April 17, 2026

Град

povratak na selo

Selo hvali, a u gradu živi- ne važi u slučaju porodice Ćuk. Ivana i Goran, roditelji četvorogodišnje Sare i tromesečne Sofije, odlučili su da svoju porodičnu oazu naprave na selu. Tu su videli mogućnost da žive komfornije, zdravije i deci pruže svakodnevni dodir sa prirodom.

Goran je kao dečak sa porodicom izbegao iz Hrvatske, a Ivana je iz Novog Kneževca. Posle podstanarskog života u Kikindi, priliku da dođu do svog krova nad glavom pružio im je program dodele seoskih kuća izbeglim licima koji je Komesarijat za izbeglice realizovao sa Gradom.

Svoj dom su pronašli u Ruskom Selu.

Penzioneri Kikinda 4

Predstavnici Grada Kikinde, Gradskog udruženja penzionera i Kulturnog centra Kikinda danas su bili gosti Udruženja penzionera u Temišvaru povodom njihove slave, Svetog Nikole.

– Ovo je, zapravo, nastavak saradnje jer se nismo posećivali u vreme pandemije. Naši prijatelji iz Temišvara bili su u Kikindi u toku Dana ludaje i sada im mi, za njihovu slavu, uzvraćamo posetu. Negujemo lepe veze koje se ne svode samo na druženje; trudimo se da, sa zajedničkim projektima apliciramo kod nevladinih organizacija u Rumuniji i Srbiji – rekao je Milan Periz, predsednik kikindskog udruženja penzionera.

Povelju o saradnji dva udruženja potpisala su pre više od decenije. Nikolae Vlad, predsednik udruženja penzionera Temišvara, pozdravio je goste i poželeo da se lepa saradnja nastavi još dugo godina.

Događaju su prisustvovali i predsednik Skupštine grada, Mladen Bogdan, sekretari sekretarijata, Miroslava Narančić i Bogdan Tasovac, i direktor Kulturnog centra, Marko Markovljev.

– Članove dva udruženja povezuju zajedničke aktivnosti i druženje koje je  izuzetno značajno za građane trećeg doba. Pokazali smo da podržavamo i pomažemo naše Udruženje penzionera i sada, i na ovaj način, želimo da promovišemo saradnju dva grada – rekao je Mladen Bogdan.

U programu proslave nastupili su horovi i folklorna grupa kikindskog Udruženja, i uručene su zahvalnice, a zatim su gosti i domaćini posetili Božićni vašar.

migranti u muzeju

Zanimljiva muzejska tura –od upoznavanja sa istorijatom grada i lokalnim nasleđem kroz stalnu muzejsku postavku, preko učešća u radionici istraživanja sovinih gvalica pa do izložbe o fudbalu „Zbirka u šesnaestercu” organizovana je danas za grupu od 24 migranata iz Maroka i Avganistana. Među posetiocima kikindskog Narodnog muzeja bio je i  Salman Ahnuš (25) iz Maroka. Pre skoro dva meseca napustio je rodnu zemlju, a u Prihvatnom centru u Kikindi boravi  tek pet dana.

-Kikinda kao mali grad mi se sviđa i u kampu su prijatni prema nama. Ovo je lepa prilika da naučim nešto više o kulturi i istoriji Kikinde. Naša kultura se dosta razlikuje. Završio sam za kuvara. Želim da idem u Italiju, tamo imam prijatelja koji će me zaposliti da radim građevinske poslove. Maroko je otvorena zemlja za turiste, ali je tamo skup život, mladi ljudi nemaju posla, loša je ekonomska situacija. Tamo su moja žena i sin, očekujem da mi se kasnije i oni pridruže u Italiji- rekao je Ahnuš.

Jelena Stanarević iz Humanitarnog centra za integraciju i toleranciju podseća da je i prošlogodišnja organizovana poseta migranata muzeju imala pozitivan odjek.

-Posetu muzeju organizovali smo u sklopu inkluzije i integracije. Želeli smo da uključimo izbeglice iz Prihvatnog centra u Kikindi, da im ulepšamo dan i da nešto nauče o gradu u kom se nalaze.  U poseti je 12 migranata iz Maroka i 12 iz Avganistana. Trenutno je u Prihvatnom centru u Kikindi oko 400 migranata iz Bangladeša, Indije, Sirije, Pakistana, Avganistana, Maroka- rekla je Stanarević.

