Град

budi-donor-1

U Kikindi je danas održano edukativno predavanje pod nazivom „Budi donor, produži bar jedan život“, u organizaciji Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i bubrežnih invalida grada Kikinde. Skup je okupio pacijente, lekare i predstavnike lokalne samouprave sa ciljem da se podigne svest građana o važnosti donorstva i transplantacije organa.

Sekretarka udruženja, Drenka Varađanin, istakla je da je glavni cilj ovakvih predavanja da se ljudima približi značaj transplantacije i donorstva.

-Želimo da probudimo svest i prenesemo informaciju o važnosti transplantacije. Ljudi koji su na dijalizi zaslužuju da žive normalan život, bez višesatnih tretmana tri puta nedeljno. Transplantacija im to omogućava, rekla je Varađanin.

Ona je dodala da je broj informisanih građana i dalje mali, kao i da je neinformisanost najveći problem.

-Ljudi često misle da je donorstvo trgovina organima, što nije tačno. Ogroman tim lekara učestvuje u procesu kadaverične transplantacije, a odluke se donose strogo po zakonu. Zato su mediji i ovakvi skupovi od ogromnog značaja, naglasila je sekretarka udruženja.

Prema njenim rečima, udruženje trenutno broji oko 200 članova, od čega je 95 osoba na dijalizi.

-Mi smo neprofitno udruženje i svaka donacija nam je dobrodošla. Organizujemo ovakve skupove kako bismo edukovali pacijente i građane, i pomogli im da vode što lakši život, dodala je Varađanin, najavivši da će u decembru povodom Dana invalida biti organizovan još jedan skup.

Predavanju je prisustvovao i Željko Radu, član Gradskog veća, koji je u ime lokalne samouprave pružio podršku radu udruženja.

-Grad Kikinda uvek pruža pomoć. Izuzetno je važno da sve marginalizovane grupe imaju podršku kako bi se zajedničkim snagama podigla svest o njihovim potrebama. Ovakvi skupovi su prilika da ljudi razmene iskustva, a mi ćemo kao grad uvek biti tu za njih, poručio je Radu.

O značaju donorstva govorio je dr Slobodan Šeinović sa Klinike za nefrologiju i kliničku imunologiju Kliničkog centra Vojvodine.

-Postoje dve vrste donorstva – kadaverično i srodničko. Zakon jasno reguliše uslove, ali je u praksi neophodan pristanak porodice za kadaveričnu transplantaciju. Nažalost, procenat odobrenja je ispod 50 odsto, rekao je on.

Predavanje „Budi donor, produži bar jedan život“ podsetilo je Kikinđane na to koliko jedna humana odluka može promeniti nečiji život. Zahvaljujući radu udruženja, podršci grada i angažovanju stručnjaka, tema donorstva ulazi u javni prostor, gde joj je – bez sumnje – i mesto.

T. D.

image-2025-10-26-134804187

Tokom Dana ludaje grad živi punim plućima — sve je u znaku šarmantne banatske gospođe – tikve! Od gigantskih plodova do najmaštovitijih dekoracija, od mirisa ukusnih đakonija do pesme na trgu – sve u Kikindi tih dana govori: ovde se slavi život, radost i tradicija koja traje.

Dok se ulicama razlivaju zvuci smeha i muzike, a šarene bundeve ponosno krase svaki kutak, Kikinda pokazuje zašto je ova manifestacija simbol njene duše — gostoprimljive i autentične.

 

 

stanislava-hrnjak

AP Vojvodina uprkos izazovima zadržava razvojni kurs, uz povećanja budžeta u ključnim sektorima – poljoprivredi, zdravstvu i privredi, navodi predsednica poslaničke grupe „Aleksandar Vučić- Vojvodina ne sme da stane“ Stanislava Hrnjak u razgovoru za „Komunu“

Na poslednjoj sednici Skupštine Autonomne Pokrajine Vojvodine najviše pažnje javnosti izazvao je rebalans budžeta, koji je, kako je istakla Stanislava Hrnjak, predsednica poslaničke grupe Srpske napredne stranke, bio nužan korak zbog smanjenih prihoda od poreza na dobit, ali i pokazatelj odgovorne i transparentne finansijske politike.

