Град

dob-davaoci-2026-(4)

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi svečano je obeležen u  prostorijama Crvenog krsta. Priznanja su uručena najhumanijim sugrađanima, dobrovoljnim davaocima krvi. Plaketu za 50 puta datu krv dobilo je sedmoro davalaca, dok je njih desetoro dragocenu tečnost darovalo 35 puta.

Miro Nedić, medicinski je brat je Opštoj bolnici i svakoga dana svedok je koliko je krv neophodna. Već četiri decenije je davalac.

-To je jedina tečnost bez koje ne možemo. Ja sam postao davalac u četvrtom razredu Medicinske škole i od tada nisam prestajao. Već 38 godina radim u zdravstvu i znam koliko su davaoci važni. Nekada smo krv davali na Odeljenju transfuzije, sada u Crvenom krstu. Jednom sam čak platio kaznu pošto sam vozio bicikl pored Gimnazije „Dušan Vasiljev“ jer sam žurio da stignem na vreme da dam krv – otkrio nam je  Nedić.

I sugrađanka Vesna Bojić krv je dala više od 35 puta:

-Dobrovoljni davalac postala sam pre 26 godina. Moj motiv je moje ćerka. Naime, njoj je bila neophodna krv pošto je imala tešku operaciju. Tada su joj pritekli potpuni neznanci u pomoć i darovali joj najdragocenije- deo sebe. Nakon toga rešila sam da postanem davalac i dokle god budem mogla ja ću davati krv.

Dodeljene su i plakete „Široko srce“ za najhumanije sredine u 2023 godini. To su JP „Kikinda“, Tehnička škola „Mihajlo Pupin“ i Mesna zajednica Mokrin.

-Dati krv je najhumaniji čin. Naše učenike koji su punoletni podstičemo da postanu davaoci i većina njih se rado odaziva akcijama. I deo naših zaposlenih takođe, iz svog primera uče đake humanosti – kazao je direktor Tehničke škole „Mihajlo Pupin“ Milorad Karanović.

Okupljenima se obratila predsednica Crvenog krsta Marijana Mirkov koja se zahvalila davaocima na humanosti i istrajnosti.

-Veliko vam hvala jer pokazujete koliko ste humani, a da za to ne tražite ništa. Mi slavimo vašu dobrotu i vašu želju da pomognete onima kojima je pomoć najpotrebnija – dodala je Marijana Mirkov.

Protekle godine krv je dalo 860 davalaca, među kojima je njih 83 koji su to uradili prvi put. Od ukupnog broja davalaca 10 procenata su žene.

-U prethodnoj godini Crveni krst, u saradnji sa Zavodom za transfuzijom krvi, realizovao je 27 akcija dobrovoljnog davalaštva krvi – saznajemo od sekretarke Crvenog krsta Danijele Bjeljac. – Putem akcija obezbeđujemo dovoljne jedinice krvi tako da naši sugrađani u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ne treba da brinu.  Klub „25“ koji okuplja mlade davaoce krvi realizuje edukacije za srednjoškolce i tako ih motiviše da postanu deo porodice davalaca.

Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi obeležava se 14. juna, a ove godine slogan je „Jedna kap humanosti spasava živote“. Davanje krvi nije samo medicinski čin, već snažan izraz solidarnosti, saosećanja i zajedničke odgovornosti.

Kako se ističe, iako su napredak medicine, savremena testiranja i bezbednosni sistemi učinili transfuziju sigurnijom nego ikada, dovoljne količine bezbedne krvi i dalje zavise isključivo od ljudi koji redovno i dobrovoljno daju krv.

 

Obeležavanje ovog dana ustanovljeno je u znak sećanja na dan kada je 1868. godine rođen Karl Landštajner, austrijski biolog i lekar koji je zaslužan za otkriće krvnih grupa kod ljudi, za šta je dobio Nobelovu nagradu.

A.Đ.

 

asfaltiranje-1

Za rehabilitaciju kolovoza u ulicama Stevana Sremca, Stevana Sinđelića, Vojvode Putnika i Vojvode Mišića obezbeđeno je 70 miliona dinara preko Uprave za kapitalna ulaganja AP Vojvodine.