Obilazak Muzeja započet je upoznavanjem sa nezaobilaznom muzejskom atrakcijom, mamuticom Kikom.

-Drago nam je da migrantima ukažemo dobrodošlicu. Mislim da je važno da budemo gostoljubivi i pokažemo im nasleđe grada u kom trenutno borave. Prema novoj definiciji donetoj letos na generalnoj konferenciji IKOM-a, muzej je otvoreno i inkluzivno mesto čiji je zadatak da ugosti kako redovne posetioce, tako i marginalizovane i manjinske grupe- ukazao je Dragan Kiurski, kustos pedagog Narodnog muzeja.

 

 

P1100836

Radnici javnih preduzeća „Kikinda“ i „Toplana“ biće bolje plaćeni za dežurstva, noćni rad, rad vikendom i praznicima, povećana su im solidarna davanja i izdvajanja za lečenja i oporavak u banjama. Imaće i prava na slobodne dane za proces vantelesne oplodnje i brigu o deci, kao i stopostotnu nadoknadu u slučaju lečenja od maligniteta. Sve ovo obuhvaćeno je novim kolektivnim ugovorima koji su danas, u Gradskoj kući, potpisali predstavnici Grada Kikinde, dva javna preduzeća i Saveza samostalnih sindikata.

Potpisivanju su prisustvovali gradonačelnik Kikinde, Nikola Lukač, i Dijana Jakšić Kiurski, zamenica gradonačelnika.

– Napravili smo još kvalitetniji, bolji kolektivni ugovor, i postigli smo dogovor u korist svih zaposlenih u ovim javnim preduzećima. Smatram da, zajedničkim trudom i razgovorom, uvek možemo da dođemo do najboljih mogućih rešenja, kako za položaj zaposlenih, tako i za poboljšanje usluga koje ova preduzeća pružaju građanima Kikinde – izjavio je Lukač.

Novi kolektivni ugovori važe tri godine. Prethodno su već potpisani sa direktnim budžetskim korisnicima, a sada je to učinjeno i sa preduzećima čiji je osnivač Grad i koja zapošljavaju više od 200 ljudi.

Dijana Jakšić Kiurski naglasila je da su odredbe ugovora usklađene sa svim zakonskim i podzakonskim aktima, kao i da njihova realizacija neće ugroziti finansijsku stabilnost i likvidnost ovih preduzeća.

– U novim ugovorima takođe su čvršće definisani određeni kriterijumi, da ne bi bilo zloupotrebe, kako bi pomoć dobijali oni kojima je zaista potrebna – rekla je zamenica gradonačelnika. – Kada je reč o osnovama za povećanje zarade, data su i veća prava u odnosu na to kako nalažu Zakon o radu i granski kolektivni ugovor. Posebno je stavljen akcenat na zdravstvenu zaštitu zaposlenih jer je radnik najvažniji resurs. Za svaku pohvalu je to što će na teret poslodavca biti obezbeđena sredstva za preventivne preglede i za prevenciju radne invalidnosti. Svi radnici, poslovodstvo, osnivači i reprezentativni sindikat zadovoljni su potpisanim kolektivnim ugovorima.

Sa zamenicom gradonačelnika složio se i predsednik Osnovne organizacije Samostalnih sindikata za komunalne delatnosti u Javnom preduzeću „Kikinda“, Nikola Vojnović. On je ocenio da je novi kolektivni ugovor jedan od najboljih i da su u sindikatu zadovoljni postignutim.

Predsednik Veća Saveza samostalnih indikata za Kikindu, Čoku, Novu Crnju i Novi Kneževac, Ilija Drljić, istakao je da su danas potpisani kolektivni ugovori među najboljima u državi i da je Grad pokazao visok nivo razumevanja kada je u pitanju briga o zaposlenima.