– Osnovni razlog za ovaj rebalans jeste smanjenje prihoda od poreza na dobit, što je posledica ekonomskih okolnosti i problema sa Naftnom industrijom Srbije – naglasila je Hrnjak. – Prema zvaničnim podacima, NIS je u 2023. godini ostvario neto dobit od 42 milijarde dinara, dok je u 2024. dobit pala na 23 milijarde, a u prvoj polovini ove godine posluju sa minusom od 3,6 milijardi dinara. Upravo zato smo morali da uskladimo budžet sa realnim kretanjima.

Ona je odbacila navode da je budžet Vojvodine „prepolovljen“, ocenivši takve tvrdnje kao netačne i zlonamerne.
– Istina je da su iz budžeta isključeni samo transferi koji su se odnosili na obrazovanje, jer se sredstva sada direktno uplaćuju krajnjim korisnicima iz republičkog budžeta. Pokrajina više nije posrednik, ali budžet nije smanjen, već racionalizovan – pojasnila je.

Prema podacima koje je iznela, budžet za 2025. godinu iznosi 66,93 milijarde dinara, što je za 2,5 odsto manje u odnosu na prethodnu godinu, ali uz veći nivo operativnih sredstava.
– U ovoj finansijskoj godini operativna sredstva iznose 55,3 milijarde dinara, što je više nego 2024. godine kada su bila 54 milijarde. To je dokaz da Vojvodina nastavlja da finansira razvojne programe, uprkos usporenom rastu izazvanom spoljnim faktorima, Bez obzira na pokušaje obojene revolucije, rušenje i blokade odnosno štetu koju je to neminovno nanelo Srbiji i AP Vojvodini, vidi se dalji rast – rekla je Hrnjak.

Ona je podsetila da je 2016. godine, kada je Srpska napredna stranka preuzela pokrajinsku administraciju, ukupan budžet iznosio 61 milijardu dinara, od čega je operativni deo bio svega 25 milijardi.


– Danas je taj iznos više nego udvostručen. Imamo 120 odsto više operativnih sredstava nego tada, što govori o snažnom razvoju i stabilnosti pokrajinskih finansija – istakla je Hrnjakova.

Posebno je naglasila sektore koji su dobili veća sredstva u rebalansu.
– Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo sada raspolaže sa 1,2 milijarde dinara više u odnosu na prvobitni plan za 2025. godinu. U oblasti zdravstva budžet je uvećan za 117,5 miliona dinara, privreda je dobila dodatnih 130 miliona, a kultura i informisanje 118 miliona – navela je. – Budžet za poljoprivredu sada iznosi preko 13 milijardi dinara, što je čak šest milijardi više nego u vreme kada je tim resorom upravljala prethodna vlast.

Osvrnuvši se na tok sednice, predsednica poslaničke grupe SNS ocenila je da je deo opozicije pokazao „diletantizam i političku neozbiljnost“, jer su poslanici napustili salu nakon što je predsedavajuća oduzela reč jednom od govornika.
– Umesto argumenata, videli smo performanse, lupanje poslovnikom o klupe i uvrede. To nije politički dijalog, već zloupotreba institucije – istakla je.

U nastavku je podsetila na period kada je „pokrajinska vlast bila u rukama onih koji su zatvorili fabrike i ugasili dva fonda i dve banke zbog korupcije“.

– U vreme kada je Bojan Pajtić bio predsednik Vlade Vojvodine, iz budžeta je nestalo 64 milijarde dinara kroz fiktivne fondove za razvoj i nepostojeće „nove tehnologije”. Danas ti isti ljudi govore o korupciji i kriminalu. Ali građani ne zaboravljaju ko je zatvarao fabrike i ostavljao ljude bez posla. Da ne pominjem Statut koji su doneli i čiju je većinu odredbi Ustavni sud ocenio kao neustavne ili katastrofalnu reformu sudstva gde su na svojim opštinskim odborima birali sudije. Očigledno da ne mogu da se odvoje od autoprojekcije– ukazuje naša sagovornica.