Reč je o značajnom infrastrukturnom projektu koji će unaprediti bezbednost saobraćaja i kvalitet putne mreže u delovima grada kroz koje svakodnevno prolazi veliki broj vozila.

Gradonačelnik Mladen Bogdan danas je u Novom Sadu potpisao ovaj ugovor o dodeli sredstava po javnom konkursu za finansiranje i sufinansiranje projekata iz oblasti saobraćajne infrastrukture.

– Veoma je važna stvar za Kikindu i Kikinđane što smo obezbedili sredstva za rehabilitaciju ovih saobraćajnica. Zahvalni smo Pokrajinskoj vladi i Upravi za kapitalna ulaganja što su prepoznali značaj projekta za naš grad. U pitanju su ulice koje se intenzivno koriste, dve predstavljaju deo tranzitnog pravca, dok su preostale veoma prometne jer prolaze kroz širi centar grada i pored Gradske pijace – navodi Bogdan.

Nakon potpisivanja ugovora, predstoji sprovođenje administrativnih procedura kako bi se što pre realizovala javna nabavka i počeli radovi.

Uporedo sa pripremama za rekonstrukciju pomenutih ulica, u svim delovima grada u toku je sanacija udarnih rupa.

– Svesni smo da postoje kritične deonice u određenim ulicama, naročito onima koje su opterećene teretnim saobraćajem. Ne bežimo od problema, oni su nam poznati i svakodnevno radimo na njihovom rešavanju. Upravo zbog toga nastavljamo ulaganja u putnu infrastrukturu kako bismo poboljšali uslove za sve učesnike u saobraćaju – poručio je Bogdan.

 

kolping-memorandum-(4)

U Sajanu u Kolping edukativnom centru održana je panel diskusija posvećena razvoju socijalnog preduzetništva kroz saradnju lokalnih samouprava, civilnog sektora i privrede. Ovom prilikom potpisan je i Memorandum o saradnji između Kolping društva Srbije i grada Kikinde koji su parafirali Melinda Tomić, direktorka i Mladen Bogdana, gradonačelnik. Cilj je jačanje lokalnog ekosistema podrške socijalnom preduzetništvu.

-Lokalne zajednice mogu da podrže socijalna preduzeća da se još više razvijaju – navela je Melinda Tomić, direktorica Kolping društva Srbije. – Primer dobre prakse upravo je naše preduzeće koje je imalo punu podršku od Mesne zajednice Sajan i grada Kikinde. Konkretno, proizvode koje izrađujemo lokalna samouprava daje kao korporativne poklone svojim gostima.

Društvo u Sajanu razvija se kako bi postao regionalni centar socijalnog preduzetništva, istakao je gradonačelnik Bogdan.

-Društvo daje mogućnost svim zainteresovanima da steknu iskustvo i da nauče na koji način mogu da razvijaju socijalno preduzetništvo. Na teritoriji grada imamo 1.800 registrovanih preduzetnika i više od polovine su vlasnice žene. Lokalna samouprava podržava ih svake godine, i na nama je da i dalje pomažemo razvoj socijalnog preduzetništva – precizirao je prvi čovek grada.

Događaju je prisustvovala i Danijela Maletić, član Saveta za socijalno preduzetništvo pri Ministarstvu za rad, socijalna i boračka pitanja koja je navela je da su u ovoj oblasti neophodna podzakonska akta jer je Zakon usvojen 2022. godine opšti:

-U Srbiji ima svega 26 registrovanih socijalnih preduzetnika, iako mi imamo informaciju da po ovim principima u Srbiji posluje više od 500 društava. Važno nam je i da lokalne samouprave shvate da svaki socijalni preduzetnik rešava lokalni problem i da sa njima može da sarađuju i u okviru javno-privatnog partnerstva.

Kolping društvo u Sajanu je osnovno je 2001. godine, podsetio je Zoltan Tot, predsednik Saveta Mesne zajednice.

