Antal.

DR GALIĆ

Naš sagovornik se priseća i kako ga je dr Galić, kao mladog lekara i budućeg specijalistu, odmah „bacio u vodu“.

– U Beogradu je bilo nas  dvadeset dvoje na specijalizaciji. Profesor Krejović, direktor ORL klinike, pitao nas je da li smo već operisali. Jedan kolega iz Valjeva rekao je da je imao četiri operacije, drugi iz Kraljeva nešto više i tako redom. Ja sam rekao oko 400 operacija krajnika i 180 krivih nosnih pregrada. Da niste malo preterali, odakle ste vi? – čudio se profesor. Ispostavilo se da mu je dr Galić bio školski drug.

 

 

 

 

 

csu-tolerancija-i-empatija-(3)

Centar za stručno usavršavanje domaćin je seminaru pod nazivom „Tolerancija i empatija – vrednosti za budućnost“. Predavači su Neda Bogojević Preković, nastavnica biologije i dr Nenad Mladenović, profesor engleskog jezika. Seminar je namenjen zaposlenima u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama.

-Tema je uvek aktuelna, ne samo u svetlu nedavnih događanja – saznajemo od Bogojević Preković. – Rad na empatiji i toleranciji se konstantno uči kroz vaspitanje i život. I mi, predavači, treba da, s vremena na vreme, razmislimo da li smo dovoljno empatični i tolerantni ove osobine ne možemo razvijati kod učenika ukoliko ih i sami nemamo. Naš cilj je da putem seminara razmenimo iskustva, da vidimo koje su dobre, a koje su slabe strane i da na njima radimo.

Predavači su prisutnima preneli nove metode, ali i iskustva sa kojima se susreću.

-Iskustva su šarenolika – dodaje naša sagovornica. – Deca često ni sama nisu  sigurna šta su empatija i tolerancija i da se dešava da nesvesno budu netolerantni i to ne iz loše namere nego iz neznanja. Ovo je učenje je proces i važno je da na njemu konstantno radimo.

U Šumadijskom okrugu postoje podaci o tome koliko su učenici tolerantni i empatični, naveo je dr Nenad Mladenović.

-Na osnovu njih osmišljeni su akcioni planovi na koji način unaprediti nastavu u tom smeru. Najvažnije da ih integrišemo u redovan život škole. Prostora za unapređivanje ima u svim školskim predmetima i na nama je da pomognemo nastavnicima da samostalno kreiraju aktivnosti kojima promovišu različite aspekte tolerancije i empatije u školi, čime doprinose izgradnji boljeg  školskog okruženja.

Seminar je akreditovan od strane Ministarstva prosvete za naredne tri godine.

A.Đ.

fejes-klara

Rekonstrukcija Osnovne škole „Feješ Klara“ počinje sledeće nedelje čime će još jedna reprezentativna zgrada u centru Kikinde, uz objekat Gimnazije i Ekonomsko-trgovinske škole, uskoro dobiti potpuno novo ruho.

Kako saznajemo od člana Gradskog veća zaduženog za obrazovanje Tihomira Farkaša, sve je spremno da se školska godina nastavi  bez zastoja i problema. Neophodne pripreme su završene, a roditelji i učenici blagovremeno su obavešteni o novom načinu organizacije nastave, tokom trajanja radova.

– Od ponedeljka, za učenike viših razreda nastava će se, u dve smene, odvijati u Osnovnoj školi „Sveti Sava“, gde je opremanje praktično završeno. U toku sutrašnjeg dana biće dopremljen preostali nameštaj i oprema. Učenici od prvog do četvrtog razreda nastavu će, takođe u dve smene, pohađati u izdvojenom, dvorišnom delu škole „Feješ Klara“, gde se nalaze prostorije za đački boravak. Radovi neće remetiti taj prostor jer je odvojen od ostalog dela škole. Bezbednost učenika i kontinuitet nastave su prioritet. Važno nam je da deca imaju dobre uslove – ističe Farkaš.

Vrednost radova iznosi oko 400 miliona dinara, a sredstva za kompletnu rekonstrukciju obezbedila je Pokrajinska vlada.

S obzirom na to da se zgrada ove osnovne škole, kao i obližnja, Gimnazije i Ekonomske škole, nalazi pod zaštitom države, rekonstrukcija će se izvoditi uz posebnu pažnju i poštovanje njenog autentičnog, istorijskog izgleda.

Prema rečima Farkaša, Kikinda je trenutno jedno od najvećih gradilišta u Srbiji kada je reč o ulaganjima u obrazovanje.

