Град

sss-albanija-razmena-(5)-Copy

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ i treću godinu zaredom, biće deo programa „Superškole“ koji sprovodi Regionalna kancelarija za saradnju mladih. Tema projekta je „Izgradnja mira i jačanje mira na Balkanu“.

-Nakon što smo dve godine sarađivali sa učenicima i zaposlenima iz Gimnazije „Hidajet Lježa“, upoznali se sa kulturom, istorijskim znamenitostima, načinom života i školskim programom u Lješu, ove godine promenili smo partnera – saznajemo od direktora Milorada Karanovića. – Projekat ćemo realizovati sa školom iz središnje Albanije iz mesta Bereta. Naših 15 učenika posetiće Albaniju, nakon čega ćemo im i mi biti domaćini.

Osnovna ideja projekta je da mladi iz regiona upoznaju jedni druge i uče o drugim lokalnim zajednicama. Program su podržale vlade Albanije, Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine. Ciljevi projekta su pomirenje, razbijanje predrasuda i zbližavanje naroda na zapadnom Balkanu. Tokom razmena organizuje se mnoštvo aktivnosti, radionica, poseta.

Program „Superškola“ podržavaju lokalna samouprava i Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu i nacionalne manjine, a finansiraju ga Evropska unija i Nemačka.

A.Đ.

 

 

 

 

crkva-fasada-(1)

Pravoslavni hram Svetog oca Nikole u centru grada u proteklom periodu  delom je rekonstruisan. Skela koja je bila postavljena oko jedne od najstarijih zgrada u Kikindi razmontirana je, čime je i okončan posao planiran u ovoj godini.  Protojerej Miroslav Bubalo podseća da je ove godine značajan jubilej, dva i po veka od završetka izgradnje zdanja.

-Stekli su se uslovi da se uradi najozbiljnija rekonstrukcija hrama u proteklih 50 godina. Najpre smo zamenili postojeći crep, i rekonstruisali dotrajale delove na krovu i na kraju smo sanirali postojeću fasada – kaže naš sagovornik.

Kako na crkvi nije bilo odgovarajućeg crepa on je pucao na krovu što je uzrokovalo prokišnjavanja. Stoga je je podaščan krov i stavljena nepropusna folija kako bi se došlo do trajnog rešenja. Fasada je sanirana i okrečena sa materijalima koje je odobrio nadležni Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Subotice.

-Osposobljen je i sat u zvoniku koji nije radio pet, šest godina. Sada smo u eksperimentalnoj fazi, proveravamo razliku u tačnosti, kao i da li na rad sata imaju uticaja vremenske prilike. Mehanizam je stariji i ima oscilacija u odnosu na visoke i niske temperature. Rešili smo pogon sata i sada ga pratimo. Želja nam je da sat ponovo ima mehanizam za izbijanje, da se ponovo čuje na svakih 15 minuta, kako je to bilo nekada – otkrio je protojerej Bubalo.

Finansijer radova je kikindska Pravoslavna crkvena opština.

-Neophodni su i manji radovi u unutrašnjosti crkve. Na pojedinim mestima izbila je vlaga i šalitra i to bi trebalo sanirati. U planu je i da postavimo toplotnu pumpu koja bi zagrevala deo hrama koji ima podno grejanje, kao i da se zameni deo oštećenih pločica – pojasnio je protojerej Miroslav Bubalo.

U okviru proslave jubileja, 250 godina, krajem ovog meseca iz štampe će izaći i knjiga o crkvi Svetog Nikole koju je napisao Tihomir Gajski. Pošto knjiga ugleda svetlost dana biće organizovana i promocija. Do kraja godine u planu je i izložba arhivalija, starih predmeta, ikona i jevanđelja koje hram poseduje.

JUBILEJ ČITAVOG GRADA

-Ovo nije samo jubilej crkve, nego čitavog grada – navodi protojerej Bubalo. – Kikinđani su najpre izgradili crkvu od cigle pa su tek nakon toga pravili svoje kuće od čvrstog materijala.

A.Đ.

1710420647656

Na području Policijske uprave u Kikindi u danima vikenda dogodilo se šest saobraćajnih nezgoda u kojima su tri osobe  lakše  povređene. U nezgodama je nastala materijalna šteta u iznosu od 310.000 dinara. Saobraćajne nezgode su se dogodile zbog pogrešno izvođenje radnje vozilom, neprilagođene brzine i neustupanja prvenstva prolaza.

Zbog učinjenih saobraćajnih prekršaja, zahtevi za pokretanje prekršajnog postupka podneti su protiv 30 učesnika u saobraćaju i izdata su 124 prekršajna naloga.

Istovremeno, iz saobraćaja je zbog upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola i psihoaktivnih supstanci isključeno 18 vozača, od kojih je šest vozača zadržano u trajanju do 12 časova, jer je izmerena količina alkohola u organizmu prelazila granicu od 1,2 promila alkohola u organizmu odnosno imali su nedozvoljene psihoaktivne supstance.