-Ovakva društva važna su za male lokalne zajednice jer pružaju mogućnost, pre svega, ženama da uče i steknu nove veštine i znanja. Socijalna preduzeća mogu da ojačaju selo jer nude mogućnost zapošljavanja, što pomaže u kvalitetu života – naveo je Tot.

Panel diskusija realizovana je u okviru projekta „Održive zajednice: Jačanje socijalnih preduzeća za lokalni razvoj“, koji sprovodi Smart kolektiv u partnerstvu sa Kolping društvom Srbije i Evrokontaktom, uz finansijsku podršku Evropske unije.

A.Đ.

maskenbal-biblioteka-(11)

Narodna biblioteka „Jovan Popović“ organizuje maskenbal za decu, a najmlađi sugrađani imaće priliku da na jedno veče postanu junaci svojih omiljenih knjiga.

Manifestacija pod nazivom „Maske među knjigama“ biće održana 26. juna od 18.30 do 20 časova u biblioteci. Organizatori pozivaju decu da obuku kostime svojih omiljenih književnih likova i pridruže se druženju ispunjenom maštom, knjigama i zabavom. Cilj maskenbala je da kod najmlađih podstakne ljubav prema čitanju i približi im svet književnosti na kreativan i zanimljiv način.

Prijave za učešće otvorene su do 23. juna, a zainteresovani se mogu prijaviti putem imejl adrese kultura@kibiblioteka.org.rs.

Iz biblioteke poručuju da sve učesnike očekuje nezaboravno druženje u društvu omiljenih književnih junaka.

b4ab282c-3cd7-4b6c-a722-9936fe7dc6d4

Matursko veče Ekonomsko-trgovinske škole ni kiša nije pokvarila. Među 83 učenika najbolji u generaciji je Miloš Kresoja sa smera ekonomski tehničar.

-Bio sam odličan učenik tokom sve četiri godine školovanja, a učestvovao sam i na takmičenjima i u raznim školskim aktivnostima. Školu ću pamtiti po prijateljima, ali i znanju koje sam stekao. Profesori su nam uvek bili na raspolaganju i pripremili su nas za život. Planiram da upišem Ekonomski fakultet u Novom Sadu, smer poslovna informatika – rekao je Kresoja.

Titulu učenika koji je najviše doprineo afirmaciji škole dobio je Ognjen Gucul koji je završio smer ekonomski tehničar:

-Bio sam predsednik Učeničkog parlamenta tri godine i trudio sam se da organizujem veliki broj akcija kako za učenike, tako i humanih. Drago mi je zbog ove titule koje mi puno znači.

Kristijan Preljević, sa trogodišnjeg smera kuvar stekao je priznanje učenika sa najboljim prosekom.

-Oduvek sam voleo kuvarstvo, a nakon završene škole ta ljubav postala je još veća. U planu mi je da završim i četvrtu godinu u ovoj školi. Potrudiću se da budem još bolji u svom poslu jer ovo zanimanje je veoma traženo – saznajemo od Preljevića.

Direktor Robert Vunjak ima samo reči hvale za ovu generaciju:

-Đaci koje ispraćamo nose puno znanja, nagrada, pohvalnica, plaketa sa sobom. Trudili smo se da ih pripremimo za život koji ih očekuje i, siguran sam, da smo uspeli u tome. Već naredne školske godine imaćemo nove učenike u pet odeljenja i četiri obrazovna profila: ekonomski tehničar, komercijalista, kuvar, i konobar i trgovac.

 

jova-nagrada-(1)

U akciji „Zdravo rastimo”, koju je organizovao Savez za školski sport Srbije, edukativni kratki film koji su napravili učenici šestog i sedmog razreda OŠ „Jovan Popović” iz Kikinde i njihov nastavnik fizičkog vaspitanja Goran Arnuš, nakon onlajn glasanja, u konačnom plasmanu osvojili su drugo mesto.

Podsetimo, njihovo dvominutno filmsko ostvarenje govori o potrebi i značaju razvijanja ekološke svesti, a najbolji primer za to je očigledna nastava kroz eko baštu, koju ova škola gaji s uspehom već nekoliko godina.