– Dobijena su povećanja zarade od pet do deset odsto po satu za dežurstva. Za  rekreativni oporavak i odmor u fond se izdvaja 0,75 odsto; solidarno davanje, koje se redovno isplaćuje, povećano je na 41 hiljadu dinara. Topli obrok sada je definisan na 250 dinara dnevno, a regres će biti 75 odsto prosečne bruto  zarade u Republici uvećane za 33 hiljade, što je sada oko 89 hiljada dinara na godišnjem nivou. Povećane su i naknade za prekovremeni rad, rad subotom i na državni praznik, prve dve 30, a za rad na praznik 120 odsto. Posebna briga iskazana je za akutne problem i proširenje porodice: za vantelesnu oplodnju dobijaće se deset radnih dana, do sada se nisu dobijali slobodni dani, a za brigu o detetu do 12 godina, obezbeđeno je pet radnih dana – objasnio je Drljić.

On je dodao da su kolektivni ugovori sa direktnim budžetskim korisnicima veoma slični danas potpisanima, osim u delovima izdvajanja za topli obrok i regres i solidarnih davanja koja su, kod njih, nešto manja. U ovom Sindikatu su, kažu, zadovoljni što Grad poštuje odredbe potpisanih ugovora, pa se i njihova realizacija nikada ne dovodi u pitanje.

mikulaš 10

Uoči katoličkog praznika Sent Mikloša, Kulturno-umetničko društvo „Eđšeg“ je i ove godine, u saradnji sa Osnovnom školom „Feješ Klara“, pripremilo program o ovom svecu, posle kojeg Mikulaš, kako se još naziva ovaj svetac, donosi deci paketiće.

– Predstavili smo deci legendu u kojoj tri sestre ne mogu da se udaju jer su previše siromašne. Mikulaš dolazi i ubacuje im novac kroz dimnjak, da bi im pomogao. Običaj je da, uoči ovog praznika, deca očiste svoju obuću i ostave je ispred kuće, kako bi Mikulaš video da su vredna i da pomažu u kući, i zato ujutro dobijaju poklone – kaže reditelj Šandor Kiralj.

U prepunoj sali „Eđšega“ mališani su strpljivo gledali predstavu, a zatim su Mikulašu recitovali pesmice njemu u čast.

– Prvi put sam došao na predstavu, svidela mi se. I već sam dobio paketić – kaže šestogodišnji Teodor Čekuš.

Noemi Budai ima 11 godina. Pozirala nam je sa paketićem čim je sišla sa scene.

– Nisam ovde prvi put, dolazim svake godine. Mikulaš deli poklone deci koja su bila dobra – kaže Noemi.

U predstavi o Mikulašu igrali su đaci završnih razreda Škole „Feješ Klara“ sa kojima radi nastavnica Violeta Momić. Jedan od glumaca večeras je bio i Mate Komarek, učenik šestog razreda.

– Volim da budem u predstavi sa svojim drugarima. Mikulaš svake godine dolazi u „Eđšeg“ i svoj deci donosi poklone – objašnjava Mate.

Inače, u „Eđšegu“ radi i dramska sekcija za mlađe polaznike koja se, u prevodu, zove „Nevaljala deca“, kaže reditelj Kiralj. Svake godine, pored inscenacija i predstava povodom praznika, u saradnji sa Školom „Feješ Klara“, pripremaju i jednu predstavu za decu sa kojom, zatim, nastupaju na takmičenjima škola i pozorišta.

 

Nikola Lukač

U Crvenom krstu Kikinda održana je redovna akcija dobrovoljnog davanja krvi. Odazvalo se 52 sugrađana, od kojih je pedesetoro dalo dragocenu tečnost dok su dve osobe odbijene zbog medicinskih razloga. Među davaocima je bilo 17 žena.

Današnjoj akciji dobrovoljnog davalaštva pridružio se i gradonačelnik Nikola Lukač koji je svojim primerom ujedno i apelovao na sugrađane da postanu deo velike humane zajednice dobrovoljnih davalaca. Podsetimo da je naredna akcija u kikindskom Crvenom krstu zakazana za 22. decembar.

Davalac krvi može biti svaka zdrava, odrasla osoba, starosti od 18-65 godina kod koje se lekarskim pregledom i proverom krvne slike, odnosno nivoa hemoglobina, utvrdi da davanje krvi neće ugroziti ni nju, niti osobu kojoj bi se ta krv primenila.

