Град

Osvajači facebook

Grad Kikinda i Turistička organizacija Kikinde i ove godine, organizovaće poklon-koncert sugrađankama povodom Dana žena. Na tradicionalnom osmomartovskom koncertu pod sloganom „Ženama s ljubavlju” u hali Sportskog centra „Jezero” nastupiće popularni bend „Osvajači”. Ulaz je besplatan, a koncert će početi u 19 sati.

Jugoslovenski i srpski hard-rok i hevi-metal sastav osnovan je u Kragujevcu 1990. godine. Na svoja prva dva albuma, „Krv i led” i „Sam” predstavili su se glam metal zvukom, a najveći uspeh doživele su njihove balade „Možda nebo zna” i „S kim čekaš dan”. Među rado slušanim hitovima su i „Maska“, „Pronađi me“, „Nikad više s tobom“, „Krv i led“…Bend je svojevremeno nastupao i na brojnim domaćim festivalima.

Tri decenije trajanja na rokenrol sceni, obeležili su u oktobru prošle godine spektakularnim koncertom u MTS dvorani u Beogradu.

Danas sviraju u sastavu: Zvonko Pantović Čipi – vokal; Emir Hot- gitara; Nebojša Jakovljević – klavijature; Nenad Branković – bubnjevi; Dejan Ilić – bas-gitara; Dušan Simović – gitara.

Foto: fejsbuk Osvajači 

Javni poziv_

Centar za promociju nauke finansijski podržava pojedince, timove i institucije koji imaju dobre i inovativne ideje u oblasti promocije nauke, sa ciljem da se podigne naučna pismenost u Srbiji.

Nakon što je protekle godine podržano ukupno 49 projekata kojima je popularizovana nauka širom naše zemlje, Centar za promociju nauke raspisao je Javni poziv za 2023. godinu. Tim povodom, do kraja zime u naučnim klubovima u Srbiji biće održane promocije i razgovori, kako bi informacija stigla do onih sa najboljim idejama. Javni poziv otvoren je od 14. februara do 15. marta.

Namenjen je svim zainteresovanim naučnim, naučnostručnim društvima, školama, centrima za stručno usavršavanje, udruženjima i drugim organizacijama, ali i pojedincima preko naučnih klubova, koji mogu da podnesu prijave za svoje projekte promocije i popularizacije nauke i tehnike.

Uz podizanje nivoa naučne pismenosti i širenja naučne kulture kao najbitnijih ciljeva Javnog poziva, ovo je način da se podrže inovativni projekti koji doprinose poboljšanju kvaliteta projekata iz oblasti promocije nauke, kao i raznovrsne kreativne ideje koje afirmišu dostupnost znanja.

Tokom prošle godine, finansirani su projekti koji su se kroz priče o superherojima bavili fizikom, neki od njih bili su posvećeni matematici, dok su se drugi bavili medicinom, biologijom, hemijom, filozofijom, istorijom ili jezicima. Duhoviti nazivi projekata u sebi su nosili i jednako zabavne sadržaje („Čoveče, nauči se!“, „Daj(t)e se na znanje“).

Za projekte 6,5 miliona

Ukupna raspoloživa sredstva izdvojena za ovu namenu iznose 6,5 miliona dinara  Za projekte promocije nauke u naučnim klubovima i programe naučnih klubova najviši iznos po projektu je 150.000 dinara, a za projekte promocije nauke, najviše će biti opredeljeno 300.000 dinara po projektu.

Način i rok prijavljivanja

Promocija Javnog poziva u kikindskom Centru za stručno usavršavanje biće održana 20. februara sa početkom u 18 sati. Sve informacije možete preuzeti na internet stranici Centra za promociju nauke. Informacije i putem mejla javnipoziv@cpn.rs.

 

 

milenko jovanov7

Nadripatriote su pokazale svoj pravi odnos prema Srbiji samim tim što su svoj igrokaz organizovali baš na Sretenje i baš na Dan državnosti Srbije, istakao je Milenko Jovanov, šef poslaničke grupe Srpske napredne stranke u Narodnoj skupštini. 

-I nisu se okupili pod prozorom onoga ko je postavio granicu na Jarinju i Brnjaku, onoga ko je izmestio pitanje Kosova i Metohije iz UN, ili onoga ko je svojim glupim pitanjem pred Međunarodnim sudom pravde dao vetar u jedra albanskom separatizmu.

Ne, nego nadripatriote, ruku pod ruku sa perjanicama bivšeg režima koji su sve ovo uradili, protestuju protiv predsednika Vučića koji se izborio da 27 država povuče priznanje lažne države Kosovo, da ta lažna država ne uđe ni u UNESKO, ni u Interpol i koji se svakodnevno bori protiv Kurtijevih napada na Srbe na Kosovu i Metohiji.