Prvoplasirana, nakon glasanja, bila je beogradska škola „Đura Jakšić” sa 3.508 glasova, dok su Kikinđani sakupili 3.121. Te dve škole su dugo vodile mrtvu trku za čelo tabele, a njihov najbliži konkurent, škola iz Batočine, zaostala u konačnici za nepunih 2000 glasova. Takođe, jedna nagrada je dodeljena i po odluci stručne komisije, a ona je pripala smederevskoj školi „Jovan Jovanović Zmaj”.

Kikindskoj osmoletki kao drugoplasiranoj, Savez će dodeliti kameru i rekvizite u vrednosti 500 evra.

-Ova nagrada će nam biti vrlo korisna, kako za nastavu fizičkog vaspitanja, tako i za slobodne nastavne aktivnosti. Zahvaljujemo se svima na podršci-naglasila je direktorka OŠ „Jovan Popović” Jelena Krvopić, dodavši da će i u narednom periodu škola nastaviti sa aktivnostima koje su se pokazale uspešnim i kreativnim i u kojima đaci uživaju.

N.S.

matura-tehnicka-2026-(13)

Tehnička škola „Mihajlo Pupin“, već po tradiciji, otvorila je maturske večeri srednjih škola. Ove godine najveća srednja škola u gradu ispratila je 172 maturanata iz sedam odeljenja. Učenica generacije je Katarina Golić iz Mokrina, koja je titulu  stekla zahvaljujući takmičenjima i uspehu koji je postigla tokom četvorogodišnjeg školovanja na smeru tehničar informacionih tehnologija.

-Školu sam predstavljala na takmičenjima iz matematike i osnova elektrotehnike. Iz matematike sam u prvoj, drugoj i četvrtoj godini bila na republičkom  takmičenju, dok sam iz osnova elektrotehnike u prvoj i drugoj godini bila druga u državi – kaže Katarina koja se dvoumi između dva fakulteta PMF-a i FTN-a u Novom Sadu.

Titula sportista generacije na ravne časti podelili su Nemanja Balaban rukometaš, prvotimac „Kikinde Grindeksa“ i Nikola Isakov, džudista koji je završio smer elektrotehničar za elektroniku na vozilima.

-Bio sam drugi na šampionatu Srbije za juniore, a srebrnu medalju osvojio sam i na školskom takmičenju, takođe u juniorskoj kategoriji. Ove godine bio sam prvi na Školskoj olimpijadi Vojvodine. Džudo treniram već šest godina i planiram da nastavim da se bavim ovim sportom. Želja mi je da upišem fakultet u Nišu i pređem u klub „Kinezis“ – naveo je  Nikola.

Nemanja je završio smer tehničar za kompjutersko konstruisanje na CNC mašinama:

-Rukomet treniram osam godina i za školu sam osvojio treće mesto na olimpijadi, bili smo drugi i u republici i u Vojvodini. Nastaviću da se bavim ovim sportom, a u planu mi je i da upišem fakultet u Beogradu, smer IT.

Tehnička škola ove godine ima i najmaturanta Doma učenika „Nikola Vojvodić“. To je Branislav Gruborović iz Mola.On je takođe završio smer tehničar za kompjutersko konstruisanje na CNC mašinama.

-Najmaturant sam postao zahvaljujući zalaganju u Domu učenika u raznim aktivnostima. Predstavljao sam internat na muzičkim takmičenjima pošto sviram harmoniku i osvajao sam najčešće druga mesta. Ove četiri godine ostaće mi u najlepšem sećanju, iako je u početku bilo teško – rekao je Branislav.

Direktor Milorad Karanović kaže da su svi zaposleni u školi ponosni na ovu generaciju.

-Naredni korak je upis nove generacije učenika u našu školu. U sedam odeljenja mesta ima za 196 đaka. Sigurni smo da će upis proći odlično, kao i ranijih godina – zaključio je Karanović.

A.Đ.

 

beli-lokvanji-(2)

Staro jezero krase beli lokvanji koji se nalaze na dva mesta u delu nekadašnjeg bazena. Inicijativa da se vodena biljka zasnuje na omiljenoj zelenoj oazi potekla je od sugrađana.