Davanje krvi je korisno osim za one koji primaju transfuziju i za same davaoce krvi jer daje osećaj zadovoljstva da je spasen ili poboljšan kvalitet života najmanje jednoj osobi, a najčešće bar tri i više, jer se iz date jedinice krvi pripreme (odvoje) i eritrociti, plazma i trombociti koji se mogu primeniti onima kojima su potrebni.

Kikinda i na ovom planu humanosti ima čime da se podiči jer ima bezmalo 1.900 davalaca krvi.

 

Banka hrane Vojvodine

Banka hrane Vojvodine donirala je 240 pakovanja supe u kockama i slane grickalice Crvenom krstu Kikinda za potrebe korisnika Narodne kuhinje. Prvi put priključila se i tradicionalnoj akciji grada „Kutija želja“ kako bi se pripremili novogodišnji paketići za decu. Humanitarna organizacija koja se bavi prikupljanjem viškova hrane i i njenom distribucijom socijalno ugroženima nekoliko meseci ranije, donirala je pakete hrane Narodnoj kuhinji i „Našoj kući“.

-Sarađujemo sa brojnim kompanijama i nismo prvi put u Kikindi. Za narednu godinu planiramo više akcija- rekao je Srđan Budimčić, direktor Banke hrane Vojvodine.

Donacija kikindskom Crvenom krstu namenjena je za 220 porodica korisnika Narodne kuhinje. Sredstva za funkcinisanje Narodne kuhinje obezbeđuju se u gradskom budžetu.

-Izdvajamo značajna sredstva za program Narodne kuhinje. Imamo odličnu saradnju sa Bankom hrane Vojvodine kao i sa Crvenim krstom kako bismo zajednički pomogli socijalno ugroženim građanima. „Kutija želja“ obradovaće mališane evo već deseti put, priključuju nam se brojne kompanije i udruženja, a druge lokalne samouprave uzimaju ovo kao model. Prvi put nam se priključuje i Banka hrane Vojvodine istakao je gradonačelnik Lukač.

Sekretarka Crvenog krsta Danijela Bjeljac navodi da dopunske artikle hrane za pripremu kuvanih jela za Narodnu kuhinju obezbeđuju Crveni krst Srbije i Vojvodine.

-Od velikog značaja su nam i donacije kompanija i pojedinaca kako bi se program odvijao nesmetano- ukazala je Bjeljac.

Međunarodni dan volontera

Peti decembar obeležava se kao Međunarodni dan volontera. Crveni krst je najveća i najstarija volonterska organizacija u zemlji. U Kikindi okuplja 60 starijih i više od stotinu mladih volontera. Čestitke povodom ovog datuma, uputili su volonterima gradonačelnik Nikola Lukač i sekretarka CK Kikinda Danijela Bjeljac.

 

IMG_0890

Da u Planu razvoj grada do 2030. godine sela nisu zastupljena, ocenio je na protekloj sednici odbornik grupe građana „Naše malo mesto“ Goran Dumitrov. Povod je bio donošenje odluke o pokretanju postupka izrade srednjoročnog plana grada koji će biti donet za period od tri godine i kojim će se  konkretizovati Plan razvoja grada kao krovni strateški dokument.

-Znam koliko je važno da se prilikom konkurisanja za sredstva, projekti nalaze u strateškim dokumentima, ide i IPA, a iako sela nisu zastupljena u Planu razvoja, bilo bi dobro da ih provučete da bude barem u srednjeročnom planu. Zalagao sam se da se Obradovićeva bara stavi u neki program i profunkcioniše po ugledu na slične ekološke projekte- napomenuo je, između ostalog, Dumitrov.

Na izlaganje Dumitrova reagovao je Gradskog veća Saša Tanackov obrazlažući više stavki iz Plana razvoja grada.

-Opremanje i izgradnja nove industrije zone nije samo za grad, tu će raditi i stanovnici sela. Pomenuću i podsticaje u poljoprivredi, razvoj agroturizma, prevoz, izgradnju prečistača pijaće vode u selima,  rekonstrukciju škola i vrtića, saobraćajnu povezanost, kulturne i sportske sadržaje, sve se to odnosi na seoske mesne zajednice- napomenuo je Tanackov.

Na primedbu Dumitrova da u selima nije izgrađena kanalizacija, odgovorio je Ljuban Sredić, resorni član Gradskog veća.