Takođe, otkriveno je 25 prekršaja nekorišćenja sigurnosnog pojasa, 33 prekršaja prekoračenja dozvoljene brzine kretanja vozila i 78 ostalih prekršaja.

opasulji-se-(4)

Vrtić „Mendo“ i „Bambi“ učestvovali su u projektu građanske nauke Instituta za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu. Projekat je imao naziv „Opasulji se“ i mališani su zajedno sa vaspitačima imali zadatak da uzgajaju pasulj od semena do ploda.

Dr Uroš Stanković i dr Mirko Đorđević posetili su pomenute vrtiće kako bi se uverili u to kako je projekat napredovao tokom prethodnih meseci.

-Naša ideja je da ispitamo genetičku raznovrsnost pasulja i pasuljevog žiška. Želeli smo da se na licu mesta uverimo koje rezultate su postigla deca iz Kikinde i koliko su naučili – rekao je dr Stanković. – Cilj je da se uvidi raznovrsnost što pasulja tako i pasuljevog žiška u čemu su nam dosta pomogla deca iz „Mende“ i „Bambija“. Ovo je način na koji deca mogu da postanu naučnici. Drago mi je što su mališani, i vaspitači bili uspešni u onome što su radili.

Projekat je obuhvatio autohtone sorte pasulja, dodao je dr Mirko Đorđević, takođe sa beogradskog sa Instituta za biološka istraživanja .

-Sakupljamo stare sorte pasulja  i žiška iz čitave Srbije i radimo na populacionoj genetici. Zadovoljni smo koliko su se kikindski mališani posvetili uzgoju pasulja i šta sve znaju. Doneli smo i zanimljive društvene igre koje prate projekat i siguran sam da ćemo sarađivati i u narednom periodu. Sva naša istraživanja nalaze se na sajtu opasuljise.rs – istakao je dr Đorđević.

Sve je počelo na razmeni sa ostalim koleginicama, otkrila nam je vaspitačica u vrtiću „Mendo“ Olivera Ivanović.

-Dopao mi se naziv „Opasulji se“, ali i ekološka poruka koju on nosi. U današnje vreme ovo je zaista važno, kao i da naši mališani stiču znanja od naučnika sa fakulteta i stručnjaka u svojim oblastima. Semena su stigla sa beogradskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada. Zasadili smo ih sa decom u jednom delu dvorišta u vrtiću i ubrzo smo uključili i roditelje koji su odneli semena kući i tamo ih uzgajali. Uspeli smo da ga proširimo na širu zajednicu – precizirala je Olivera Ivanović.

Pasulj je svakodnevno negovan, deca su ga zalivala, plevila i pratila njegov rast.

-I ove školske godine takođe ćemo se priključiti ovom projektu. Sada imamo iskustvo više i sigurna sam da će rezultati koje ćemo postići biti bolji – zaključila je vaspitačica Olivera.

Deca su svojim gostima uručila crteže na kojima je naslikan čitav proces uzgoja pasulja od sadnje do berbe.

Rezultati ovog projekta unaprediće poljoprivrednu proizvodnju razvojem metoda bio kontrole štetnih insekata i značajno doprineti zaštiti životne sredine i zdravlja ljudi od štetnih uticaja pesticida. Navedeni poduhvat moguć je isključivo uz aktivno uključivanje građana u sakupljanje žižaka velikog broja populacija sa različitih lokacija. Uključivanjem javnosti u sakupljanje i slanje materijala unaprediće se populaciono-genetička istraživanja pasuljevog žiška i detektovati rasprostranjenost ove štetne vrste u Srbiji.

Projekat je finansirao Centar za promociju nauke uz inicijativu da se što više građana uključi u njega.

A.Đ.

struja-radovi

Zbog radova na električnoj mreži u utorak, 21. oktobra, od 9 do 13 sati, struje neće biti u sledećim ulicama u Banatskom Velikom Selu: Omladinska od škole do kraja (desna strana), Pane Đukića, Branka Ćopića, Desanke Maksimović, Bosanskoj, Slavka Rodića, Marka Jokića, Zdravka Čelara, Nikole Tesle od Desanke Maksimović do Bosanske, Nikole Tesle od polovine ulice prema Bosanskoj i ulica Vojvođanska.

 

 

stanislava-4

Dvoje Kikinđana na čelu najjačih poslaničkih grupa.

Predsednica Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi, Stanislava Hrnjak, izabrana je za predsednicu poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ u Skupštini AP Vojvodine. Ova poslanička grupa ima 62 poslanika.

Tako su sada Kikinđani na čelu dve najveće poslaničke grupe u Srbiji – i u Beogradu i u Novom Sadu. Sugrađanin Milenko Jovanov u drugom je mandatu šef poslaničke grupe SNS u Narodnoj skupštini.