Srpska napredna stranka nastaviće da vodi odgovornu politiku u interesu građana.
– Mi smo predstavnici naroda i čuvari stabilnosti ove zemlje. Nastavljamo putem koji je utemeljio predsednik Aleksandar Vučić – putem rada, napretka i očuvanja Srbije. Mi drugu zemlju nemamo i nećemo dozvoliti da je bilo ko ruši i gazi – poručila je Stanislava Hrnjak, predsednica poslaničke grupe SNS u Skupštini AP Vojvodine.

KAPITALNA ULAGANJA BEZ ZASTOJA

Hrnjakova je naglasila da nijedan važan kapitalni projekat nije obustavljen.
– Ulaganja u infrastrukturu, zdravstvene ustanove, škole i komunalne projekte nastavljaju se prema planiranoj dinamici. Preko Uprave za kapitalna ulaganja obezbeđujemo da nijedna lokalna samouprava ne bude zapostavljena. Pokrajina ima odličnu saradnju sa svih 45 jedinica lokalne samouprave, i taj kontinuitet ćemo održati – poručila je.

PREDSEDNICA POSLANIČKE GRUPE

Stanislava Hrnjak, pored toga što je na čelu Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Kikindi, izabrana je za predsednicu poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Vojvodina ne sme da stane“ u Skupštini AP Vojvodine. Ova poslanička grupa ima 62 poslanika.

Tako sada Kikinđani predvode dve najveće poslaničke grupe u Srbiji – u Beogradu i u Novom Sadu. Sugrađanin Milenko Jovanov u drugom je mandatu šef poslaničke grupe SNS u Narodnoj skupštini.

Hrnjakovoj je ovo drugi mandat u pokrajinskom parlamentu. Do sada je bila zamenica predsednika poslaničke grupe SNS. Predsednica je Odbora za zdravstvo, socijalnu politiku, rad, demografsku politiku i društvenu brigu o deci i članica Odbora za propise i Odbora za obrazovanje i nauku.

J. Crnogorac

 

 

 

 

Still-2025-10-24-215208-3.1.2

Kako se protekla školska godina odrazila na đake?  Koja su aktuelna i planirana ulaganja u osnovne i srednje škole?

Kada će početi najavljena rekonstrukcija OŠ „Feješ Klara” i kako će tada biti organizovana nastava za učenike?

O obezbeđivanju dodatnog prostora za predškolce i izgradnji novog vrtića…

Školi plivanja u SC Jezero…

Dojavama o podmetnutim bombama u školama – razgovarali smo sa članom Gradskog veća zaduženim za obrazovanje Tihomirom Farkašem.

 

novi-kozarci-akademija-(1)

Povodom značajnog 80 godina od kolonizacije, u Novim Kozarcima je upriličena Svečana akademija koju su organizovali Mesna zajednica Novi Kozarci i Matica srpska. Na tribini su govorili dr Milan Micić, istoričar i generalni sekretar Matice srpske, Bogdan Šekarić, etnolog iz Muzeja Vojvodine i mr Pavle Orbović, istoričar iz Gradskog muzeja Vrbas. Kako je istakao Marko Čavka, potpredsednik Saveta Mesne zajednice, program je bio podeljen na više delova.

-Nismo zaboravili ni zaslužne pojedince i udruženja, te smo im podelili priznanja za doprinos razvoju sela i postignute rezultate u različitim oblastima. Cilj je da se setimo vremena kada su naši preci posle Drugog svetskog naselili ove krajeve. Ostavili su svoja ognjišta, pošli u nepoznato kako bi izgradili novi život  – naveo je Čavka.