– Rekonstrukcijom zgrada dve srednje škole i Osnovne škole „Feješ Klara“ šaljemo jasnu poruku da je obrazovanje jedan od naših najvažnijih prioriteta. To nije samo ulaganje u objekte, već u budućnost grada i generacije koje u njemu odrastaju – zaključuje Farkaš.

tamburasi-ruma-(3)

Članovi Gradskog tamburaškog orkestra „Branko Radičević“ iz Rume održali su koncert u Narodnom pozorištu u okviru „Kikindskih tamburaških svečanosti“.  Prisutni sugrađani imali su priliku da uživaju u  svetskoj i filmskoj muzici, kao i u solističkim nastupima pevača i tamburaša vođenih dirigentskom palicom Smiljane Jančić.

-U protekle tri godine drugi put gostujemo u Kikindi i drago nam je što smo odabrani da ove godine budemo deo tamburaških svečanosti – istakao je Borislav Novaković, predsednik Upravnog odbora rumskog orkestra – Svirali smo kompozicije svirane za tamburaški orkestar, svetske klasike od Bramsa i Šostakoviča, a kako je ove godine 100 godišnjica rođenja Janike Balaža odsvirali smo i numeru „Kad zaigra srce u primaša“ tokom koje se predstavio naš primaš Dejan Ćirković. Publika je mogla da čuje i našeg solistu na bas primu Jovana Suđića. Isto tako siguran sam da su svi uživali u domaćoj i stranoj filmskoj muzici.

„Kikindske tamburaške svečanosti“ održane su četvrti put uz podršku lokalne samouprave i Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama, napomenuo je Marko Markovljev, v.d. direktor Kulturnog centra i dodao:

-Želimo da održimo tradiciju tamburaške muzike jer je tambura neraskidivi deo ovog dela Srbije. Ovakvi događaji pravi su način da podsetimo na lepotu tamburaške muzike koja je deo našeg nacionalnog identiteta. Publika je željna ovakvih koncerata, kojih je, na žalost, sve manje u proteklim godinama.

Tamburaški orkestar osnovan je 1969. godine u okviru KUD-a „Branko Radičević“, a od 2000. godine su nezavisno udruženje. Imaju dve sekcije izvođački ansambl, koji je i gostovao u našem gradu sa tridesetak muzičara, i dečiji orkestar „Plavi čuperak“.

-Imamo 25 dece kojima se trudimo da prenesemo ljubav prema tamburi koja je i nacionalni instrument Vojvodine. Važno je raditi sa decom i mladima jer je sve manje tamburaških orkestara i na tome moramo da radimo kako bi stvorili generacije koje će nas naslediti – zaključio je Novaković.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by Kikindski portal (@portalkikindski)

A.Đ.

ozelenjavanje

Oko 450 ukrasnih drvenastih i žbunastih sadnica posađeno je danas na potezu Starog jezera u okviru donatorske akcije kompanije Essity iz Austrije. U sadnji su učestvovali učenici OŠ „Feješ Klara“, predstavnici grada i stručne službe za zelenilo.

Akcija je organizovana na delu između parkinga KSC „Jezero“ i mosta prema Starom jezeru, sa ciljem popunjavanja zelenih površina i unapređenja kvaliteta životne sredine.

Učenici osmog razreda ove škole priključili su se akciji u okviru nastave ekologije. Kako je istakla nastavnica Aleksandra Ćazić Kiurski, ovo nije prvi put da škola učestvuje u sličnim aktivnostima.

-Učenici su došli da pripomognu sadnji novih mladih sadnica kako bi ostavili mladom naraštaju nešto u amanet. Oni vode računa i o sadnicama u školskom dvorištu, a na časovima ekologije i biologije uče kako da se brinu o životnoj sredini. Veoma su ekološki osvešćeni i raspoloženi za ovakve aktivnosti – navela je nastavnica.

Učenici ističu da im ovakve akcije znače i lično.

-Mislim da je važno da ozelenimo grad zbog kiseonika i jer je zdravo. Nije bilo naporno i baš je zabavno, lakše nego što sam mislila – rekla je učenica Una Malogajski, dodajući da planira da se i ubuduće više angažuje.

Njen školski drug Nemanja Feješ kaže da često boravi na Starom jezeru i da mu je važno da prostor bude uređen:

-Za mene ovaj projekat znači mnogo zbog kiseonika i zato što slobodno vreme najčešće provodim ovde.

Sadnja se realizuje iz donacije kompanije Essity, a ovo je druga godina zaredom da ta kompanija finansijski podržava ozelenjavanje u Kikindi. Prema rečima Miodraga Radovanovića, inženjera šumarstva JP „Kikinda“, prošle godine u Ruskom Selu zasađen je park na površini od dva hektara.

-Ove godine na red je došlo popunjavanje površina na Starom jezeru koje naši sugrađani dosta koriste. Pored ovog parka, trudimo se da popunjavamo sve zelene površine u urbanom delu i okolini sela- naveo je Radovanović.

Akciji je prisustvovao i gradonačelnik Mladen Bogdan, koji je naglasio značaj saradnje sa donatorima.