Ali im je izgleda i to bilo malo, pa su i karabin poneli.

Karabinom, na srpskog predsednika, na Dan državnosti Srbije. Ni najgorim srpskim neprijateljima nije palo na pamet ovo što su smislili lažni rodoljubi, koji valjda smatraju da je do danas palo malo srpskih glava i da je rešenje da opet udare Srbi na Srbe.

Predsednik Vučić je nedavno pozvao na jedinstvo. Ne za sebe, nego za Srbiju.

Međutim, nadripatriote to očigledno ne žele. Oni su i u Skupštini Srbije i danas jasno pokazali da su nasilje i karabin njihov odgovor na poziv na jedinstvo.

I opet su poslali u svet ružnu sliku o Srbiji, ali je dobro da narod vidi kakva se žgadija krije iza karabina i lažnih patriotskih parola- zaključuje Jovanov.

Umesto politike, laži i podvale

 

Jovanov je u nedavnom intervjuu za dnevni list „Alo”, komentarisao incidente u Skupštini na sednici o Kosovu i Metohiji i delovanje desničarskih stranaka i tom prilikom ocenio da će predstavnici ovih partija verovatno i ubuduće pokušavati da izazovu incidente:

– Kada nemate politiku, nego samo parole, laži i podvale, onda i nema previše opcija za njih. Kompletno svoje delovanje ne zasnivaju na činjenicama, nego na predviđanjima. Oni ne gledaju šta predsednik Vučić radi, nego predviđaju šta će on u budućnosti da uradi, pa se onda kao bore da ga spreče. I kada kaže da neće priznati nezavisnost Kosova i da nije za Kosovo i Metohiju u UN, džaba. Oni se i dalje bave svojim predviđanjima. Pa to je van pameti! Strašno je kakvu su poruku poslali u svet iz naše Skupštine. Obradovali su sve naše neprijatelje. Ako im to nije bila ideja, onda su neodgovorni i nisu u stanju da razmisle posledicama svojih postupaka. Ako im je baš to bila ideja, onda se ne mogu nazivati patriotama. U oba slučaja, to je najbolji dokaz da bi njihov dolazak na vlast bio poguban za Srbiju- istakao je Jovanov.

 

sns kikinda logo
Povodom današnjeg divljačkog pokušaja atentata na predsednika Republike Aleksandra Vučića, Gradski odbor Srpske napredne stranke u Kikindi još jednom pruža podršku predsedniku u nastavku borbe za bolje sutra svih nas.
Uvek je bilo i biće onih koji se ne slažu sa politikom progresa i razvitka koju sprovodi Aleksandar Vučić, ali to nije razlog za divljaštvo i pokušaj atentata ekstremista i pripadnika bivšeg režima.
Kao i do sada, u svakoj modernoj i uređenoj državi kakva je danas i Srbija, na vlast se dolazi demokratski, izbornom voljom naroda, a ne terorističkim napadima ekstremističkih organizacija i njihovih pokrovitelja iz takozvane “opozicije”.
Srbija je zemlja mira i progresa i takva može ostati samo vođenjem mudre politike kakvu sprovodi predsednik Vučić, a mi smo tu da ga podržimo i damo mu snage za ovaj veliki poduhvat- ističe se u saopštenju Gradskog odbora SNS u Kikindi.
Slava Gusle

Posle Sretenjskog koncerta, u prostorijama Akademskog društva za negovanje muzike „Gusle“ obeležena je krsna slava društva. U prisustvu brojnih zvanica, gostiju i članova, bogoslužio je protonamesnik Boban Petrović.

Kumstvo je preuzela Eva Francuski Aranjoš, dirigentkinja Hora „Kornelije Stanković“ koji je deo Društva.

– Pre svega velika mi je čast što sam član „Gusala“. Veoma sam počastvovana  kumstvom ovako uspešnoj instituciji i srećna sam zbog te svoje uloge – rekla je.

Krsnu slavu Sretenje Gospodnje članovima „Gusala“ čestitala je Valentina Mickovski, u Gradskom veću zadužena za kulturu i obrazovanje.

– Svima u Društvu želim da budu vođeni ljubavlju prema muzici i očuvanju kulture i tradicije našeg naroda. Ponosimo se „Guslama“ koje su veoma važna institucija za naš grad i nastavićemo da ih podržavamo.