Na svečanosti su nastupili pevačka grupa KUD „Petar Kočić“ i učenici OŠ „Ivo Lola Ribar“, a organizovana je i izložba Kulturnog centra Novog Sada posvećena Branku Ćopiću.

U Novim Kozarcima nedavno je, u okviru obeležavanja značajnog jubileja, održan i prigodan program kraj spomenika kolonistima u ovom mestu koji je izradio Zdravko Mandić i nazvao ga je „Svome rodu i potomstvu“. Spomenik je postavljen 1988. i od tada do nedavno nije urađena značajnija rekonstrukcija i zaštita.

-Na spomeniku su polja u kojima su uklesani nazivi mesta iz kojih su se doselili naši preci iz Bosne i Hercegovine. Veličina polja označava koliko je ljudi došlo iz kog mesta i sada je posle više decenija ponovo zasjao pravim sjajem – pojasnio je Čavka.

Priznanja su dodeljena posthumno Vladi Protiću, Stevi Jarčeviću, Ljubanu Marinu i Miloradu Majkiću. Pojedinačne nagrade pripale su profesoru dr Manjulov Manetu Miladinoviću, Braci Azariću, Miloradu Stuparu i Dragi Jankoviću. Priznanja su pripala i svim udruženjima u selu koji su ih svojim radom proteklih decenija zaslužili: udruženju žena „Novi Kozarci“, FK „Sloboda“, Karate bodibilding klub „Sloboda“, KUD „Petar Kočić“, Lovačko udruženje „Fazan“, Ribolovačko udruženje „Zlatni karaš“, Galerija „Zdravko Mandić“, konjičko udruženje „Zelenac“,  udruženje penzionera i Dobrovoljno-vatrogasno društvo.

Događaju je prisustvovala i članica Gradskog veća Marijana Mirkov.

 

 

 

 

sss-dan-skole-2025-(2)

Srednja stručna škola „Miloš Crnjanski“ obeležila je 64 godine postojanja  i rad. U obeležavanje Dana škole uključili su se i učenici, a poseban doprinos dali su đaci sa smera arhitektonski tehničar. U okviru projekta „Maštamo lepšu školu“ koju je pomogao Pokrajinski sekretarijat za obrazovanje, propise, upravu, nacionalne manjine-nacionalne zajednice, oslikan je deo hodnika.

Mina Balint, učenica drugog razreda smera arhitektonski tehničar istakla je da su njeni vršnjaci, ali i učenici starijih odeljenja rado odazvali pozivu da ulepšaju prostor.

-Hodnici ispred učionica na prvom spratu sada su puno lepši. Boravimo svakodnevno u ovom prostoru i rešili smo, uz pomoć profesorice Sandre Galić koja predaje stručne predmete, da ga naslikamo – kazala je Mina.

Anja Karanović, učenica četvrte godine dodala je da su svi rado podržali ideju da se hodnik oplemeni.

-Puno vremena provodimo u školi i važno nam je da prostor bude što lepši. Zajedno sa drugaricama oslikala sam sva četiri godišnja doba i pored prirode tu su i životinje. Sada je puno životnije u odnosu na ranije kada su iscrtani ormari bili bele boje – napomenula je Anja.

Na tri različita crteža su oslikana sva četiri godišnja doba, zgrade iz perspektive, kao i citat Meše Selimovića  „Nije čovek ono što misli, već ono što čini“.

-Pored pomenutog projekta oslikavanja hodnika koji sada izgledaju po meri naših učenika, naša škola ove godine dobila je sredstva za još dva projekta – istakao je direktor Milorad Karanović. – Odobreno nam je sedam miliona dinara za rekonstrukciju dela krova iznad školske zgrade. Ovih dana završava se javna nabavka za izbor izvođača i očekujemo da radovi budu završeni do kraja ove godine. Dobili smo sredstva i za tehničku dokumentaciju za izradu gromobranske instalacije za brzo startovanje koji će pokriti širi krug škole i ulice tako da će učenici i zaposleni biti zaštićeni od atmosferskog pražnjenja.