– Najbitnije je da se reši pitanje pijaće vode, i krenuće se sa selima posle Kikinde. Za izgradnju kanalizacije, imaćemo projektno tehničku dokumentaciju u budžetu za narednu godinu, kako bismo konkurisali za sredstva. Kao neko ko živi na selu, mogu da potvrdim da vodimo računa o seoskim mesnim zajednicama, putnoj mreži, objektima, da se meštanima stvore što bolji uslovi- naglasio je Sredić.

Gradonačelnik Lukač istakao je da je boljitak života za svakog građanina evidentan i pozvao Dumitrova da konkretno učestvuje sa predlozima i idejama.

-Bićete u timu za izradu srednjeročnog plana grada, da nam date konstruktivne ideje i predloge za razvoj sela. Svako ko ima konstruktivnu sugestiju i dobru ideju dobrodošao je da da svoj predlog, da zajednički učinimo Kikindu još boljim mestom za život i rad -istakao je Lukač.

 

 

 

parking mesta

Privedena je kraju izgradnja novih parking mesta na tri lokacije u Kikindi. Nakon što su građani nadležnima u lokalnoj samoupravi opravdano ukazali na nedostatak adekvatnih mesta za parkiranje na više lokacija u gradu, njihovi apeli uslišeni su- posle rebalansa gradskog budžeta.

Nova parking mesta izgrađena su u Mikronaselju, u ulici Jovana Jovanovića Zmaja, potom u ulici Ive Lole Ribara, nedaleko od raskrsnice sa Svetosavskom kao i na početku ulice Uglješe Terzina, kod ukrštanja sa ulicom Miloša Velikog.

 

 

 

Orka i MS 1

U Kulturnom centru u toku je 13. Festival podvodnog filma koji se organizuje u saradnji sa Ronilačkim klubom „Orka“ i pod pokroviteljstvom Grada Kikinde. Saradnja Kluba sa Udruženjem multiple skleroze bila je tema druge festivalske večeri, u subotu, upravo na Međunarodni dan osoba sa invaliditetom. Otvaranju izložbe fotografija „Osobe sa invaliditetom i ronjenje“ prisustvovao je i član Gradskog veća zadužen za sport i omladinu, Dragan Pecarski.

– Članovi „Orke“ mnogo napora ulažu u rad sa obolelima od multiple skleroze, pomažu im da, vežbanjem u vodi, povrate mišićnu muskulaturu, što je od veoma velikog značaja za njih. Vrlo smo im zahvalni na tome, kao i za to što je u ovom klubu dostupno nekoliko podvodnih sportova. Po tome smo izuzetni na širem području naše zemlje – rekao je Pecarski.

„Orka“ je prvi sportski klub koji je ostvario saradnju sa osobama sa invaliditetom, istakla je predsednica Udruženja multiple skleroze, Brankica Miškov.

– Saradnju smo započeli pre pet godina i na treninge dolazi sve više naših članova. Ronjenje i plivanje utiču i na fizičko i na psihičko stanje, izuzetno mnogo pomažu motorici. Lično mogu da posvedočim da mi se poboljšala građa, ojačali su mi mišići celog tela, u vodi sam slobodna – kaže Miškova.

Stojan Bogosavljev, predsednik Ronilačkog kluba „Orka“, podsetio je da je Klub još 2014. godine uložio u usavršavanje svojih članova, kako bi mogli da primenjuju terapeutsko ronjenje.

– Po ugledu na mnoge zemlje na Zapadu radimo sa obolelima paraplegije i kvadriplegije, cerebralne paralize, epilepsije. Do sada smo vežbali sa 15 osoba koje imaju neki od invaliditeta. Voda im izuzetno pomaže u sportskim aktivnostima i tako doprinose boljem stanju organizma – istakao je Bogosavljev.

Film o aktivnostima „Orke“ prikazan je prve večeri Festivala, kada je i upriličena izložba dečijih crteža. U subotu su izložene i fotografije članova „Orke“, a na programu su i projekcije podvodnih filmova.

Prikazuje se izbor od deset filmova pristiglih na Festival. Tema su podvodne aktivnosti, sa fokusom na vodeni živi svet, čime u „Orci“ daju doprinos podizanju svesti o potrebi očuvanja prirode.

Poslednje večeri Festivala, u nedelju od 19 sati, na programu su projekcije filmova.