Večerašnjim koncertom sa stotinu učesnika, „Gusle“ su započele 148. koncertnu sezonu, rekao je direktor, Zoran Petrović

– „Gusle“ rastu iako se gradska populacija smanjuje, i stalno nam se poboljšava i kvalitet programa – rekao je Petrović – Veoma sam ponosan na svu decu, oni su glavni motiv za sve nas koji ovde radimo. Ova deca zaslužuju sve najbolje i mi se trudimo da im to i pružimo.

Osnovano kao Pevačko društvo, „Gusle“ neprekidno rade od 1876. godine. Svoj prvi javni nastup imali su 14. februara, dan uoči Sretenja.

 

Lukac-1536x1163

Gradonačelnik Nikola Lukač čestitao je Dan državnosti.

-Sretenje je dan kada se sreću zima i proleće, ali i dan kada su se donosile najznačajnije odluke za naš narod. Iako je od početka Prvog srpskog ustanka i donošenja Sretenjskog ustava prošlo više od dva veka, vrednosti koje ova dva događaja predstavljaju nisu se promenile. Sloboda, mir i demokratija osnovne su vrednosti Srbije, tako je bilo i tako će uvek i biti. Srećan Vam Dan državnosti- poručio je Lukač.

Đošanovići 6

Donaciju Fondacije „Humana srca” iz Beograda danas je dobila šestočlana porodica Đošanović iz Kikinde. U njihovu kuću poklone su doneli Nikoleta Đujić iz  Fondacije, gradonačelnik Nikola Lukač i predsednik Gradskog parlamenta, Mladen Bogdan.

– Deca su poželela da dobiju jaknice, računar i školski pribor, koji nam je i najveći problem. Ni supruga ni ja nismo zaposleni, ali se trudimo da naše četvoro dece ima sve što im treba, sve što ja nisam imao – kaže otac porodice, pedesetogodišnji Saša Đošanović.

Saša kaže da prihvata sve poslove kako bi obezbedio porodicu. Najčešće radi kao moler, ali se ne libi ni najtežih fizičkih poslova.

– Kada kasno uveče dođem s posla i vidim decu, sav umor prođe – priznaje Saša. – Devet godina supruga Helena i ja nismo mogli da imamo decu, bili smo i podstanari. Sada smo uspeli da steknemo i kuću, koja još uvek nije završena, ali preuređujemo je svi zajedno.

Fondacija „Humana srca“ reagovala je na Sašin apel za pomoć deci. Kontaktirali su lokalnu samoupravu, uz čiju podršku je i ostvarena ova humanitarna akcija.

– Drago mi je što smo decu obradovali poklonima uz veliku pomoć Fondacije „Humana srca“ u kojoj prepoznaju zahteve građana i nas iz lokalne samouprave. Deca su budućnost i našeg grada i države Srbije. Ova porodica je primer kako se treba boriti. Uvek ćemo biti tu da im pomognemo – rekao je Lukač.

Četrnaestogodišnji Miloš, jedanaestogodišnji Momčilo, đak prvak Mihajlo i Milica, koja ima samo pet godina, najviše su se obradovali novim patikama, jaknama, rančevima i lap-topu.

– Drago nam je što građani Kikinde prepoznaju našu Fondaciju kao nekoga kome se mogu obratiti za pomoć. Obezbedili smo Đošanovićima i novčanu pomoć, kako bi prebrodili ovaj, za njih težak period. Nadam se da će se u Kikindi naći neko ko bi želeo da zaposli Sašu i tako im pomogne. Zahvaljujem se lokalnoj samopupravi za podršku u našim akcijama – rekla je Nikolina Đujić, predsednica Upravnog odbora Fondacije „Humana srca“.

Đošanovići su treća porodica u Kikindi kojoj su pomogli u proteklih nekoliko meseci. Porodici Malešević obnovili su krov, a Zarićima kompletno renovirali i opremili kuću.

zemljotres (Medium)

U Srbiji se, u 14 sati i 16 minuta, osetilo podrhtavanje tla. Izmerena jačina je 4,9 stepeni po Rihteru, a epicentar je bio 21 kilometar od mesta Targu Žiju u jugozapadnoj Rumuniji. Na višim spratovima u Kikindi osetilo se ljuljanje i podrhtavanje.

Zemljotres su osetili i stanovnici dela Bugarske.

Kuzman Racković 1

Knjiga „Kuzman Racković – život i delo“, istoričara Srđana Sivčeva i Dragana Beleslića iz Kluba istoričara, predstavljena je večeras u prepunoj sali Kulturnog centra.