Pored oslikavanja, upriličena je i priredba u amfiteatru zgrade. SSŠ „Miloš Crnjanski“ ima 16 odeljenja i 370 učenika.

A.Đ.

ugovori-seoske-kuce-r-selo-(1)

U Ministarstvu za brigu o selu potpisana su još dva ugovora za kupovinu kuća u mesnim zajednicama na teritoriji našeg grada. Ugovore sa korisnicima bespovratnih sredstava potpisali ministar Milan Krkobabić i gradonačelnik Mladen Bogdan.

Sabina Dukai iz Ruskog Sela  nastaviće da živu u ovom mestu, ali sada u svojoj kući.

-Imam troje dece i zajedno sa njima u narednom preiodu uredićemo naš dom. Kupila sam kuću zahvaljujući sredstvima u iznosu od 10.000 evra koje sam dobila na konkursu Ministarstva. U kući ima manjih ulaganja, ali sve je to beznačajno u odnosu na činjenicu da smo  rešili najvažnije pitanje, krov nad glavom – istakla je Sabina Dukai.

I Ruskoselac Aleksandar Mikalački takođe će ostati u svom rodnom mestu.

-Za sada ću živeti sam, ali se nadam da ću u svojoj kući uskoro imati i suprugu i deci. Kuća je u dosta dobrom stanju i ulaganja koja planiram su minimalna. Malo po malo sve ću skockati – dodao je Mikalački.

Država i lokalna samouprava nastavljaju da ulažu u razvoj sela, oživljavanje seoskih sredina i stvaranje uslova da mlade porodice ostanu i grade svoju budućnost tamo gde su im koreni. To je jasan pokazatelj da Srbija misli na svoje ljude i na ravnomerni razvoj svakog dela zemlje, istakao je ovom prilikom gradonačelnik Bogdan.

-Danas zajedno polažemo kamen temeljac za novi početak ovih porodica. Svaka kuća je znak da narod ostaje i gradi svoj život s ponosom. Zajedno ćemo živeti, raditi i razvijati naša sela – za našu decu, za našu Srbiju –  rekao je gradonačelnik Mladen Bogdan.

Ove godine preko programa kupovine seoskih kuća sa okućnicom na teritoriji grada 16 osoba je dobilo sredstva. Od početka, do danas, otkupljeno je 145 kuća u mesnim zajednicama. U budžetu Ministarstva za brigu o selu u 2025. godini opredeljeno je 750 miliona dinara za ovu namenu. Mogu da konkurišu punoletni državljani Republike Srbije koji nemaju navršenih 45 godina života i pripadaju sledećim kategorijama: pojedinac, samohrani roditelj, bračni par, vanbračni partneri. Maksimalni iznos bespovratnih sredstava predviđen za kupovinu je 1,2 miliona dinara.

A.Đ.

 

biblioteka-nagradjeni-radovi-(3)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ raspisala je literarni konkurs za sve učenike osnovnih i srednjih škola pod nazivom „Moja najdraža biblioteka“. Autori mogu da pošalju jedan poetski ili prozni rad na mađarskom ili srpskom jeziku do ponoći 14. novembra 2025. godine.

Konkurs za najbolje radove dece i mladih organizuje se povodom Dana biblioteke, a učesnici se pozivaju da pišu o gradskim, školskim ili ličnim bibliotekama. Primljeni radovi će se deliti u tri kategorije: I – IV razred osnovne škole, V – VIII razred osnovne škole i I – IV razred srednje škole. U svakoj kategoriji biće dodeljena prva, druga i treća nagrada.

Iz biblioteke napominju da rad treba da sadrži naziv rada, ime i prezime autora, naziv škole i razred koji učenik pohađa.

Završna svečanost i dodela nagrada održaće se u okviru programa proslave Dana Narodne Biblioteke „Jovan Popović“ 18. novembra.

