U četvoročlanoj ekipi Centra za promociju nauke koja je predstavila Srbiju na ovogodišnjoj međunarodnoj naučnoj konferenciji CARNET CUC 2022 u Šibeniku bili su direktorica OŠ “Sveti Sava” Gordana Rackov i nastavnik geografije i SCIENTIX ambasador Srbije Miroslav Grujić.
Projekat koji je pobedio u Srbiji na SEE ECO steam challenge, a osmislili su ga nastavnici Danilo Borovnica i Miroslav Grujić “Hotel kod Save za pčele, bube i mrave” predstavljen je brojnim nastavnicima i naučnicima iz cele Evrope . Na ovaj način je evropska naučna javnost upoznata sa vrednostima i radom u ovoj kikindskoj školi.
-Nastavnici i naučnici brojnih evropskih država sa pažnjom su ispratili izlaganje. Program je namenjen najviše nastavnicima, ali i naučnicima. Tri dana su bila ispunjena brojnim okruglim stolovima, predavanjima i radionicama koji su doprineli razmeni ideja i iskustava među kolegama iz cele Evrope, iz Poljske, BiH, Slovenije, Grčke, Islanda… Na ovom okruglom stolu, pored mene, svoje pobedničke ideje predstavili su Anita Šimac, OŠ “Petra Preradovića” iz Zadra i Bruno Grebenar iz OŠ “13. rujan” Jajce. Moderator okruglog stola bio je Dobrivoje Lale Erić, rukovodilac odeljenja za međunarodnu saradnju Centra za promociju nauke- kaže Miroslav Grujić koji je sa nastavnikom matematike Danilom Borovnicom među 27 SCIENTIX ambasadora za Srbiju.
Ekološki pobednički projekat “Hotel kod Save za pčele, bube i mrave” osmišljen je sa ciljem podizanja svesti učenika o značaju klimatskih promena, ozelenjavanju, razvijanju timskog rada i primene znanja iz više predmeta.
-Agencija apeluje na vozače da posebno obrate pažnju na pešake i bicikliste, ali i na pešake i bicikliste da poštuju saobraćajna pravila. Cilj je da se što više meri smanji broj saobraćajnih nezgoda. Takođe, apelujemo i da u uslovima smanjene vidljivosti roditelji decu obuku u što svetliju garderobu ili svetlo odbojne prsluke, kao i da bicikli budu na pravilan način osvetljeni napred i pozadi- navodi Miloš Milekić iz Agencije za bezbednost saobraćaja.
-Nastavljamo saradnju sa Agencijom za bezbednost saobraćaja Republike Srbije u cilju promocije bezbednosti svih učesnika. Svima su nam najvažnija deca, pa smo se ovoga puta fokusirali na one koji tek treba samostalno da krenu da učestvuju u saobraćaju. Deci se ovde na adekvatan, ali i zanimljiv način prenosi sve ono što treba da znaju o bezbednosti u saobraćaju. Nastavićemo sa ovakvim edukativnim sadržajima, biće još radionica, testova i simulacija u saradnji sa Agencijom –rekao je Lukač.
U poseti Kikindi danas je bila komesarka za izbeglice i migracije Nataša Stanisavljević, u pratnji pomoćnika Ivana Gerginova. Na sastanku sa gradonačelnikom, Nikolom Lukačem, razgovarali su o unapređenju saradnje radi rešavanja pitanja migracija, o stambenom zbrinjavanju izbeglica iz Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske i o drugim zajedničkim projektima.
Gradonačelnik i gosti zatim su posetili Prihvatni centar u Kikindi. Komesarka se upoznala sa brojem smeštenih migranata i oblicima i vrstama pomoći i usluga koje im se pružaju.
Informacije o tome kako bezbedno da koriste alternativne načine zagrevanja stanova u slučaju nestašice daljinskog grejanja, danas su dobili upravnici koji su u obavezi da ih prenesu stanarima zgrada.
– Na državnom nivou već postoje planovi uštede energije, a jedan deo je i preventiva, mi to sada radimo. Održavanje dimnjačkih i ventilacionih vertikala spada u redovno i investiciono održavanje zgrade. Ako budemo imali situaciju da nema daljinskog grejanja, ljudi će možda pribegavati alternativnim rešenjima kojima, ako sve nije prekontrolisano i bezbedno, mogu da dovedu u neposrednu opasnost i sebe i okolinu – objašnjava Momčilov i dodaje da ova firma ima četiri obučena dimničara, što je i minimum za grad veličine Kikinde.