Hrnjakovoj je ovo drugi mandat u pokrajinskom parlamentu. Do sada je bila zamenica predsednika poslaničke grupe SNS.

sajam-cveca-oktobar-2025-(9)

Na oktobarskom Sajmu cveća u Kikindi okupilo se petnaestak izlagača iz Kikinde i okoline. Osim što su ponudili svoje proizvode svim posetiocima pomogli su savetima o najboljem načinu uzgoja baštenskog i drugog cveća.

Ljubica Klačak iz Kikinde ponudila je, mahom, sobno cveće.

-Uzgajam cveće za svoju dušu. Kako ga imam puno rešila sam i da ga prodajem. U ponudi sam imala sve vrste sobnog cveća, pa i nove sadnice spatifiluma za koje su mnoge sugrađanke tražile. Cene su više nego pristojne. Puno rada i ljubavi neophodno je da bi se uzgajalo cveće – navela je Ljubica Klačak.

Izlagači su ponudili veliki izbor rezanog i saksijskog cveća, rezanog bilja, rasadnog materijala, neophodnih dodataka za napredovanje cvetnica, ukrasnog materijala za baštu i kuću.

-Doneli smo dan i noć i hrizanteme koje su  i najtraženije. Cene nisu visoke, godina ih nismo menjali i to naši kupci cene – dodao je Žolt Imre, zaposlen u rasadniku cveća „Janić“ iz Mokrina.

Sajam su u velikoj meri posetile, mahom Kikinđanke koje su izrazile zadovoljstvo bogatom ponudom.

-Jako volim cveće i ne čudi me što je ovolika gužva. Bogata je ponuda i ima svega i pravi je praznik za oči. I majka i ja volimo cveće i smatram da bi bilo dobro da se ovakvi sajmovi organizuju češće – napomenula je Vesna Blašković.

Ponudom je bila zadovoljna i Ilona Mužung.

-Imam jako puno cveća, moje kolegince mi kažu: „Kod tebe Ilona, i kamen će procvetati“. Cveću treba ljubavi, da ga negujete, da pričate sa njim. Cveće voli i muziku – saznali smo od Ilone Mužung.

Sitan rasad cveća prodavao se po ceni od 50 dinara, dok su najskuplje bile mediteranske biljke  preko 1.000 dinara.

 

 

PUDAR-MIONICA

U Mionici su  svečano potpisani  ugovori u okviru Nacionalnog programa energetske sanacije objekata od javnog značaja u jedinicama lokalne samouprave (JLS). Među 43 gradova i opština  i Kikindi su odobrena sredstva za finansiranje projekta unapređenja energetske efikasnosti i energetske sanacije zgrade komunalnih delatnosti – JP „Kikinda“. Za ovaj projekat biće izdvojeno 27,7 miliona dinara.

Ugovor je zameniku gradonačelnika, Dejanu Pudaru, u ime Ministarstva rudarstva i energetike, svečano uručila državna sekretarka Sonja Vlahović.

-Nastavljamo sa ulaganjima u održivi razvoj i modernizaciju lokalne zajednice. Koristim priliku da se zahvalim Republici Srbiji i Ministarstvu rudarstva i energetike na kontinuiranoj podršci u našim naporima. Planirani radovi obuhvataju primenu savremenih rešenja za smanjenje potrošnje energenata, obnovu fasada i unapređenje sistema grejanja, što će doprineti ekološkoj i finansijskoj održivosti javnih objekata. Kikinda ne gradi samo objekte – mi gradimo budućnost. Svaki projekat energetske efikasnosti je korak ka jačoj, zdravijoj i odgovornijoj zajednici. Naš cilj je da pokažemo da grad, uz jasan plan i posvećenost, može biti primer kako se čuva energija, priroda i javni interes – istakao je Pudar.

putevi-grebani-asfalt-(4)

Nakon Ruskog Sela, nastavljeno je nanošenje grebanog asfalta i na drugim lokacijama, kako je i najavio gradonačelnik Mladen Bogdan prilikom posete ovom selu.

U saradnji sa JP „Putevi Srbije“, obezbeđeno je 1.000 tona grebanog asfalta koji će se iskoristiti za sanaciju ulica i deonica na obodima grada, kao i u Mokrinu, koje su pretrpele znatna oštećenja usled čestog kretanja poljoprivrednih i radnih mašina.

-Na zahteve i sugestije građana koji, pre svega, stanuju i kreću se tim ulicama odgovorili smo pozitivno kako bi im ublažili probleme. Svakako ćemo imati u vidu i druge deonice i delove grada u kojima postoje ovakvi problemi. Imamo dobru saradnju sa JP „Putevi Srbije“ i očekujemo da i u narednom periodu zajednički radimo u interesu sugrađana – kazao je gradonačelnik Bogdan.

U Kikindi na potesu Oluš nasuto je 250 metara grebanog asfalta, na Strelištu 360, na Putu za pristanište 500 metara, dok će u Mokrinu biti obuhvaćeno više lokacija. Reč je o deonicama koje se nalaze  van građevinskog rejona, na rubovima grada i u vikend naseljima.

A.Đ.