Radove možete dostavljati poštom ili lično na adresu:

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ Kikinda

23000 Kikinda

Trg srpskih dobrovoljaca 57

(za Literarni konkurs)

 

ili elektronskim putem: kultura@kibiblioteka.org.rs

r-selo-jefimija

Udruženje „Jefimija“ iz Ruskog Sela organizuje u nedelju, 26. oktobra, prvi Internacionalni folklorni festival „Jefimija prelo zvala“. Defile učesnika je u 17.30, a koncert počinje u 18 časova u sali Osnovne škole „Gligorije Popov“.

Pored domaćina nastupaju i kulturno umetnička društva „Petar Kočić“ iz Novih Kozaraca, „Izvor“ iz Nakova, „Marija Bursać“ iz Banatskog Velikog Sela, „Mokrin“, „Scena“ iz Banatske Topole i ŽPG „Melizmi“.

Ulaznica se naplaćuje 350 dinara.

poseta2

Predsednica Pokrajinske vlade Maja Gojković uručila je ugovore u vrednosti od 100 miliona dinara za rekonstrukciju, adaptaciju, sanaciju, investiciono i tekuće održavanje objekata ustanova osnovnog obrazovanja i vaspitanja u Vojvodini za tekuću godinu.

Sa teritorije grada sredstva su odobrena za četiri škole. Osnovnoj školi „Vasa Stajić“ iz Mokrina za održavanja učionica, toaleta i dvorišta pripalo je 3,4 miliona dinara, a ista suma pripala je i školi „1. oktobar“ iz Bašaid za uređenje dela dvorišta i fiskulturne sale. Osnovna škola „Žarko Zrenjanin“ za održavanje učionica i toaleta utrošiće tri miliona, a „Đura Jakšić“ za sređivanje dela učionice i dela krova imaće na raspolaganju 3,2 miliona dinara.

Predsednica Gojković je istakla da ovaj program predstavlja jedan od najznačajnijih vidova zajedničkog ulaganja u budućnost, u učenike, nastavnike i u same zajednice.

-Ulaganje u objekte i infrastrukturu škola znači poboljšanje života čitave jedne zajednice. Ovo nisu samo materijalna sredstva, to je izraz naše brige o deci, njihovom okruženju i kvalitetu nastave  – rekla je predsednica Gojković i naglasila da Pokrajinska vlada u saradnji sa lokalnim samoupravama godinama ulaže u obrazovnu infrastrukturu sa ciljem da svako dete u Vojvodini ima jednake i dobre uslove za školovanje.

Mirko Vlajkov, direktor bašaidske OŠ „1. oktobar“ napominje da će sredstva utrošiti za najurgentnije radove.

-Deo novca namenjen je da se uradi zaštita grejanja u sali za fizičko vaspitanje, a deo za betoniranje dela školskog dvorišta koji je u najlošijem stanju. Pored boljih uslova za učenike i zaposlene ova investicija poboljšaće bezbednost u objektu i van njega – istakao je Vlajkov.

I direktorica OŠ „Đura Jakšić“ Biljana Šimon zahvalila je nadležnima u Pokrajinskoj vladi na tome što pomažu da se unapredi rad u obrazovnoj ustanovi.

-Saniraćemo deo učionica u kojima se pojavila vlaga i zameniti dotrajale podove. Deo sredstava utrošićemo i za pretresanje i sanaciju dela krova gde postoji problem sa prokišnjavanjem – saznali smo od Biljane Šimon.

Maja Gojković dodala je da ovo nisu jedina ulaganja u školstvo.

-Pre tri meseca na prethodnom konkursu izdvojili smo 375 miliona dinara za ustanove osnovnog i srednjeg obrazovanja i vaspitanja, kao i za ustanove učeničkog standarda, što znači da je u 2025. godini izdvojeno 475 miliona dinara za ukupno 84 ustanove. Nadam se da ćemo i u idućoj godini nastaviti s ovim trendom uvećanja sredstava za adaptaciju i rekonstrukciju škola širom naše pokrajine – poručila je predsednica Pokrajinske vlade.

A.Đ.