Prigodnom svečanošću i organizovanjem radionica, u Srednjoj stručnoj školi „Miloš Crnjanski“ danas je obeležen Dan škole, 61 godina rada.
– Drago mi je što prisustvujemo proslavi jer je ovo izuzetna prilika za učenike da, pored svojih veština, pokažu i umetničke i kreativne osobine. Nakon svečanosti, s direktorom ćemo razgovarati o potrebama škole jer je u toku planiranje budžeta, kao i o programu za sledeću godinu – istakla je Valentina Mickovski.
-Prošle godine, nadležnom Sekretarijatu stiglo je 30 zahteva, a odobrena je pomoć za 27 parova. U prošlogodišnjem budžetu za ovu namenu utrošeno je 2,1 milion dinara. Ovaj vid podrške sugrađanima u postupku VTO nastavljen je i u ovoj godini. Do sada je Komisija odobrila sredstva za 19 parova, što je 1,44 miliona dinara (sa porezom). U ovoj godini, planirali smo dva miliona, što znači da se parovi mogu prijavljivati i dalje, do kraja godine, do utroška sredstava. Bez obzira na to da li su sredstva namenjena za lekove ili analize, naš Javni poziv obuhvata sve što se tiče postupka vantelesne oplodnje osim putnih troškova. Komisiji je najbitnije da parovi imaju zeleno svetlo iz zdravstvenih ustanova, da mogu krenuti u proceduru vantelesne oplodnje- objašnjava Ramona Tot, članica Gradskog veća zadužena za nacionalne manjine, rodnu ravnopravnost i brigu o porodici.
– Njima to mnogo znači zato što su dodatni troškovi tokom procesa veliki. Grad pokriva onaj deo troškova koji ne pokriva RFZO. Sa druge strane, važno im je i što se o ovoj temi otvoreno govori, jer se ranije ćutalo o tome. Uvođenje ove mere izazvalo je veliko interesovanje i odobravanje javnosti. Posebno su parovi pozitivno reagovali na to što grad misli na njih. Zbog naše dece i politike usmerene na povećanju nataliteta, i naredne godine nastavljamo sa ovom merom- ističe Bogdan.
Da je nastup Kikinđanki oduševio publiku, ističe i Ivana Tošić, jedna od glavnih organizatora manifestacije koja je okupila kulturno-umetnička društva iz Mladenovca, Raške, Smederevske Palanke, Trstenika, Arilja, Kruševca, Kraljeva…
U Somboru, na 13. Sajmu stvaralaštva seoskih žena u Vojvodini učestvuju i udruženja žena sa teritorije Grada Kikinde.
“Po podacima Zavoda, na teritoriji Vojvodine deluje preko 40 udruženja žena, pretežno se bave ručnim radovima, domaćom radinošću i proizvodnjom hrane. Pokrajinska vlada kontinuirano sprovodi politiku jednakih mogućnosti i rodne ravnopravnosti, i kroz svoje konkurse i podsticanje ženskog aktivizma, ali i kroz omogućavanje jednakog pristupa resursima”, rekla je Stanislava Malić Gostović, direktorka Zavoda za ravnopravnost polova.
-Moje koleginice su ovde studirale i upisala sam po njihovoj preporuci. Škola nudi kvalitetno obrazovanje, a profesori su partnerski nastrojeni prema nama studentima, što je alfa i omega novih osnova i projektnog planiranja u kom smo svi. U struci sam 15 godina, radim kao medicinska sestra vaspitač u Novom Sadu. Ovo je još jedan vid edukacije koji mi je značajan- ukazuje Jelena koja je odličan uspeh na studijama ostvarila uz rad, porodične obaveze, decu.
-Upisano je 44 studenta master studija, a po preporuci ministarstva još jedan konkurs je u toku jer je preostalo šest slobodnih mesta. Imamo studente koji su kod nas završili osnovne studije i odmah nastavili master studije, ali i kandidata iz drugih visokoškolskih ustanova iz Vršca i Novog Sada- navodi direktorica VŠSSOV Angela Mesaroš Živkov.
Visoku školu strukovnih studija za obrazovanje vaspitača pohađa 300 studenata. Ove godine, vladala je velika zainteresovanost i za drugu godinu master studija, jer škola pruža mogućnost studentima koji su završili specijalističke strukovne studije, da upišu drugu godinu master studija. Školarina za master studije iznosi 70.000 dinara.