-Ova donacija vredna je oko milion i osamsto hiljada dinara. Posadili smo oko 450 sadnica na radost đaka i naših sugrađana. Cilj nije samo lepši izgled grada, već zdravija sredina za život – poručio je gradonačelnik.

T. D.

svetski-dan-rak-(1)

Tokom 2024. godine u Kikindi je registrovano ukupno 338 novih slučajeva malignih bolesti – 162 kod muškaraca i 176 kod žena. Podaci Registra za rak pokazuju da su najčešći tumori kože, pluća i debelog creva, dok se kod žena posebno izdvaja karcinom dojke, a kod muškaraca prostate.

Stručnjaci ukazuju da se najveći broj obolelih beleži u starijim starosnim grupama, što potvrđuje da su godine života i nasleđe važni faktori rizika, ali i da na deo uzroka možemo uticati sopstvenim ponašanjem.

-Postoje nepromenljivi faktori rizika, kao što su uzrast, pol i nasleđe, ali i oni na koje možemo da utičemo – pušenje, alkohol, gojaznost i stres. Kada se ti faktori udruže, rizik od nastanka malignih bolesti višestruko raste – objašnjava dr Branislav Hačko, specijalista socijalne medicine.

Prema njegovim rečima, lokalni podaci jasno pokazuju obrazac obolevanja.

-Karcinom dojke najčešće se javlja kod žena starijih od 50 godina, dok je rak debelog creva prisutan kod oba pola već posle četrdesete. Kožni tumori su češći u poznijem životnom dobu i često su povezani sa starosnim promenama kože – navodi dr Hačko.

On ističe da je zadatak javnog zdravlja da bolest otkrije u što ranijoj fazi.

-Kada se maligne promene uoče na vreme, procenat izlečenja je veći od 95 odsto. Zato su preventivni pregledi i zdrave životne navike od presudnog značaja – dodaje on.

Lekari savetuju građanima da održavaju pravilnu ishranu, budu fizički aktivni, izbegavaju duvan i alkohol i redovno obavljaju kontrolne preglede. Ženama nakon 50. godine preporučuju se mamografija, ginekološki pregled i kolonoskopija, a muškarcima PSA test prostate, kolonoskopija i pregled kože.

Svetski dan borbe protiv raka obeležava se upravo sa ciljem podizanja svesti o značaju prevencije i ranog otkrivanja. Prema podacima Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, u Srbiji su tokom 2024. godine od malignih tumora obolele 41.472 osobe, dok je od posledica raka preminulo 20.314 ljudi. Najčešći su karcinomi pluća, debelog creva i prostate kod muškaraca, odnosno dojke, pluća i debelog creva kod žena, što pokazuje da se i lokalni podaci iz Kikinde uklapaju u širu nacionalnu sliku.

T. D.

SECKANJEW.00-04-49-02.Still262

Vanrednom kontrolom veterinarskih inspektora Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, sprovedenom 4. februara u mlekari „Kikinda“, otkrivene su ozbiljne nepravilnosti u vezi sa označavanjem rokova upotrebe sira, a tokom kontrole zatečeno je oko 10 tona ostataka sira parenog testa, saopštilo je Ministarstvo. Kako je navedeno, reč je o komadima koji nastaju prilikom sečenja većeg sira.

-Iako su ti ostaci nastali od sira koji ima određen rok upotrebe, na njima je bio označen duži rok nego na originalnom proizvodu od kojeg su nastali. To u praksi znači da je hrani nezakonito produžen rok trajanja, što nije dozvoljeno – navedeno je u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Ovakva praksa predstavlja obmanu potrošača i može dovesti u zabludu građane prilikom kupovine, jer nijedan proizvod ne može da bude bezbedan duže nego što je bezbedan njegov osnovni sastav.

Sumnja se da su ovi ostaci bili namenjeni daljoj preradi, odnosno upotrebi kao sirovina za proizvodnju topljenog sira, što je zakonom zabranjeno u slučajevima kada je rok upotrebe istekao ili je nezakonito produžen. Inspekcija je takođe utvrdila da mlekara „Kikinda“  trenutno nema redovnu proizvodnju, kao i da sir koji je u tom pogonu sečen i pakovan nije proizveden u toj mlekari, već je reč o siru uvezenom tokom 2024. godine.

-Kontrola se nastavlja. Po okončanju postupka, veterinarska inspekcija Ministarstva će doneti odluku o daljim merama, a izvesno je da će biti naloženo uništenje celokupne zatečene količine ostataka sira, zbog nepravilnog označavanja rokova upotrebe i kršenja propisa – stoji  u saopštenju.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede poručuje potrošačima da je bezbednost hrane prioritet i da će svaki pokušaj obmane biti sankcionisan, a javnost blagovremeno informisana o rezultatima kontrole.