Biografija Kuzmana Rackovića

Kuzman Racković, pravnik po struci, advokat, a zatim činovnik u Velikokikindskom distriktu: senator, sudija, i vrhovni sudija od 1861. do 1863. godine, bio je i veliki dobrotvor.

Njegova porodica bila je među prvima koje su doseljene u Veliku Kikindu. Živeo je od 1790. do 1869. godine. Sugrađani su ga poštovali jer se borio za bolje uslove života i nacionalno pitanje Srba koji su u Autrougarskoj monarhiji bili manjina.

– O ovom darodavcu i zadužbinaru iz 19. veka veoma se malo znalo i tu smo i pronašli motiv za pisanje knjige – kaže Dragan Beleslić. – Istraživali smo godinu dana u različitim fondovima Istorijskog arhiva. Priča o Kuzmanu Rackoviću istovremeno je i prikaz vremena i prilika u kojima su ljudi živeli od druge polovine 18. do kraja 19. veka – rekao je istoričar Dragan Beleslić, koji je napisao prvi, biografski deo knjige.

Humanitarni rad Rackovića

O zadužbinarstvu Rackovića istraživao je i pisao istoričar Srđan Sivčev, v. d. direktor Istorijskog arhiva.

– Kuzman i njegova supruga Ana najpoznatiji su po fondaciji, odnosno zakladi, kako se to tada zvalo. Zaklada je ustanovljena 1869. godine, na osnovu Kuzmanovog testamenta. Prva Viša devojačka škola osnovana je zahvaljujući tom novcu. Sama zgrada Škole počela je da se gradi 1890. i otvorena je 1895. godine. Potom je tu bila Ženska osnovna škola, zatim Državna osnovna škola. Od 1953. godine do danas, u toj zgradi se nalazi Osnovna muzička škola. Iz zaklade su, takođe, isplaćivane stipendije siromašnim učenicima. Prema raspoloživim podacima, od 1905. do 1910. godine, 125 učenika dobijalo je po 50 austrougarskih kruna mesečno – kaže Sivčev.

On ističe, takođe, da je glavni motiv istraživanja bilo ukazivanje na činjenicu da je Kikinda, pored Melanije Nikolić Gajčić, imala i Rackoviće, o kojima se vrlo malo znalo.

Podrška Grada

Novac za izdavanje knjige Klub istoričara dobio je od lokalne samouprave, po konkursu za Udruženja građana. Grad je prepoznao značaj i veličinu poduhvata koji su preduzeli ovi mladi istoričari, rekao je na promociji Mladen Bogdan, predsednik Gradskog parlamenta.

– Srđan i Dragan zaslužuju velike pohvale što su obradili ovako važnu temu. U knjizi je osveženo sećanje na značajnu ličnost našeg grada, velikom zadužbinaru i dobrotvoru o kojem se ne zna mnogo i koji je nepravedno pao u zaborav. Pružamo punu podršku ovim istoričarima. Oni su se uhvatili u koštac sa nečim sa čime se njihovi prethodnici nisu usuđivali to da učine – rekao je Bogdan. – Dobrotvorni rad je i danas značajan segment naših angažmana. Želimo da, koliko smo u mogućnosti, pomognemo svakom sugrađaninu.

Bogdan je istakao da će Grad podržati svakog ko se, na ovakav način, odužuje velikim ljudima. Izrazio je uverenje da će Klub istoričara razmatrati i raditi na tome da se pronađu nove teme, kako bi se još više znalo o istoriji našeg grada.

arhiv i pinoir

Istorijski arhiv Kikinda odazvao se akciji slobodne škole „Pionir” i zamenio je rashodovani, elektronski otpad za sadnice drveća. Od „Pionira” je Arhiv dobio sadnice smrče, a Srđan Sivčev, vršilac dužnosti direktora i koordinator digitalnih procesa Nikola Radosavčev su, uz pomoć inženjera šumarstva Miodraga Radovanovića iz JP „Kikinda”, zasadili sadnice na parceli u ulici Šumica.

„Pionir” je dobio nagradu za najbolji „Šta nam teško” volonterski projekat za 2022. godinu. Akciju zamene neispravnih ili dotrajalih elektronskih uređaja za sadnice pokrenuli su u oktobru prošle godine kada su pozvali firme, škole i pojedince da se uključe kao donatori elektronike ili sadnica.

Volonterska ideja „Popravi i zameni” neformalne grupe „Pionir slobodna škola” je uz angažovanje i povezivanje volontera i zajednice uspešno realizovana. Veliki broj sadnica zamenjen je za staru elektroniku, koju su dalje popravljali i koja se sada koristi u školi ili donira drugim školama.

 

error: Content is protected !!