-Pre tri godine sugrađani su nam ponudili lokvanje koje imaju u svojim jezerima u dvorištima, kako bi nikli i na Starom jezeru – saznajemo od Miroslave Narančić, sekretarke Sekretarijata za zaštitu životne sredine, poljoprivredu i razvoj. – Rizom biljke je postavljen u glinenu podlogu i tako spušten na dno jezera. Već na proleće 2024. godine ukorenjena i adaptirana biljka je na površini jezera  izbacila svoj prvi list.

Lokvanji se, kako pojašnjava naša sagovornica, postavljaju u dubinu, u glinene posude.

-Imali smo i pomoć od zaposlenih u „Teri“ od koje smo dobili glinu neophodnu za razmnožavanje lokvanja. Prve godine oni nisu bili primetni i mali broj sugrađana primetio je novinu u nekadašnjem olimpijskom bazenu – dodaje Narančić.

Beli lokvanj se raširio i ove godine zaokuplja pažnju sugrađana. Cveta i izgleda jako lepo. Miroslava Narančić napominje da sugrađani ne treba da diraju biljku koja je zaštićena vrsta u flori Srbije.

Cvet lokvanja je simbol nežnosti i čednosti, a deo imena potiče iz grčke mitologije u kojoj postoji priča o tome kako se jedna od nimfi preobratila u lokvanj. Pored toga što lepo miriše, biljka ima i lekovita svojstva te se koristi i u kozmetičke svrhe.

A.Đ.

pojas-bogorodice-portal

Časnom pojasu Presvete Bogorodice, jednoj od najpoštovanijih relikvija u pravoslavnom svetu, poklonilo se više od milion vernika u Hramu Svetog Save u Beogradu, gde je bio izložen 16 dana.

U višekilometarskim kolonama ljudi iz cele zemlje i inostranstva, koji su strpljivo čekali priliku da se poklone svetinji, bili su i Kikinđani. Svoje nezaboravne utiske, koji svedoče o posebnoj atmosferi zajedništva, vere i mira, podelili su sa čitaocima „Komune“ i KIKINDSKOG portala.

Nezaboravno i posebno emotivno iskustvo prenela nam je sugrađanka Jelena Sredić, koja je u Hramu Svetog Save bila sa svojim jednogodišnjim sinom Stefanom.
– U Beogradu smo bili od ranog jutra, a svetinji smo prišli tek uveče. Čekali smo više od 10 sati, ali mi to nije teško palo. Stefan je bio iznenađujuće miran. Taj trenutak kada uđete u Hram, taj mir i toplina, to se ne može opisati. Kada smo celivali pojas, osetila sam veliku radost i zahvalnost što smo imali tu priliku- priča Jelena.

– Iskreno, imala sam malo strah kako će sve izgledati, ali smo se ipak odlučili da krenemo. Porodica je bila uz mene, znala sam da će sve biti u redu. Stefan je uspeo i da odspava u kolicima. Bilo je lepo organizovano i sve je prošlo u miru i najboljem redu- prenosi nam svoje iskustvo mlada sugrađanka.

Darinka Maljugić iz Mokrina ističe da je ceo doživljaj bio izuzetan.
– Utisak je bio neverovatan, dostojanstven, miran, ispunjen nekim blaženstvom i spokojem. Niko nije bio nervozan, niko nije pravio probleme, čak ni porodice sa malom decom nisu želele da idu preko reda, iako im je to bilo omogućeno- ističe ona.

Dodaje da se ovakvo iskustvo ne može lako opisati rečima.
– To jednostavno mora da se doživi. To je zaista nešto što se pamti i jedinstvena prilika. Mi žene, na primer, ne možemo da odemo na Svetu Goru, ali je zato svetinja došla nama. Taj mali napor koji smo uložili uopšte nije bio teret, već blagoslovena prilika koju nisam želela da propustim- kaže Darinka Maljugić.

Posebne utiske u danu koji je protekao u dugom čekanju, ali i u strpljenju i razumevanju među vernicima, ima i Tanja Nožica.
– Mi smo čekali 12 sati. Stali smo u red u pola devet ujutru, a svetinji smo se poklonili oko pola devet uveče. Utisak je zaista neverovatan. Posebno me je dotaklo to strpljenje, jer se u Hramu zadržiš možda 10–15 minuta, a toliko sati čekaš da bi ušao i celivao pojas Presvete Bogorodice. Ljudi su dolazili iz Podgorice, Loznice, Sremske Mitrovice, Makedonije… Svi smo bili kao jedno- navodi Tanja Nožica.

Ističe da je čitava organizacija bila odlična i da su poneli utisak opšteg reda i mira.
– Svi smo došli sa istim ciljem, da uđemo u Hram, da se poklonimo i celivamo svetinju. Taj osećaj jedinstva i zajedništva se zaista osetio na svakom koraku. Svi su bili strpljivi i dostojanstveni- priča Nožica.

Prema predanju, Pojas Presvete Bogorodice jedina je sačuvana relikvija koja je pripadala Bogorodici, zbog čega ima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Vernici mu se vekovima obraćaju u molitvama, posebno za zdravlje, porod i duhovni mir.

Bogorodičin pojas čuva se u manastiru Vatoped na Svetoj Gori, gde predstavlja izuzetno važan deo duhovne baštine i tradicije pravoslavnog sveta.

J. C.

sveti-sava-djaci-generacije-(4)

Zaposleni i učenici Osnovna škole „Sveti Sava“,  organizovali su svečanost u Narodnom pozorištu, tokom koje su uručena priznanja učeniku generacije, đacima koji su osvojili jedno od prva tri mesta na republičkim takmičenjima, kao i nosiocima diplome „Vuk Stefanović Karadžić“. Ovo je bila prilika da se dodeli i nagrada „Milena Girić“.

Najbolji u ovoj generaciji je Nikola Tomić koji ostvario zapažene rezultate na takmičenjima:

– U petom i osmom razredu bio sam učenik „Hipo“ takmičenja. Ove godine uspeo sam da dođem i do evropskog finala u Italiji. I iz geografije sam bio uspešan. Prošle godine, kao sedmak, osvojio sam drugu, a ove godine treću nagradu na Nacionalnoj geografskoj olimpijadi. Trud i rad se isplate, a to potvrđuje i ova titula.

Učenicima koji su u toku školske godine postigli najbolje rezultate iz biologije dodeljena je nagrada „Mileva Girić“. Knjigu i tablet uručio je sin Miroslav Girić koji je zajedno sa sestrom Jelenom ustanovio ovo priznanje:

-Nagrada je uspostavljena u znak sećanja na moju majku koja je bila nastavnica biologije u školi „Sveti Sava“ skoro čitav radni vek. Ovo je četvrta godina kako je dodeljujemo, a motiv nam je da učenike zainteresujemo za biologiju i da ih ohrabrimo da ostvare što bolje rezultate iz ovog predmeta.

Ove godine nagrada je pripala Marini Rofa i Vukašinu Dukiću, učenicima petog razreda.

-Nagrada mi puno znači jer volim biologiju. Imala sam maksimalan broj bodova na okružnom takmičenju, a pripremala me je nastavnica Danijela Trtić – istakla je Marina.

Knjigu i tablet dobio je i Vukašin koji je takođe osvojio 100 bodova na okružnom takmičenju:

-Pitanja nisu bila teška, a pomogao mi je i nastavnik Nemanja Božović sa kojim se pripremao. Raduje me što sam nagrađen.

Direktorica škole Gordana Rackov čestitala je malim maturantima uspešan završetak osnovne škole.

-Godina je bila veoma plodonosna. Imamo četvoro Vukovaca, šestoro učenika koji su osvojili jedno od prva tri mesta na republičkim takmičenjima. Naše najuspešnije đake moći da vide svi sugrađani s obzirom na to da će se naći na bilbordu – dodala je Rackov.

Ove školske godine 53 đaka završilo je osmi razred u ovoj školi.

 

 

 

error: Content is protected !!